O problemu ograničenja teretnog prometa preko graničnog prijelaza Požane/Sočerga, koji je prije 13 godina uvela slovenska strana, gradonačelnik Buzeta Damir Kajin jučer je u Ljubljani razgovarao sa slovenskim ministrom za infrastrukturu Jernejem Vrtovcem.

- Ministarstvo za infrastrukturu Republike Slovenije nema ništa protiv da se otvori promet za sve kamione, ali mišljenje o tome mora dati gradonačelnik Kopra Aleš Bržan i lokalna mjesna zajednica. Konačni odgovor od resornog slovenskog ministarstva dobit ću u petak, ali ono što je najvažnije je to da država ne koči, jer koliko to znači Buzetu, toliko znači i slovenskoj strani. Želim vjerovati da smo razumni ljudi i da će odgovor zbratimljenog Kopra i lokalne mjesne zajednice biti pozitivan na obostranu korist jednih i drugih, prenio je Kajin.

Oštro protivljenje

Gradonačelnik Buzeta kao da je, slikovito rečeno, ubacio u petu brzinu, jer na njegov poziv u ponedjeljak u Buzet dolazi i hrvatski premijer Andrej Plenković kod kojeg će također lobirati da podrži rješavanje ovog problema. Podršku traži i od ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

Pitanje svih pitanja sada je hoće li sve to biti dovoljno da se Buzet, a time i Istra, izbore za mogućnost da se granični prijelaz Sočerga ponovo u cijelosti otvori za međunarodni teretni promet, odnosno da njime mogu prolaziti i kamioni teži od 7,5 tona ukupne nosivosti.

Sporna uredba slovenske vlade o određivanju graničnih prijelaza za međunarodni i međudržavni promet Republike Slovenije na vanjskoj granici EU-a, kojom se granični prijelaz Požane/Sočerga zatvara za međunarodni teretni promet, stupila je na snagu u ožujku 2008. Na takav se potez Slovenija odlučila unatoč tome što su se u postupku njene pripreme takvoj uredbi usprotivili Grad Buzet, Mestna občina Koper, gospodarski subjekti iz slovenskog dijela Istre i druga tijela u obje države. Istarski SU prijevoznici u nekoliko navrata oštro prosvjedovali zbog uredbe slovenske vlade i tvrdili da nema ekonomskog opravdanja za takav potez.

Grad Buzet je u veljači 2008. uputio protest na adresu hrvatskog izaslanstva stalne mješovite komisije za provedbu sporazuma o pograničnom prometu i suradnji između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. U njemu je izrazio neslaganje sa zabranom te zabrinutost zbog posljedica koje će donijeti gospodarstvu Istarske županije i koparskog područja. Argumenti su bili kako bi zatvaranjem Sočerge za teretni promet cestovna komunikacija za robni promet iz Istre prema Sloveniji i EU-u spala samo na granični prijelaz Kaštel/Dragonja. Prouzročilo bi to velike zastoje na tom prijelazu, a u ljetnim mjesecima nastao bi pravi prometni kolaps. Povećali bi se i troškovi prijevoznicima i gospodarstvu jer bi se produžio put za ulazak u Hrvatsku. Oštećeni bi bili posebice Buzet, Labin i Pazin. Samo bi gospodarstvu Buzeta, upozorili su prijevoznici, za prijelaz državne granice trebalo stotinjak kilometara više u oba pravca.

Jednostran potez

Poglavarstvo Buzeta je nekoliko dana nakon stupanja na snagu uredbe najavilo da će od Ureda Istarske županije u Bruxellesu zatražiti da izvijesti nadležna tijela Europske unije o jednostranoj uredbi slovenske Vlade kojom je granični prijelaz Sočerga zatvoren za međudržavni teretni promet.

Predstavnici istarskih gradova i općina u pograničnom području, kao i Društva za slovensko-hrvatsku pograničnu suradnju i druženje na području Ekoparka Kras, zajedno su lobirali kod slovenske vlade, zauzimajući se za ponovno otvaranje Sočerge za teretni promet. Uslijedile su reakcije gospodarstvenika s obje strane granice, posebno onih koji su orijentirani na prometni pravac kroz središnju Istru i na granični prijelaz Sočerga pa je slovenska vlada nakon nekoliko mjeseci od donošenja sporne uredbe prihvatila kompromisno rješenje i donijela izmjene i dopune po kojima je na Sočergi krajem srpnja 2008. ponovno omogućen teretni promet, ali samo za vozila čija najveća dozvoljena težina ne prelazi 7,5 tona.

To, doduše, nije znatno popravilo uvjete prijevoznicima, ali je omogućilo lokalnim tvrtkama smanjivanje troškova prijevoza. Izmjenama uredbe slovenska vlada samo je djelomično ispravila propust, a na hrvatskoj strani doživjeli su to tek kao prvi korak prema otvaranju prijelaza za sav teretni promet.

Spornu odluku o ograničenju teretnog prometa slovenska strana međutim nije povukla niti nakon što je u svibnju 2014. svečano otvorila novoizgrađeni objekt na graničnom prijelazu Sočerga. Uređenje je sufinancirano sredstvima Fonda za vanjske granice Europske unije. Vrijednost investicije, izgradnje objekta i vanjskog uređenja bila je oko milijun eura, pri čemu je 75 posto otpadalo na sredstva iz europskih fondova.

U novoizgrađenom graničnom objektu slovenskim su se policajcima pridružile i hrvatske kolege s Požana, pa putnici od tada prolaze samo jednu, umjesto dvije granične kontrole. Zajedničkom graničnom kontrolom hrvatske i slovenske policije na Sočergi, na jednom mjestu i s jednim zaustavljanjem - tzv. one stop control - olakšao se protok prometa između dviju država koje dijeli schengenska granica.

Obnovljena cesta

U kolovozu 2016. hrvatska je strana dovršila modernizaciju državne ceste uz samu granicu, između objekata graničnih prijelaza Požana i Sočerge, čime je zaokružena velika infrastrukturna investicija rekonstrukcije državne ceste Buzet - granični prijelaz Požane. Obnovljena je dionica duga 6,9 kilometara, a dovršetkom investicije, u koju su Hrvatske ceste uložile 34,6 milijuna kuna, Istra je osigurala kvalitetnu prometnu vezu sa Slovenijom.

Uređenje graničnog prijelaza, kao i modernizacija ceste uz samu granicu na hrvatskom području među preduvjetima su za otvaranje Sočerge za sav međunarodni teretni promet, što se međutim još uvijek nije dogodilo. Hoće li konačno rješenje tog problema donijeti ulazak Hrvatske u schengenski prostor?

Povezane vijesti

• Bibliobus iz Kopra ne može u Istru jer je - PRETEŽAK!
• DEŽELA JE REKLA NE! Odbijena inicijativa Buzeta da se granični prijelaz Požane/Sočerga otvori za teretnjake. Kajin: "Ovo što nam rade je hir"
• Prvomajske gužve podsjetile na prometne probleme sjeverne Istre. Rješenje postoji, ali je s "druge strane"