Umjesto brzorastućih euroameričkih topola, u Motovunskoj šumi, najpoznatijem staništu skupocjenog bijelog tartufa, sadi se autohtoni hrast lužnjak. Dugoročni cilj je povećati učešće hrasta lužnjaka u Motovunskoj šumi, a istovremeno smanjiti učešće topola.

"Što se mora nije teško". Tako će dobaciti Branka Grbac Šverko koja je zajedno s još nekoliko djelatnika Radne jedinice Prerada drveta Lanišće u sastavu Hrvatskih šuma, Uprave šuma Podružnice Buzet, angažirana na sadnji trogodišnjih sadnica hrasta nedaleko od Livada.

- Ujutro krenemo u 7 sati na minus četiri stupnjeva zabundani, a oko podneva kada temperature dosegnu 14 stupnjeva skidamo jakne i ostajemo u kratkim rukavima. Vremenski uvjeti kasnih jesenjih dana idealni su za šumske radove, kaže ova Lanišćanka.

Norma je tijekom osmosatnog radnog dana posaditi 70 sadnica po osobi. Treba iskopati rupu, posaditi sadnicu, potom ponovo iskopati rupu za kolac i uz njega postaviti polipropilenski štitnik. Na dva hektara površine na kojem je krajem prošle godine posječena topola starosti 62 godine, posadit će se tri tisuće sadnica hrasta lužnjaka. Time se ujedno završava desetogodišnji program gospodarenja za gospodarsku jedinicu Mirna, odnosno Motovunska šuma, kojim je bila propisna konverzija na ukupno 23,35 hektara površina.

- Sadnja napreduje vrlo dobro, uvjeti su idealni. Započeli smo 23. studenog i trebali bi završiti za dva tjedna. Do ove godine sadnice su se sadile u redove u pravilnom razmaku, ali cilj je dobiti čim prirodniju sastojinu pa se sada sade na način da su što više nalik prirodnoj šumi, kažu Martin Galant, revirnik i Boris Buršić, lugarnik Šumarije Buzet.

Projekt pošumljavanja u sklopu konverzije, uz korištenje polipropilenskih štitnika, Šumarija Buzet pokrenula je prije petnaestak godina.

- S konverzijama se intenzivnije započelo još za trajanja prethodnog programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu Mirna od 2001. do 2010. godine. U tom je razdoblju postotno učešće drvne mase topola bilo 23 posto, dok je u tijeku programa gospodarenja za razdoblje od 2011. do 2020. godine, koji se upravo primiče kraju, učešće drvne mase topola svedeno na svega 9 posto. Upravo su započeli radovi na izradi novog programa gospodarenja s važenjem od 2021. do 2030. godine, kada bi se to učešće još dodatno smanjilo, kaže upravitelj Šumarije Buzet Neven Degmečić.

- Sada kada završavamo aktualno desetogodišnje razdoblje, kada povlačimo crtu, možemo biti zadovoljni. Prva četiri odjela koja su zaštićena kao poseban rezervat šumske vegetacije, stare su sastojine i njihova vitalnost iz dana u dan sve je manja. Zato je vrlo bitno da u Motovunskoj šumi povećavamo površinu mladih, vitalnih sastojina hrasta lužnjaka, koje će u konačnici podići vitalnost cijele šume. Šumarstvo nije poljoprivreda da nam je proizvodni ciklus jedna godina. Mi moramo razmišljati sto godina unaprijed, kaže rukovoditelj Proizvodnog odjela Uprave šuma Podružnice Buzet Christian Gallo.

Zašto su se uopće i kada u Motovunskoj šumi sadile euroameričke topole, pitamo Galla, a on odgovara da su prve topole posađene još za vrijeme Italije 1933. do 1942. godine. Potom su se sadile i za vrijeme važenja programa gospodarenja od 1959. do 1968. godine kojim je bilo propisano podizanje 150 hektara topolika. Topole su tzv. kulture kratkih ophodnji. Spadaju u brzo rastuću vrstu. U ovom slučaju radi se o umjetnom križancu europske i američke crne topole. Križali su one vrste koje imaju izrazito dobra svojstva u smislu rasta i kvalitete. Dok hrast čekamo 140 godina od sjemena do kada razvije svoj ekološki i ekonomski optimum, jer hrast može rasti i dvjesto, tristo pa i četiristo godina, topole u relativno kratkom vremenu postižu sječivu zrelost.

