KONFERENCIJA GLASA ISTRE

Ivan Herak: ACI je prepoznao hrvatsku Strategiju za vodik i postao predvodnik zelene tranzicije

| Autor: Marcello ROSANDA
Ivan Herak (snimio Milivoj Mijošek)

Ivan Herak (snimio Milivoj Mijošek)


Na prvom panelu današnje konferencije Glasa Istre tema je bila uloga nautike u promociji i pozicioniranju destinacije na turističkom tržištu.

Jednako važna tema bila je i održivost, zbog čega je panel nazvan "Plavo i zeleno". 

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Na njemu su sudjelovali član uprave ACI-ja Ivan Herak, ravnatelj Lučke uprave Rovinj Donald Schiozzi, predsjednik Uprave tvrtke Rudan iz Žminja Danijel Benčić i osnivač tvrtke Olympic Sails Claudio Demartis iz Italije. 

"Naša je pozicija (ACI-jeva, op.n.) malo specifična, mi smo lider na Mediteranu i kao takvi nosimo strategiju nautičkog turizma. Ipak, gotovo 80 posto smo u vlasništvu RH i moramo postupati odgovorno promovirajući nove pravce nautičkog turizma. Naše 22 marine su locirane na najatraktivniijm pozicijama i imamo obavezu, a činit ćemo to uvijek, da se odgovorno ponašamo prema moru i okolišu, ali i prema lokalnoj zajednici. ACI je dosegao jako visoke standarde u smislu održivosti. Jer, nema šanse da danas aplicirate na neku mjeru javnog novca ako nemate zastupljenu zelenu komponentu", kazao je Herak i također naglasio da je Republika Hrvatska prepoznala prilike i važnost čiste energije, te je na tragu politika EU započela s poduzimanjem aktivnih mjera u svrhu provedbe politika zelene tranzicije. 

"U ožujku 2022. godine Hrvatski sabor donio je Strategiju za vodik do 2050. godine, koja određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane, transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija, kao i mogućnosti uključivanja gospodarstva u sektor proizvodnje opreme, čime bi se osigurala tehnološka prilagodba i sudjelovanje na europskom i svjetskom tržištu vodikovih tehnologija, što je prepoznao i ACI, koji je postao predvodnik zelene tranzicije. Hrvatska je, s Republikom Slovenijom i autonomnom talijanskom regijom Friuli, Venezia   Giulia, uključena u projekt 'Dolina vodika Sjeverni Jadran', koji za cilj ima povezivanje projekata doline, s potencijalnim partnerima u državama članicama doline. Član tog konzorcija postao je nedavno i ACI. S obzirom na intenciju što brže prilagodbe odnosno tranzicije na zelenu energiju, na razini Europske unije u narednom razdoblju bit će otvoreno niz natječaja, iz kojih se mogu povući sredstva upravo u svrhu opisane uporabe vodika. Za prvi takav natječaj Nadzorni je odbor ACI-ja dao Upravi ACI-ja suglasnost za sudjelovanje u projektu Koridor mobilnosti s nultom emisijom - Sjeverni Jadran. Temeljem navedene suglasnosti ACI d.d. je podnio prijavu na natječaj 'Dolina vodika Sjeverni Jadran', odnosno 'North Adriatic Hydrogen Valley'", rekao je Herak.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Inače, ACI u svom sustavu broji ukupno 22 marine strateški raspoređene po cijelom Jadranu, od Umaga na sjeveru do Dubrovnika na jugu. Marine se nalaze u blizini gradskih jezgri, povijesnih građevina i prirodnih ljepota te pružaju savršen spoj između tišine u jednoj od bezbroj neistraženih uvala ili gradske vreve i gužve u ljetnim mjesecima. Lancu od 22 marine uskoro će se pridružiti i 23., buduća ACI marina Rijeka. Marinu će graditi ACI – GITONE, zajednička tvrtka osnovana u paritetnom vlasničkom omjeru s GITONE Kvarnerom, tvrtkom čiji je osnivač eminentna Lürssen grupacija koja je u Hrvatskoj prisutna od 2020. godine, dok u Njemačkoj djeluje više od 140 godina. 

Tvrtka je specijalizirana za dizajn i proizvodnju jahti, brodova i plovila obalne straže te pruža opsežne usluge nakon prodaje, uključujući popravke, održavanje i globalne logističke usluge.

Benčić iz tvrtke Rudan, koja se bavi optimizacijom u potrošnji energije, a koja inače vrlo često surađuje s ACI-jem, podsjetio je da oni konstantno ulažu i napreduju, a dotiču se i tržišta u turizmu.

