CRVENI KRIŽ

NA BUJŠTINU STIGLO VIŠE OD STOTINU RASELJENIH UKRAJINACA

Službeno se izbjegli iz Ukrajine nazivaju raseljene osobe. Oni nemaju status izbjeglica, već status posebno štićenih osoba, za što je odluka donesena na razini EU. Praktički su oni u ovom trenutku raseljeno stanovništvo, kaže Hrvoje Kovačević, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Bujštine

| Autor: Sanja BOSNIĆ
Na Bujštini je evidentiran 121 raseljeni ukrajinski stanovnik od čega 50-ak djece / Hrvoje Kovačević, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Bujštine

Na Bujštini je evidentiran 121 raseljeni ukrajinski stanovnik od čega 50-ak djece / Hrvoje Kovačević, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Bujštine


Trenutno je na području Bujštine evidentirano 121 raseljeni ukrajinski stanovnik od čega je 50-ero djece u dobi od tri mjeseca do 17 godina, a ostalo su žene i poneki stariji muškarac.

"Uglavnom, njih 80 posto smješteno je na području Umaga, a preostali u drugim lokalnim zajednicama", informira nas Hrvoje Kovačević, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Bujštine u kratkom razgovoru vidno opterećen izvanrednim obvezama zbog ratnih zbivanja u Ukrajini. No, smatra da je prava brojka veća, ali se svi ne vode u njihovoj evidenciji.

Točnim podatkom o broju raseljenih Ukrajinaca raspolažu u policijskim postajama gdje su se, po prelasku graničnog prijelaza, u roku od 48 sati dužni prijaviti. Na području Bujštine prvenstveno se radi o Ukrajincima u privatnom smještaju koje je prihvatila rodbina, prijatelji ili oni Ukrajinci koji su odranije ovdje na privremenom radu.

Objedinjene informacije

- Prema našim saznanjima, u prvom naletu su pristigli oni građani boljeg materijalnog statusa i najčešće odbijaju našu materijalnu pomoć, uz zahvale na ponudi. Međutim, dobar materijalni status osobe u ratu je vrlo relativan, stoga svima pristupamo jednako jer su svi došli u stranu državu, konkretno Hrvatsku i moraju biti jednako upućeni u svoja prava, kaže Kovačević.

Dodaje da bi po prelasku naših graničnih prijelaza i prijave u policijskim postajama bilo oportuno uputiti ih u prostorije Crvenog križa gdje ih se evidentira u okviru djelatnosti službe traženja kako bi im na taj način pružili objedinjene informacije po pitanju zdravstvene zaštite, obrazovanja, odnosno pružanja svake vrste pomoći.

- Apeliram i na sve građane ukoliko imaju saznanja ili informacije da je netko primio u svoj dom tj. u obitelj nekoga iz Ukrajine da im prenesu tu informaciju da dođu u Crveni križ. Time ćemo im uštedjeti vrijeme, šetnju od ureda do ureda u traženju navedenih informacija i svojih prava. Da se razumijemo, izbjegli se nemaju dužnost nama javljati, ali bi im to bilo od velike koristi, jer mi dobivamo iz Centra ravnateljstva civilne zaštite RH sve informacije i svaku promjenu ažuriranu zaista na satnoj bazi pa ju možemo pravovaljano pružiti svim zainteresiranim građanima, kao i pristiglima s ratom zahvaćenog prostora Ukrajine.

Službeno se izbjegli iz Ukrajine nazivaju raseljene osobe. Oni nemaju status izbjeglica, već status posebno štićenih osoba, za što je odluka donesena na razini EU. Praktički su oni u ovom trenutku raseljeno stanovništvo, upoznaje nas Kovačević sa aktualnom ulogom Crvenog križa u novonastalim ratnim uvjetima.

Radionice za integraciju

- U ovom nam je trenutku od posebnog interesa što efikasnije ih integrirati u zajednicu i na tome već radimo u okviru naših mogućnosti. Tako smo prošloga petka organizirali u prostorijama Crvenog križa na području Umaga prvi puta radionice za djecu koja još nisi uključena u obrazovni sustav, a valjalo bi ih pripremiti pa su naše volonterke, koje su ujedno odgajateljice u dječjim vrtićima, pomagale u organiziranju te radionice.

Cilj nam je bio, step by step, upoznavanje, socijalizacija i usvajanje nekih hrvatskih riječi. Sudjelovalo je 14-ero djece, a pristupilo im se u radu kroz razne edukativne igre. Tom prilikom nam je pomagalo pet prevoditeljica koje su se stavile na raspolaganje Crvenom križu i posebno nas veseli da se raseljeno stanovništvo odmah priključilo u rad, pomažući nam u prijevodu s hrvatskoga tj. ukrajinskoga. Nastavit ćemo s radionicama ukoliko se opet ukaže potreba, ističe Kovačević.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter






}