LABIN: PODZEMNI GRAD VIŠE NIJE UTOPIJA Gradski šoht koji je nekoć spuštao rudare liftom obnavlja se i poprima svoj izvorni rudarski izgled

Mnogi mu tepaju kao jednom od najljepših spomenika bogate rudarske prošlosti Labinštine, a stiglo je vrijeme kada će taj dio povijesti postati razvoj jednog drugog segmenta, onog turističkog u budućnosti. Radi se o labinskom Šohtu, rudarskom tornju koji je liftom nekad spuštao rudare u dubinu zemlje na njihovo radno mjesto. Sagrađen je davne 1938. godine, a priče o podzemnom gradu i razvitku turizma na način kakav je nepojmljiv za hrvatske okvire, smatrane su utopijskim sve do nedavno.

Izvorna tamnozelena rudarska boja

Šoht se obnavlja, poprima onaj svoj izvorni izgled, sjaj kakav zaslužuje, posebno ističući tamnozelenu rudarsku boju. Opsežni radovi na obnovi nadzemnog dijela tornja započeli su u lipnju i mnogi su smatrali nerealnim rok za završetak radova do kraja tekuće godine. Radovi se izvode u sklopu europskog projekta MINE Tour čiji je Grad Labin nositelj i preko kojeg su osigurana sredstva od 2,4 milijuna kuna za obnovu.

Radovi od samog početka pobuđuju veliki interes građana ali i struke jer se radi o zaista zanimljivom projektu. Nedavno su završeni radovi na čišćenju samog šohta, odnosno izvršeno je pjeskarenje tornja te njegovo premazivanje zaštitom i bojom zbog čega je jedno vrijeme bio okružen skelama i „zamotan“ u bijelu zaštitu ne bi li se tako zaštitilo okolne objekte prilikom radova. Zaštita je ovih dana skinuta i rudarski div zaista izgleda veličanstveno.

S obzirom na vremenske i tehničke uvjete na gradilištu, terminski se radovi odvijaju sukladno planu i ovih dana slijedi najzanimljiviji, ali i najzahtjevniji dio same obnove – zamjena osnovne nosive konstrukcije Šohta, odnosno svih metalnih gazišta i postojeće galerije oko tornja. Kako bi se izveo ovaj dio radova potrebno je bilo izraditi temelje za čeličnu potpornu konstrukciju ali i samu konstrukciju koja mora služiti kao oslonac prilikom izvođenja radova na temeljima.

Prošlost kao generator budućeg razvoja

Temelji i konstrukcija su spremni te kroz par dana počinje proces montaže i zahtjevno oslanjanje težine cijelog tornja na ovu konstrukciju, kako bi se moglo izvesti radove i obnoviti temelj osnovne nosive konstrukcije. Zanimljivo je kako će se hidraulički podignuti toranj i osloniti na za to predviđenu konstrukciju, a radnici će tada izvesti radove na temelju. Nakon navedenih radova, polako se obnova bliži kraju te se na labinski toranj, vraćaju svi skinuti i obnovljeni dijelovi.

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić ne krije svoje zadovoljstvo ovim radovima.

- Rudnik je poseban dio povijesti Labina i Labinštine, nema osobe koja u svojoj bližoj ili široj obitelji nije imala nekog da je radio u rudniku. Ponosan sam što smo uspjeli ovakav projekt provesti, ali i privući novce iz EU kao nositelji ovako velikog projekta. Ovo je samo početak i prvi korak ka cilju da se spustimo u tunele koji su ispod nas, a turistička priča oko ovog kompleksa je nešto posebno, kaže Glavičić.

Cilj je da kroz daljnja apliciranja i suradnju s gradovima sa sličnom poviješću, Labin nastavi s dobrom praksom ovakvih projekata. Što će pomoći da bogatu prošlost pretvore u generator budućeg razvoja.

- Iz tog smo razloga nedavno potpisali sporazum o suradnji s centrom rudarenja poljske pokrajine Šlezija, gradom Rybnikom. Koristeći primjere dobre prakse iz Europe, kao što je bivši rudnik ugljena Guido, danas turistički biser poljskog grada Zabrza, s više od milijun posjeta godišnje, rudnik soli Wieliczka iz Poljske te rudnik soli Turda iz Rumunjske, želimo i u Labinu napraviti pravu europsku turističku atrakciju te bivše podzemne tunele pretvoriti u centar industrijskog turizma kakvog nema u Europi, ističe Glavičić.