VLAK BEZ VOZNOG REDA

MODERNIZACIJA ISTARSKE ŽELJEZNICE: Sanja Radolović (SDP) bi odmah s vlakovima kroz Učku, dok Anton Kliman (HDZ) smatra da prvo treba obnoviti pruge

 Kad smo krenuli s projektom modernizacije istarske željeznice, vodili smo se zdravom logikom, a to je da je trenutno najvažnije i najrealnije Istru povezati sa srednjom i zapadnom Europom. Zato sada govorimo o obnovi pruga Buzet - Pula i Lupoglav - Štalije. To je prvi korak, ističe Anton Kliman * Putovanje vlakom između Pule i Zagreba traje 12 sati i kad krenete vlakom iz Pule, silazite u Lupoglavu odakle se ukrcavate u autobus za Rijeku gdje se opet ukrcavate na vlak za Zagreb, opisuje Sanja Radolović

| Autor: Bojan ŽIŽOVIĆ
Ilustracija

Ilustracija


 Umjesto da stanemo na istu stranu, da se okupimo oko sveistarskog projekta, što modernizacija istarske željeznice svakako jest, čini se da neki pokušavaju na tome skupljati političke poene. Mislim da je kontraproduktivno nadglasavati se tko će predvoditi njegovu realizaciju, već valja zajednički raditi na tome da se on što brže realizira. Jer riječ je o ključnom infrastrukturnom projektu za Istru, reakcija je Antona Klimana, predsjednika istarskog HDZ-a, na prijedlog Sanje Radolović (SDP) da se istarska željeznica poveže s ostatkom Hrvatske kroz tunel Učku. On smatra da je u ovom trenutku nerealno zahtijevati željezničko povezivanje kroz Učku, jer je riječ o, naglašava, vrlo skupoj investiciji koja se procjenjuje na vrtoglavih 350 milijuna eura. Naime, dionica između Lupoglava i Rijeke izuzetno je kompleksna te zahtijeva, ističe Kliman, puno vremena za realizaciju.

- Kad smo krenuli s projektom modernizacije istarske željeznice, vodili smo se zdravom logikom, a to je da je trenutno najvažnije i najrealnije Istru povezati sa srednjom i zapadnom Europom. Zato sada govorimo o obnovi pruga Buzet - Pula i Lupoglav - Štalije. To je prvi korak, kaže Kliman.

Željeznički tunel Učka

Činjenica je da odnekud valja krenuti. Jer već se desetljećima ništa ne zbiva, a željeznica u Istri propada. Kliman je istarsku željeznicu stavio u fokus u predizbornoj kampanji na posljednjim parlamentarnim izborima, no o toj se temi već dugo razglaba na Poluotoku. Damir Kajin, gradonačelnik Buzeta, tvrdi da je o tome razgovarao s nekoliko premijera.

- O rekonstrukciji pruge prema Divači intenzivno razgovaramo s ministrom Butkovićem, uz posredovanje saborskog zastupnika Antona Klimana. Želim vjerovati da će po završetku Istarskog ipsilona to biti iduća najveća prometna investicija u Istri. Međutim, za opstanak pruge od Pule do Buzeta, ali i hrvatskih željeznica, ključno je izgraditi željeznički tunel Učka. To je bit istarskih željeznica. To danas više nije neostvarivo. S tim projektima, koje je crtao slovenski inženjer Slok iz Nove Gorice, upoznavao sam barem četiri, pet premijera. Zašto je taj tunel ključ opstanka ne samo istarske, već hrvatske željeznice? Zato jer je Zagreb jedno od najznačajnijih željezničkih čvorišta u ovom dijelu Europe. Puno značajnije može biti od jednog Beograda, Ljubljane… Kada bi se sagradio taj željeznički tunel, povukao bi se dobar dio, gotovo sav promet, od Barcelone, juga Francuske, sjevera Italije za Mađarsku, Češku, Ukrajinu... To je bit, ne istarskih već opstanka hrvatskih željeznica. Znači, suština je uvijek željeznički tunel Učka. Hoće li se to dogoditi? Hoće. Kada? Ne znam, ali bez tunela Učka, naša pruga bit će turistička, da ne kažem prigodnjačka, a ne komercijalna, izjavio je nedavno Kajin za naš list.

Da spajanje istarske pruge s Rijekom, odnosno ostatkom Hrvatske kroz Učku nije samo pusta tlapnja Damira Kajina i skupljanje političkih poena Sanje Radolović, potvrđuje ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je još u siječnju u Saboru, odgovarajući na Klimanovo zastupničko pitanje o planovima za investicije u istarske željeznice, najavio ono zagovara Kajin i što je sada amandmanom predlagala Radolović.

"Nakon što će dovršetkom Istarskog ipsilona i izgradnjom druge cijevi tunela Učka biti u potpunosti dovršena integracija Istre s cestovnom infrastrukturom Republike Hrvatske, kreće izrada projektne i studijske dokumentacije i za modernizaciju istarske željeznice. Vjerujem da će se u skorijoj budućnosti stvoriti uvjeti za njezino spajanje na Mediteranski koridor, odnosno prema Rijeci, što nam je i krajnji cilj u tom projektu", kazao je tada Butković.

No, istina je i da je ministar time potvrdio upravo ono što govori i Kliman, a to je da prvo kreće modernizacija istarske željeznice, a tek će se potom razmišljati o spajanju s Rijekom.

Pula - Zagreb 12 sati!?

Radolović muči to što je Istra statistički svrstana među najrazvijenije regije u Hrvatskoj, a prometno, prije svega željeznicom, kaska za drugima. "Putovanje vlakom od 270 kilometara između Pule i Zagreba traje 12 sati i kad krenete vlakom iz Pule, silazite u Lupoglavu odakle se ukrcavate u autobus za Rijeku gdje se opet ukrcavate na vlak za Zagreb", opisuje saborska zastupnica SDP-a.

Klimanu je, pak, drago što se politički akteri u Istri, kako kaže, zanimaju za željeznicu otkako je on pokrenuo to pitanje. I ne bismo rekli da je pritom sarkastičan. On smatra da je oko ovakvih projekata nužno potreban politički konsenzus. Očito on i postoji, samo je stvar u detaljima.

 Stare pruge nisu za nove vlakove

Sanja Radolović zamjera vladajućima i to što, iako se kunu u modernizaciju istarskih pruga, u Istru neće poslati niti jedan od 22 nova vlaka koje je država platila milijardu kuna. Anton Kliman odgovara da novi vlakovi ni ne mogu doći u Istru zbog zastarjelih pruga na Poluotoku. Obnovom će, kaže Kliman, vlakovi na pojedinim dionicama u Istri moći voziti i 160 kilometara na sat.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter