ROVINJ

Inovativni projekt navodnjavanja rasadnika "Darko": POKUSNI TRAVNJAK DOKAZAO UŠTEDU VODE ZA 70 POSTO

| Autor: Nina ORLOVIĆ RADIĆ
Probni travnjak u Rovinju (N. O. R.)

Probni travnjak u Rovinju (N. O. R.)


Konkretno, na zemlju se postavlja mineralna, kamena vuna koja, osim što akumulira vodu, osigurava i njeno kapilarno dizanje kroz supstrat

Iz rovinjskog rasadnika "Darko" u svijet se vinuo novi "zemljani" projekt koji vlasnicima zelenih površina i vrtova osigurava smanjenu uporabu vode za navodnjavanje do nezamislivih 70 posto. Konkretno, na zemlju se postavlja mineralna, kamena vuna koja, osim što akumulira vodu, osigurava i njeno kapilarno dizanje kroz supstrat.

Pokusni travnjak na 200 kvadrata

- Prije godinu dana rasadnik "Darko" u suradnji sa zagrebačkom projektnom kućom "In-Aqua" prijavo se na javni natječaj vezan za uštedu vode na poljoprivrednom zemljištu. Uz New York i Dubai, Rovinj je bio treći grad kojemu je njemačka tvrtka "Knauf", ujedno i pokretač projekta, ponudila mogućnost, ali i potrebni materijal u svrhu formiranja pokusnog travnjaka, kaže nam agronom Gordan Trojanović, vlasnik "Darka", koji se sa svojim djelatnicima prije godinu dana upustio u ovu odličnu i progresivnu inicijativu.

- Dakle, prije godinu dana, uz New York i Dubai dobili smo "zeleno svijetlo" za formiranje pokusnog travnjaka. I već sama ocjena našeg projekta i uvrštavanje među tri grada u kojem će se provoditi, bila je svojevrsni dokaz naše inventivnosti, ali i dobro odrađene strategije. Osim toga, inicijalna sredstva u vidu potrebitog materijala i načina njegove primjene bila su nam donirana, dok je posao od početka do kraja odradila domaća pamet, objašnjava nadalje Trojanović, koji je u centru Rovinja i na površini od dvjestotinjak četvornih metara "posadio" pokusni travnjak.

Izrađen i probni "krovni vrt"

- Krenuli smo s površinom od dvjestotinjak četvornih metara koju smo pripremili za travnjak. "Caka" je bila u supstratu, odnosno zemlji u koju se stavlja mineralna (kamena) vuna koja je, usput govoreći, prirodni materijal. Na jednom dijelu zemljane površine stavili smo 12, a na suprotnom 16 centimetra supstrata i redovno, kroz godinu dana pratili što se događa. Vrlo konkretno, iskristalizirala su se dva zaključka: došlo je do smanjenja potrebe za vodom (u oba primjera) za 70 posto u odnosu na ranije te, slijedom toga, i do potvrde kako je buduće navodnjavanje prorijeđeno, odnosno potreba za njim pojavljuje se svakog trećeg, odnosno četvrtog dana. Uz to, naravno, vidljiva je i daleko manja potreba za zemljom, što je i više nego dobro, poglavito u kontekstu brojnih ekoloških i klimatskih promjena, objašnjava nam agronom.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter