U sadašnjem je trenutku pred resornim ministarstvom odgovorna zadaća izrade nove Strategije razvoja turizma koja bi trebala biti donijeta za razdoblje od narednih 7 godina. Kako bi se osigurala kompatibilnost razvojnih dokumenata izradi Strategije prethoditi će donošenje Nacionalne razvojne strategije. Ministar turizma po tom je pitanju najavio i osnivanje svojevrsnog task forcea, posebnog Savjeta za strategiju razvoja turizma

Sa posljednjim danom tekuće godine u „ropotarnicu povijesti“ odlazi Strategija razvoja hrvatskog turizma koju je krajem travnja 2013. godine prihvatio Sabor Republike Hrvatske.

Nakon „abortirane tranzicije“ turističkog sektora koju je dominantno obilježila dvojbena pretvorba i privatizacija i nakon nekoliko Strategija u “kućnoj“ izradi Ministarstva turizma, dokument kojeg „potpisuje“ Institut za turizam Republike Hrvatske kroz 13 Izvještaja izvrsno je detektirao akutne probleme turističkog sektora, poput sezonalnosti potražnje, nepovoljne strukture turističkih kapaciteta, zastarjelosti osnovnog turističkog proizvoda, nedovoljne kvalificiranosti radne snage, nekvalitetnog upravljanja prostorom, nepostojanja povoljne investicijske klime i kvalitetnog destinacijskog menadžmenta kao najznačajnijih ograničavajući činitelje našeg turističkog razvoja.

U Strategiji je minuciozno analizirana i konkurentska pozicija Hrvatske kao i stanje inozemne i domaće potražnje. 

65 mjera, od koji su se 22 odnosile na otklanjanje institucionalnih prepreka, 10 na povećanje konkurentske sposobnosti, 27 na održivost i unaprjeđenje destinacijskog proizvoda te šest mjera koje su se referirale na provedbu turističke politike, prema spomenutoj Strategiji trebalo je rezultirati fizičkim prometom koji bi se u ciljnoj 2020. godini kretao na razini između 86 i 93 milijuna noćenja te ukupnim prihodom od turizma koji bi iznosio između 14,3 i 16,2 milijarde eura.

Za iznošenje objektivne evaluacije spomenute Strategije na raspolaganju imamo premalo prostora. Ipak, spomenimo da je u odnosu na „prolazno vrijeme“ koje obuhvaća period od travnja 2013.godine pa sve do konca 2015. godine“ pravorijek“ dala Državna revizija Republike Hrvatske, koja je u svom nalazu zaključila da je provedba mjera Strategije u spomenutom periodu bila djelomično učinkovita, pri čemu je naročito ukazala na činjenicu da ministarstvo turizma nije u dostatnoj mjeri provelo aktivnosti kako bi nadležna tijela donijela izmjene i dopune Zakona o turističkom zemljištu.

Isto tako revizori su u nalazu inzistirali na potrebi ubrzanja aktivnosti u pravcu realizacije pretpostavki kojima bi se osigurali uvjeti za preustroj sustava turističkih zajednica i izgradnju sustava upravljanja turističkom destinacijom, koji su preduvjet za ostvarivanje strateških ciljeva hrvatskog turizma.

Premda se nerijetko statistiku kolokvijalno uspoređuje sa ženom u bikiniju koja otkriva puno, ali ne i najvažnije, podaci o ostvarenih 108,6 milijuna noćenja realiziranih u 2019. godini, kao i podaci o ostvarenom prihodu od turizma, ne na kraju i oni iz Satelitske bilance koji pokazuju da turizam generira 16,9% bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, sugeriraju da je u spomenutom razdoblju naš turizam učinio značajne iskorake. U odnosu na ostvarenje drugih zacrtanih ciljeva i politika predviđenih Strategijom, ostaje nam, želimo li biti objektivni, sačekati neki novi nalaz Državne revizije.

U sadašnjem je trenutku pred resornim ministarstvom odgovorna zadaća izrade nove Strategije razvoja turizma koja bi trebala biti donijeta za razdoblje od narednih 7 godina. Kako bi se osigurala kompatibilnost razvojnih dokumenata izradi Strategije prethoditi će donošenje Nacionalne razvojne strategije. Ministar turizma po tom je pitanju najavio i osnivanje svojevrsnog task forcea, posebnog Savjeta za strategiju razvoja turizma.

Kada su u pitanju načela i ishodišne vrijednosti na kojima bi trebao počivati daljnji razvoj hrvatskog turizma postignut je konsenzus struke i javnih politika. Kao što je to najavio aktualni ministar turizma, nova Strategija trebala bi se temeljiti na konvergentnim vrijednostima - kvaliteti, odgovornosti i uključivanju u moderne trendove digitalizacije.

Kada je u pitanju segment kvalitete u Strategiji će ponajprije trebati poraditi na alatima kojima će se implementirati turistički proizvod više dodane vrijednosti, koji bi u konačnici trebao rezultirati podizanjem prinosa po jedinici kapaciteta. „Eutanazija“ atavističkog koncepta „sunca i mora“ u novim se okolnostima nameće kao nužan korak.

Daljnji razvoj turizma zahtjeva i pojačanu odgovornost prema prostoru i okolišu. Hrvatska je, kad su u pitanju elementi socijalne, ekonomske, okolišne i prostorne održivosti dosegla svoj limit. Stoga nova Strategija mora insistirati na kriterijima održivog razvoja, odnosno na razvoju turizma koji udovoljava potrebama prisutnih turista i domicilnog stanovništva, zadovoljava ekonomske, socijalne i estetske zahtjeve društva uz istodobno očuvanje kulturnog integriteta i ekoloških procesa, čuvajući u isto vrijeme resurse budućeg razvitka.

Nova Strategija turizma morati će dati odgovore i po pitanju stvaranja digitalnih rješenja fokusiranih na želje i potrebe turističke potražnje, kao i onih rješenja kojima će se osigurati aktivna podrška digitalnoj transformaciji procesa i organizacijskih struktura svih dionika u turističkom sektoru, što će u budućnosti postati jedan od preduvjeta za održivost i konkurentnost na sve zahtjevnijem turističkom tržištu.

I ne na kraju, neophodnim se nameće da se kroz politike nove Strategije implementiraju prijedlozi i mjere koje će razinu fiskalnog opterećenja turističkog sektora svesti na razinu nama konkurentskih turističkih destinacija, te na spomenuti način stvoriti okolnosti za realizaciju nove paradigme hrvatskog turizma, novog „društvenog dogovora“ kojim će se pravednije regulirati podjela benefita i troškova između kapitala i lokalne zajednice, naročito onog između kapitala i rada, koji je u sadašnjim proporcijama dugoročno neodrživ. 

Povezane vijesti

• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja
• Ivan Herak: ACI je prepoznao hrvatsku Strategiju za vodik i postao predvodnik zelene tranzicije