U Puli i na Puljštini trenutno su 349 evidentirane osobe izbjegle iz Ukrajine, što je 149 obitelji od kojih je oko 130 djece. Najveći broj djece već je upisano u škole i to one na području Medulina i Banjola * Ovih je dana javnost uzburkala vijest da Ukrajinci dobivaju veću pomoć od domaće sirotinje, što je ravnateljica pulskog CK-a opovrgnula. Paketi se, kako je istaknula, dodjeljuju shodno potrebama
Crveni križ i dalje prima donacije za potrebite uključujući izbjegle Ukrajince (Snimio Dejan Štifanić)
U tijeku je jedna od najvećih humanitarnih akcija pomoći ukrajinskim izbjeglicama koju provode društva Crvenoga križa diljem Hrvatske. U razgovoru s ravnateljicom pulskog Crvenog križa Jasnom Vekić, saznali smo kako se suočavaju s izbjegličkom krizom, kakvi se oblici pomoći pružaju raseljenim Ukrajincima, jesu li se uspjeli snaći i integrirati u društvo te koje druge projekte i aktivnosti provode.
U Puli i na Puljštini trenutno imaju 349 evidentirane osobe, što je 149 obitelji od kojih je oko 130 djece. Najveći broj djece je već upisano u škole i to one na području Medulina, Banjola, budući da su ondje i smješteni, a pri upisu im pomaže i pulski Crveni križ.
- Najvažnije je zapravo da su shvatili da kad se kod nas evidentiraju, moraju to učiniti i u policiji, da bi s tim evidencijama ostvarili Međunarodni status zaštićene osobe. To se odnosi na godinu dana, s mogućnošću produljenja dva puta po pola godine. Za to vrijeme znači da su sigurni ovdje, da imaju socijalni status, zdravstveni status, obrazovni, dakle mogu koristit sve kao i mi koji smo građani Hrvatske. Bitno je da ukoliko trebaju ići s djetetom kod pedijatra, to i mogu učiniti. Prije mjesec i pol dana dali smo im prve namirnice i osnovne informacije, ističe Vekić.
Pritom dodaje da Ukrajinci imaju svoje predstavnike sunarodnjake koji žive u Puli godinama, a s kojima je Crveni križ u svakodnevnom kontaktu.
- U prvih 15 dana su uglavnom došli Ukrajinci koji imaju svoje nekretnine, s ogromnim Hummer džipovima. Ljudi kojima se po odjeći i izgledu može zaključiti da žive neki viši status. To su osobe koje možda imaju u Ukrajini tvornice, ali možda su one danas pogođene i srušene. Ti ljudi imaju neku svoju ušteđevinu, ali oni ne dolaze niti po pakete ni po novčanu podršku, ni po odjeću jer nemaju tu potrebu, nastavlja.
"Velika većina ljudi se zapravo nada da će se vratiti kući pa niti ne traže posao. Iako, ne znam u što će se vratiti, ali dom je dom. Poljska je najveći filter i tamo se nalazi 2 milijuna ljudi, dok je kod nas smješten jedan dio ljudi, ponajviše u prihvatnim centrima u kontinentu, u Osijeku, u Zagreb, u Lici. Teško da ćemo mi imati prihvatne centre u Istri, budući da živimo od turizma", kaže Vekić.
Ukrajinci su većinom smješteni u privremenom smještaju, dio ih ima svoje apartmane, dok su neki od njih smješteni kod rodbine ili prijatelja. Kako ističe Vekić, često se i po sedmero osoba nalazi u jednom manjem apartmanu. Nekolicina njih požalila se i Crvenom križu da imaju problem sa smještajem, no, kako nam pojašnjava, oni nemaju ingerenciju za smještaj.
- Brinemo o evidentiranju da bi oni imali Međunarodnu zaštitu, brinemo o tome da imaju hranu, odjeću, obuću, da ih spojimo sa zajednicom, kao što sad radimo s upisom djece u škole, s pribavljanjem ulaznica za Aquarium, s radionicama, da ih asimiliramo u zajednicu. No, što se tiče stanovanja, za to je zadužena i to rješava civilna zaštita, kaže Vekić pa dodaje da je pronalazak stana vječan problem s kojim se susreću i građani Pule.