Samo je Pazin (odnosno središnja Istra) imao uobičajenu srednju temperaturu zraka tijekom 2021. godine u odnosu na 30-godišnje razdoblje, prema najnovijem klimatskom izvještaju Državnog hidrometeorološkog zavoda. Odstupanje temperature u Pazinu na godišnjoj razini bilo je tek +0,3 stupnja Celzija, dok je ostala Istra smještena u kategoriju toplo, iako ondje nema meteoroloških postaja koje se koriste za klimatske ocjene.

No, već je susjedna Rijeka, također na godišnjoj razini, smještena u kategoriju toplo. Ondje je temperatura "odskočila" za +0,8 stupnjeva na godišnjoj razini. Najveći ekstrem imala je Dalmacija (izuzev makarskog područja) i južna Lika, a tu možemo pridodati otok Lošinj koji je bilježio čak +1 stupanj više nego je uobičajeno.

Na državnoj razini najviše odstupanje je zabilježio Gospić koji je bio +1,2 stupnja topliji nego inače. Sva ostala Hrvatska, kako je već uobičajeno, uslijed višedesetljetnog blagog povećanja temperature na Zemlji svrstana je u kategoriju toplo.

S oborinama je već dosta drukčije, ali nema toliko ekstrema kao s temperaturama. Ponovno se izdvaja pazinska meteorološka postaja (Istra) koja je zabilježila sušnu godinu (83 posto višegodišnjeg prosjeka u Pazinu odnosno 868,5 milimetara), a mrvicu je manje sušno bilo na riječkom području. Tu možemo pridružiti i Mali Lošinj (770,7 milimetara) koji je isto klimatski potpao u kategoriju sušno (i postaja Puntijarka kraj Zagreba). Uglavnom, u cijeloj Hrvatskoj su oborine bile prosječne kao i u 30-godišnjem usporednom razdoblju. Iznimka je područje Splita (930,4 milimetara) i otoka Brača i Hvara gdje je bilo nešto kišnije nego inače.

Najbitniji su to podaci iz godišnjeg izvještaja. Onaj za posljednji mjesec u prethodnoj godini, prosinac, kaže, naravno, nešto drukčije. Ali znakovito je da ponovno odskače Pazin odnosno čitava Istra. Dakle, temperatura u Pazinu (Istri) bila je za +0,2 više nego u 30-godišnjem prethodnom periodu, dok je recimo u Gospiću u Lici bila viša za čak +2,8 stupnjeva (u Kninu viša za +2,1 stupnja). Nije samo Istra završila u kategoriji "uobičajeno", nego i Dalmacija južnije od Šibenika izuzev okolice Ploča.

Odstupanja količine oborine u prosincu 2021. godine u odnosu na normalu 1981. - 2010. nalaze se u rasponu od 74 posto višegodišnjeg prosjeka u Komiži gdje je palo 80 milimetara oborina, do 173 posto u Makarskoj (221,3 milimetara). Analiza odstupanja količina oborine za prosinac 2021. izraženih u postocima višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborina na većini postaja bile iznad višegodišnjeg prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj u prosincu 2021. godine izražene percentilima bile su "normalne" ili "kišne". Detaljnije su opisane sljedećim kategorijama: normalno (veći dio središnje Hrvatske, gorska Hrvatska, Istra, sjeverno Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, otoci srednje Dalmacije, južna Dalmacija) i kišno (istočna i dio središnje Hrvatske, Zagreb, Senj, Mali Lošinj, obala i zaleđe srednje Dalmacije.

Povezane vijesti

• Vatrogasci diljem Istre ispumpavali poplavljene objekte i šahtove, samo u Puli VIŠE OD 50 INTERVENCIJA
• HŽ planira ukinuti vlak koji povezuje Pulu, centralnu Istru i Rijeku i o kojem ovise brojni istarski školarci
• Osnovana istarska podružnica Mosta. PREDSJEDNIK JE IVAN VIDOVIĆ