- Cilj gospodarenja šumama je imati što kvalitetnije i stabilnije sastojine, a to bi u Motovunskoj šumi bio hrast lužnjak. Zadnja dva desetljeća "neprirodna" sastojina umjetnih hibrida topola mijenja se glavnom autohtonom vrstom Motovunske šume hrastom lužnjakom, čije su sadnice proizvedene u našoj radnoj jedinici rasadnik Frančeskija iz žira sakupljenog u Motovunskoj šumi. Pritom sadnice sadimo u polipropilenske štitnike koji su polučili značajne rezultate u odnosu na klasičnu sadnju. Polipropilenski štitnici štite sadnice od direktnog sunca, od mraza, od pepelnice, od divljači te od konkurentskih, korovskih vrsta. Motovunska šuma je šuma izrazito velike biološke, povijesne i kulturne vrijednosti. Kao što uvijek kažem, pa neću ni sada propustiti priliku reći, ono što pulski amfiteatar predstavlja u arhitekturi, odnosno graditeljstvu, to Motovunska šuma predstavlja u šumarstvu, kaže Gallo.

Riječ je o nadasve raritetnom šumskom sustavu, zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba, posljednjoj takvoj u nizinama mediteranskih rijeka u Europi. Odraz je specifičnih pedoloških uvjeta, dakle onih koje tlo pruža. Da je odraz klime, kaže Gallo, ne bi rastao hrast lužnjak nego hrast medunac i bjelograbić.

Motovunska šuma danas se proteže na oko 1.100 hektara. Prva četiri odjela od 274,9 hektara površine od 1963. godine u kategoriji su posebnog rezervata šumske vegetacije. Na području šume su i dvije sjemenske sastojine, hrasta lužnjaka i močvarnog taksodija. Čitava je površina šume dio ekološke mreže Natura 2000.

Tartufari: Dugoročno dobar potez

Kako komentira pošumljavanje Motovunske šume u sklopu konverzije, kojom se umjetni hibrid topole mijenja autohtonom vrstom, hrastom lužnjakom, upitali smo predsjednika Udruge tartufara Istra Darka Muzicu koji kaže kako su predstavnike Udruge tartufara pozvali u Podružnicu Buzet gdje su im prezentirali cilj konverzije i posljedično prednosti i nedostatke.

- Pojašnjenje je bilo, koje smo mi naravno prihvatili, da topola kao i sve drugo drveće ima svoj "životni vijek", a te topole su zaista bile stare i bili smo suglasni da ih je neophodno zamijeniti, a već kada se mijenja, da se mijenja hrastom lužnjakom koji je ipak puno kvalitetniji i u kontekstu rasta bijelih tartufa, reći će Muzica i dodati također kako je davno poznato da se u mladoj šumi pogotovo nakon desetak godina, a moguće i ranije, pojavljuju tartufi, pogotovo ako je to područje i prethodno bilo stanište tartufa ili ako su na pogodnom tlu posađena stabla čije je korijenje mikorizirano micelijem tartufa. "Dugoročno gledano dobar je potez po pitanju tartufarstva da se topola zamijeni hrastom lužnjakom", zaključio je Muzica.

Povezane vijesti

• NASTAVLJA SE FAJT OKO MOTOVUNSKE ŠUME Tartufari uzvraćaju udarac: Hrvatske šume se ponašaju KAO FEUDALAC!
• SEZONA LOVA JE PRED VRATIMA Zbog najskuplje podzemne gljive na svijetu na sjever Istre ranijih su godina dolazile tisuće turista iz cijelog svijeta. OVE GODINE NEĆE BITI TAKO
• SJEČA ŠUME IZMEĐU LIVADA I ANTONCI Počela je sezona tartufa, a buzetska Šumarija izvlači trupce iz Motovunske šume