Na Labinštini svake godine deset posto više iznajmljivača

Fikret Fačić bio je električar u labinskom rudniku, a nakon toga već više od 20 godina živi i radi u Švedskoj kao privatni poduzetnik u građevinarstvu. Zarađeni novac odlučio je uložiti u turizam pa je u Smolićima, zaseoku između Labina i Rapca kupio dva i pol hektara zemljišta i na njemu sagradio dvije kuće za odmor s osam apartmana i s bazenima. Počeo je iznajmljivati još 2007. godine.

-Mislim da su nam cijene privatnog smještaja preniske u odnosu na ljepotu koju imamo i ono što nudimo. Zadovoljan sam iako je sezona kratka, ali tu mi ništa ne možemo, kaže Fikret koji živi i dalje u Švedskoj, ali je često i u Labinu.

Mali i Veli Kosi

Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju Grada Labina godišnje zaprimi oko 60 zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola od kojih se dvadesetak posto odnosi na građevine koje nisu stambene namjene. Što se tiče područja na kojem se gradi to je prije svega Labin, Presika, Kapelica, Vinež, Marciljani i stambeno-turističko naselje Rabac. Na ostalim područjima izuzev naselja Ripenda Kosi (Mali i Veli Kosi) vrlo je mali broj dozvola. Na području Grada Labina postoji 137 kuća za odmor dok se ostali smještajni kapaciteti privatnih iznajmljivača odnose na sobe i apartmane kao dio postojeće stambene građevine.

Kad je riječ o postupcima legalizacije tada se iz podatka o izdanim potvrdama može zaključiti da je za 55 zgrada odnosno apartmane u tim zgradama koje su bile u postupku legalizacije zatraženo kod nadležnog ureda državne uprave izdavanje rješenja o kategorizaciji apartmana za iznajmljivanje. Na području grada Labina u OPG-ima ili seljačkim domaćinstvima ima 35 kreveta, a u ostalom privatnom smještaju ukupno 4.215 ležaja.

Anamarija Lukšić, pročelnica gradskog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju upozorava:

- Nažalost ovaj način izgradnje privatnih kuća za odmor nije dobar. Kada stanovnik ima obiteljsku kuću i još gradi jednu kuću za odmor onda time osigurava egzistenciju u budućnosti, ali kada neki investitor kupuje velike parcele od deset tisuća četvornih metara i napravi deset vila ili kuća za odmor onda se time stvara novo umjetno naselje unutar postojećeg naselja čime devastira dosadašnje ruralno naselje i prostor. Staro naselje nema više dosadašnja obilježja. Imamo sreće što na našem području takvih naselja nema puno, samo na području Mali i Veli Kosi gdje su kupljene takve velike parcele i napravljeno više vila. Kod prostornog planiranja imamo kapacitiran broj ležajeva u turističkim zonama međutim privatni smještajni kapaciteti tu nisu uključeni čime nisu adekvatno planirani u prostorno planskoj dokumentaciji. Stoga je opterećenost prostora kojeg doživljavamo svake turističke sezone sve veća, kaže Lukšić. (Branko BIOČIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU