KAKO UZGOJITI BILJE U VISOKIM GREDICAMA: Lakši uzgoj kvalitetniji urod

Ako vam je teško sagibati se ili želite biljkama pružiti bolju cirkulaciju zraka te ih zaštititi od hladnoće i nametnika povišene gredice izvrsna su ideja koja će vam pomoći u tome, veli voditeljica radionice, agronomka Vedrana Kalac

Protekle subote, u rovinjskom Domu kulture održana je zelena radionica „Kako izraditi povišene gredice u vlastitom vrtu“ koju je organiziralo Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja. Povišene gredice su uzdignute iznad površine tla, a u njih se može saditi gotovo sve - ljekovito bilje, voće, povrće ili cvijeće.

- Povišene gredice sve su se više počele upotrebljavati zato što je lakše uzgajati bilje na visini koja je prilagođena nama. Ako vam je teško sagibati se da bi plijeviti vrt ili jednostavno želite biljkama pružiti bolju cirkulaciju zraka te ih zaštititi od hladnoće i nametnika, povišene gredice izvrsna su ideja koja će vam pomoći u tome, rekla je voditeljica radionice agronomkinja Vedrana Kalac.

Preporučena mjera za izradu i obrađivanje gredice je dužina četiri do pet metara odnosno širina od 120 centimetara. Visina gredice prvenstveno ovisi o našim potrebama i željama, a kreće se od 15 do 100 centimetara (ako su više dobro bi bilo napraviti noge).

Postavljanje

Može ih se smjestiti bilo gdje u vrtu jer lokacija nije toliko bitna. Jedini problem može stvarati izrazita sjena jer sve biljne kulture traže određenu količinu sunčeve svjetlosti za svoj rast i razvoj. Idealno bi bilo da su gredice 5 do 6 sati obasjane suncem. Najbolje ih je okrenuti horizontalno prema jugu, kako bi na taj način sve biljke dobile jednaku količinu sunca. Može ih se smjestiti na zemlju, na popločene površine, na površine koje su nekvalitetne zemlje kao što ih se može staviti i na balkon.

- Prije postavljanja okvira na željeno mjesto potrebno je izdubiti površinu na koju gredica dolazi i izvaditi sloj zemlje (oko 15 cm). Između tla i zemlje postavlja se sloj suhih grana, slame, lišća ili drugog organskog nezaraženog materijala. Zatim se postavlja karton, koji je potrebno zaliti. Na karton ide zemlja pomiješana s kompostom. Ako je gredica napravljena tim redoslijedom stvoren je zatvoreni sistem iz kojeg voda neće moći otjecati koji je odličan za drenažu. Najbolji oblik navodnjavanja je „kap na kap“, ispričala je Kalac.

Ranija sadnja i ranija berba, bolja drenaža, bolja cirkulacija zraka, zaštita biljaka od hladnoće, jednostavan i lak pristup biljkama te lakše održavanje neke su od prednosti koje povišene gredice pružaju. A okviri gredica mogu biti od drva, od cigli, od crjepova, mogu se čak iskoristiti i čelične ploče.

Lakši uzgoj

- Urod iz povišenih gredica je bolji, zdraviji, kvalitetniji, biljke su jače. Osim ranije berbe, biljke dobivaju više sunčeve svjetlosti, struktura samog tla u kojem biljke rastu je puno bolja, vodozračni odnosi su bolji, drenaža biljaka odnosno voda koja se ocjeđuje je usmjeren na pravilan način. Biljke su manje podložne napadu štetnika zbog toga što se pridržavamo nekih pravila, a to su pravila dobrih i loših susjeda, pravila plodoreda te na taj način onemogućavamo nastanak bolesti i napad štetnika, manje je korova koji se lakše primijeti i zatim ukloni. Same gredice se brže zagrijavaju zbog toga što su uzdignute od tla i samim time sunčeva svjetlost dolazi i na bočne strane i tako se supstrat bolje zagrijava. To je inače problem kod uzgoja u vrtu jer se zemlja jako sporo u proljeće zagrijava, a na ovaj način puno brže dolazi do zagrijavanja i možemo ranije krenuti sa svim tim radovima u gredicama, kaže Kalac.

Kao i u svakodnevnom životu imamo dobre i loše susjede. Dobri i loši susjedi u povrćarstvu su nam važni jer se na taj način dobivamo zdrave biljke. Važno je znati da su začini dobri susjedi svim povrćarskim kulturama. Također endivija i mrkva su dobri susjedi svima. Salata ili rajčica su kulture koje uz sebe mogu primiti najviše susjeda. Salata ne voli jednino celer i peršin, a rajčica ne voli grašak i krumpir.

Savjeti i pokoja tajna

- Plodored je organizirana izmjena poljoprivrednih kultura na istoj površini. Postoji trogodišnji redoslijed izmjena kultura i četverogodišnji koji nam je nekako bolji. Treba znati da su u plodoredu biljke podijeljene na mahunarke koje u tlu ostavljaju veliku količinu dušika, a on je izrazito važan za biljke lista, zatim dolaze biljke ploda i na kraju biljke korijena. Tim se redoslijedom biljke izmjenjuju na istoj površini u jednom četverogodišnjem ciklusu, pojašnjava Kalac.

Težimo ekološkoj proizvodnji kao zaštiti i prehrani. Upravo zato je dobro koristit prirodna gnojiva, a izbjegavati mineralna.

- Od svježeg pekarskog kvasca može se napraviti pripravak za prehranu biljaka tako da 10 grama svježeg kvasca uz jednu žličicu šećera otopimo u jednoj litri vode i tim pripravkom možemo prehranjivati biljke. Kopriva je izrazito dobra biljka koja osim što hrani biljke štiti ih od bolesti, ali isto tako odbija loše kukce iz vrta kao što su lisne uši, tripse, smeđu trulež, snijet, grinje. Za pripravak od koprive potrebno je potopiti kilogram zelene mase u 10 litara vode te pustit da odstoji 10 do 15 dana (zbog vrenja pripravak promijeni boju iz zelene u smeđu). Nakon cijeđenja dobivenu gustu smjesu stavi se u posudu. Koristi se svaka tri tjedna tako da se dobiveni koncentrat razrijediti s vodom u omjeru jedan naprema 7 te se otopinom šprica biljke, a može ga se čuvati do godinu dana. Prirodni insekticid je dalmatinski buhač koji je odličan zaštitnik biljaka protiv štetnika i bolesti. Od njegovih cvjetova se također može napraviti pripravak u koji se dodaje 200 grama mljevenih cvjetova potopljenih u 10 litara tople vode i ostavlja preko noći. Isto tako ga je potrebno procijediti no bilje se šprica samo navečer jer sadrži piretrin, tvar koja je osjetljiva na svjetlo i tada se ne razgrađuje. Količinu pripravka prilagoditi površini tla jer ju je potrebno odmah iskoristiti, zaključuje Kalac.