"Odluka Europskog suda pravde u Luxembourgu neće ponukati Sloveniju da odustane od svog političkog projekta širenja i svojatanja hrvatskog teritorija", kaže ribar Danilo Latin, koji punih 30 godina ribari u Savudrijskoj vali i ustrajno prati sve postupke i odluke vezane uz sporna pitanja hrvatsko-slovenske granice. Pogotovo one na moru.

Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu u petak je objavio odluku u kojoj navodi da se ne smatra nadležnim za utvrđivanje primjene arbitražnog sporazuma o granici između Hrvatske i Slovenije. Time je odbačena slovenska tužba protiv Hrvatske zbog kršenja prava Europske unije, odnosno nepoštivanja međunarodnog arbitražnog sporazuma.

- Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice ipak obavezne lojalno surađivati na pronalaženju konačnog prav(ed)nog rješenja tog spora u skladu s međunarodnim pravom, pročitao je odluku predsjednik Suda Koen Lenaerts.

U Hrvatskoj je ova vijest protumačena kao svojevrsna pobjeda pravde i veliki međunarodni uspjeh te dokaz da je hrvatska Vlada argumentirano pred Sudom uspjela pobiti slovenske tvrdnje kako se neprovedbom arbitražnog sporazuma, prema jednostranom tumačenju Slovenije, ne poštuje pravo EU.

- Presuda Suda EU je potvrda ispravnog postupanja EU komisije kojom je predsjedavao Jean-Claude Juncker, a koja je odlučila ne miješati se u ovaj slučaj. Dokaz je to uspjeha naše Vlade u obrani nacionalnog integriteta. Nudili smo Sloveniji u više navrata bilateralne dogovore koje nisu prihvatili i dobrosusjedsku suradnju jer, osim rezidualnih pitanja iz prošlosti, sa Slovenijom nismo imali nikakvih otvorenih pitanja i sukoba. I nakon ove presude želimo nastaviti graditi prijateljske odnose sa Slovenijom, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković, pozivajući Sloveniju da se suzdrži od jednostranih mjera kažnjavanja hrvatskih ribara na moru.

Za interpretaciju presude pitali smo jednog od istarskih ribara, Danila Latina, koji na svojoj koži svakodnevno, izravno osjeća posljedice graničnog spora.

- Odluka Europskog suda neće ponukati Sloveniju da odustane od svog političkog projekta širenja i svojatanja hrvatskog teritorija, smatra Latin, koji kao najveći problem vidi neodređeno stajalište Hrvatske oko granica.

- Žele li zadržati hrvatski integritet ili zadovoljiti slovenske apetite? Obje stvari ne mogu. Posljednja karta na koju će Slovenci sada zaigrati je pitanje ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, jer, nemojmo zaboraviti, tako je bilo i u prvoj Euroatlantskoj akciji kad je Slovenija referendumom htjela zaustaviti naš ulazak u NATO. Prilikom ulaska u EU ucjenjivali su nas arbitražom, pa je tadašnja premijerka Jadranka Kosor u Stockholmu pristala na potpisivanje arbitražnog sporazuma. Scenarij je već viđen i sada im kao zadnja šansa, ili ucjena, ostaje Schengen. Mišljenja sam da će se tu Slovenci inatiti do kraja, a nama dodatni problem predstavlja činjenica da neke članice u ovom trenutku nemaju nikakav interes za širenjem Schengena pa ćemo i dalje čekati u beskrajnim kolonama na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu. Moramo li suglasnost ulaska u Schengenski režim platiti nacionalnim teritorijem? Stajališta sam da ne moramo! To se može izbjeći primjenom kriterija Badinterove komisije koje podržava Vijeće EU i EU komisija. Podsjećam da je Badinterova komisija utvrdila da se granice između bivših socijalističkih republika SFRJ smatraju granicama novonastalih država na tom teritoriju i ne mogu se mijenjati silom. Pa ako je to pravilo primijenjeno u postupku između Srbije i Kosova, kada je Srbija htjela proširiti svoje granice, a što EU nije dozvolila pozivanjem na odluku Badinterove komisije, zašto ti kriteriji ne vrijede i za hrvatsko-slovensko pitanje, pita se Latin, dodajući da ne razumije zašto bi trebalo dogovarati granice koje su već poznate.

Povezane vijesti

• LUDILO NA SJEVERU ISTRE: Da bi s hrvatskog teritorija prešao u Hrvatsku, Hrvat čekao dva sata da mu Slovenci otvore kapiju!
• Slovenci planiraju poslati vojsku na granicu s Hrvatskom da ih zaštiti od korone. Valter Flego odmah reagirao dopisom Europskoj komisiji. SAZNAJEMO ŠTO JE NAPISAO
• "DOBROSUSJEDSKI" ODNOSI: Nakon što su 23 čelnika slovenskih pograničnih općina zatražila vojsku na granici, pismo su poslala i 23 čelnika hrvatskih gradova i općina. Inicijativa je krenula iz Buzeta