"Godine 2014. uselili smo u prvu pasivnu poslovnu zgradu u Hrvatskoj, ona je naše ogledalo i prikaz što sve možemo ponuditi klijentima. Iako nije povezano, puno radimo za bolnice koji su ogromni potrošači, točnije cijelovitu energetsku obnovu. Konkretno, s ACI-jem surađujemo otprilike 10 godina, a počelo je postepeno. Sustavi za uštedu vode bili su prvi. Sistematično smo posložili podatke i kvalitetno ih interpretirali i iskoristili. Naša uloga u ACI-ju je biti energetski menadžer i voljeli bi to raditi i dalje. Ipak, kada vidimo njihov smjer, to je zaista izazov. Recimo, naša uloga je da alarmiramo, pa su naši inženjeri dužni reagirati na svaku anomaliju. Ove smo godine imali 160 intervencija u vođenju briga o njihovoj energetskoj sigurnosti. Naš sustav postavlja granice alarma i sve što je izvan toga predstavlja opasnot. Recimo, pretjerana potrošnja vode u jednoj manjoj marinici. Voda može, bez našeg sustava, istjecati u more danima. To je jedan primjer na najnižoj razini. Dajemo savjete gdje se takve stvari mogu pobošljati i uštedjeti. Također, prostor marina je izložen i može se dogoditi neovlaštena potrošnja, ali ne ako postoji naš sustav kontrole", pojasnio je Benčić. Za kraj je najavio nova zapošljavanja u Rudanu. Posla, kaže, ima sve više i sada traže inženjere svih vrsta.

Schiozzi je uvodno podsjetio da njegova Lučka uprava pokriva puno malih lučica, a gro prometa se događa u centrima gradova.

"Nije samo vizura ona koja prilači nautičare, nego i turistička povijest, svi znaju što će dobiti i naći u Rovinju. More i nautički turizam moramo uvijek dobro uključiti u planiranje grada i u strategijama turizma. U zadnjih je par godina porastao interes za morem, pogotovo naših građana. Gorući problem je da se riješe komunalni vezovi i zato smo krenuli s lučicom San Pelaggio. To je lučica koja je osamljena i koja bi prihvatila oko 380 vezova za građane, i to kako bi rasteretili gradsku lučicu. Imamo viziju skupa s Gradom da se Rovinj vrati tradiciji i da tamo držimo drvene brodice, da bude folklora i da gradski porat bude mali dnevni boravak koji će pokazati svu ljepotu tradicije. To nije jedini projekt. Lučka uprava se brine za sav pomorski promet i sve djelatnosti po tom pitanju. Opet, naravno da nam fali manevarskog prostora, ali ipak u granicama održivog razvoja i prometa. Ništa kod nas nije stihijski i gledamo da što manje ulazimo u vizuru, te da Rovinj izgledao kao i do sada", kazao je Schiozzi.

Inače porijekom iz Venezie, Demartis je prvo kazao da je pogled iz hotela Grand Park najbolja moguća razglednica Rovinja, a najviše je govorio o tršćanskoj Barcolani.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

"Ona je manifestacija koja je nastala kao posljednja u vremenskom periodu kada se to i može organizirati. Ona je vrlo jednostavna, možete se prijaviti s barkom od pet i pol metara, poštujući naravno sigurnosna pravila. Ima malo pravila, skoro ništa. Kroz godine, postala je jako važna zbog ogromne usmene predaje na čitavom Mediteranu. Nakon još mnogo godina, radeći i radeći, oformili smo tim koji si je davao nove zadatke i postali smo to što jesmo danas. Ubrzo je Barcolana postala pravi mali sajam nautike, pogotovo na kopnu tijekom trajanja regate. A i ponuda hrane i pića ne fali. U istom periodu dešava je nešto slično u Genovi, ali smo se ipak uspijeli uskladili", kazao je Demartis.

Dodao je da su ACI marine oduvijek referentna točka i pojam našeg prostora.

"Posao je odrađen odlično kroz godine. Ipak, ako mogu primijetiti, da bi se brodice zadržavale duže moglo bi se poraditi na njihovom održavanju, na ponudi nekakvih radova i usluga na njima u smislu popravaka i remonta", naglasio je Demartis, na što mu je Herak odgovorio da u ACI-ju promišljaju o tome, pa i o nautičkoj akademiji. Krenut će, najavljuje, s izradom dokumenata i ispitivanju situacije.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter






}