U Facebook polemici sa Slobodanom Šarićem, zastupnik Radin je napisao: „Puca mi ona stvar za novinarku GI i Republike, kao i za konzulicu i za glavne urednike. Da ne govorimo o idiotima koji to komentiraju. To znaju svi iz TU, i zato ne vidite Talijana osim par balorda da me optužuju“. Na pitanje Glasa Istre da dodatno komentira slučaj, Radin je kratko poručio: „Živ sam, zdrav i relaksiran. Pun sam snage i spreman za nove pobjede“

Potpredsjednik Hrvatskog sabora i nezavisni zastupnik talijanske nacionalne manjine dr. Furio Radin ponovno se našao pod žestokim medijskim kritikama. Zagrebački tjednik „Nacional“ u posljednjem broju, u članku pod nazivom „Kako je Furio Radin izgubio kontrolu zbog optužbi da diktatorski raspolaže novcem Talijana“, u sklopu kojeg je objavljena i preslika njegove komunikacije preko Facebooka u kojoj komentira medije gdje je spomenut. Temu trošenja novca talijanskog državnog proračuna za potrebe njihove manjine u Hrvatskoj i Sloveniji otvorio je rimski dnevnik „La Repubblica“ koji je prenio sumnje nekadašnje konzulice Republike Italije u Kopru Marie Cristine Antonelli da se ne troši transparentno, što je dr. Radin opovrgao u intervjuu „Glasu Istre“, ali i na društvenoj mreži.

Ipak, u Facebook polemici sa Slobodanom Šarićem, zastupnik Radin je napisao: „Puca mi ona stvar za novinarku GI i Republike, kao i za konzulicu i za glavne urednike. Da ne govorimo o idiotima koji to komentiraju. To znaju svi iz TU, i zato ne vidite Talijana osim par balorda da me optužuju.“

Na pitanje Glasa Istre da dodatno komentira slučaj, Radin je kratko poručio: „Živ sam, zdrav i relaksiran. Pun sam snage i spreman za nove pobjede.“

Maurizio Tremul, predsjednik Talijanske unije, s kojim smo razgovarali u četvrtak, kaže da je sve detalje o trošenju novca talijanske države u Hrvatskoj objasnio i u priopćenju kojeg je poslao medijima i u dopisu rimskom dnevniku.

Tremul je detalje o trošenju javnog novca opširno pojasnio i u „Nacionalu“ gdje tvrdi kako je sve bilo transparentno u radu Talijanske unije i u pogledu novaca i u pogledi demokratskih odnosa u toj udruzi.

Mora biti i opozicije

U odnosu na izjave zastupnika Radina, Tremul kaže: „S gospodinom Radinom surađujem više od trideset godina. Mislim da je on bio vrlo koristan i kako je mnogo napravio za zajednicu Talijana u Sloveniji i Hrvatskoj. Dobro je radio za Hrvatsku, Italiju te Primorsko-goransku i Istarsku županiju. Nisam njegov odvjetnik – znam da on može odgovoriti na sva pitanja – ali želim reći da su nam postavljena pitanja koja nisu argumentirana. Od nas traži da se dokažemo da smo nevini, iako se ne iznose nikakvi dokazi da smo pogriješili. To je da smo u nekoj komunističkoj državi i da moramo dokazivati da smo nevini. Nije čudno u takvim okolnostima izgubiti živce. Ne može se pucati na ljude bez ikakvih argumenata i dokaza.“

„Dopis novinarki La Repubblice pisao sam dva dana. Nisam izgubio živce, ali potrošio sam vrijeme, a takva pitanja čovjeka natjeraju da izgubi živce. Ja sam sve provjerio i vidio sam kako su pitanja postavljena bez argumenata“, kaže Maurizio Tremul.

Što se tiče situacije u Talijanskoj uniji, Tremul se slaže da u udruzi „mora biti i opozicije“. Izbore u Talijanskoj uniji održali su u srpnju 2018. godine i on već sada kaže kako sve poziva na buduće izbore unutar te udruge.

„Žao mi je što nisam imao protukandidata za predsjednika, nadam se da ću ga ubuduće imati te je potrebno imati opoziciju. To je dobra dijalektika, ali opozicija treba imati dobar program i dobre kandidate da dođe na čelo Unije. A kad ih nema, iskorištavaju se ovakvi slučajevi da se ruše ljudi koji su demokratski izabrani. Ipak, mislim da je bolje da imamo opoziciju unutar Talijanske unije nego da je nemamo“, kaže Maurizio Tremul.

Komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić neprimjerenim smatra izjave dr. Furio Radina koje su objavljene na Facebooku i potom u tjedniku „Nacional“.

„Vrlo velik dio naših političara, pa i ovih s velikim iskustvom poput gospodina Radina uopće ne razumiju svoju javnu ulogu. Ako već nemate kućni odgoj – jer nikome nije pristojno riječ „boli me“ – onda bi kao potpredsjednik parlamenta, najvažnije ustanove u parlamentarnoj demokraciji morate paziti što govorite i kako se ponašate“, kaže Ankica Mamić.

„Furio Radin je praktički monopolizirao talijansku manjinu u Hrvatskoj. Ako u toliko godina nisu našli nikog drugog da ih zastupa, onda je to tužno i izgleda kao obiteljsko naslijeđe. Kad gledate činjenicu koliko je glasova dobio, oko osam stotina, to je tužno. Hrvatski sabor treba ozbiljno raditi na svojoj javnoj percepciji koja je iznimno loša. Kad god se želi govoriti o neradu, spominju se saborski zastupnici koji dobivaju plaću i ne dolaze na posao. Ovakvim potezima kakve čini gospodin Radin to još više dolazi do izražaja. Doduše, izjavio je kako mu je to zadnji mandat, a posljednje izjave pokazuju kako je Furija Radina baš briga što o njemu netko misli. Političari se trebaju barem truditi ostaviti dojam, dok Radin ovakvim ponašanjem šalje poruku svim osamsto njegovih birača. Meni je to grozno“, analizira Ankica Mamić, stručnjakinja za politički marketing i komunikolog.

Cijeli slučaj povezan sa člankom kojeg su objavile dnevne novine „La Repubblica“ pod nazivom „Milijuni eura izdvojeni svake godine kao potpora talijanskom identitetu u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, nitko ih ne kontrolira“, autorice Floriane Bulfon, poznate istraživačke novinarke koja dosta piše o kriminalnim organizacijama Roma u Italiji te migrantima.

Članak je u ime Talijanske unije demantirao Maurizio Tremul koji ga ocjenjuje „potpuno manipulativnim“ i zasnovanim na mišljenju dvije osobe, nekadašnjeg dužnosnika Talijanske unije i Istarske županije Silvana Zillija i bivše konzulice Antoneli. Zilli je bio i zamjenik saborskog zastupnika talijanske nacionalne manje Furija Radina od 1995. do 2007. te potpredsjednik IDS-a od 2002. do 2006. godine. Maria Cristina Antonelli bila je generalna konzulica Italije u Kopru tijekom četverogodišnjeg mandata koji je završio 2014. godine.

Provjere revizora

„Talijanska unija podliježe nadzoru revizijskih tijela triju država: Italije, Hrvatske i Slovenije. Za sredstva koja prima od Hrvatske i Slovenije podliježe revizijama samostalnih revizora dviju država. Za sredstva koja pristižu iz Italije podliježe provjerama revizora kojeg imenuje Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje. Za sredstva koja ostvaruje zahvaljujući europskim projektima, u kojima aktivno sudjeluje, nadležne su provjere koje izvršavaju institucije EU-a. Također, u skladu s hrvatskim propisima, godišnje financijsko izvješće Talijanske unije mora svake godine ovjeriti samostalni revizor, izvješće koje se kao i financijska izvješća moraju objaviti na mrežnoj stranici Talijanske unije do 30. lipnja sljedeće godine.

Nakon svih tih provjera Talijanska unija je uvijek bila u redu i čistih računa. Sve provjere kojima je stalno podložna uvijek su potvrdile zakonitost poslovanja i administrativno-računovodstvenu pravilnost“, stoji u dopisu Maurizia Tremula medijima, a on još kaže: „Želim izraziti žaljenje zbog stalnih napada i pritisaka koji se vrše na Talijansku uniju, bez ikakvih dokaza, i koji idu na štetu ne samo Talijanske unije, već i svih talijanskih sunarodnjaka u Sloveniji i Hrvatskoj, svih institucija koje predstavljaju talijansku nacionalnu zajednicu i koji narušavaju talijansko nasljeđe na povijesno naseljenom području talijanske nacionalne zajednice u Istri, Rijeci, na Kvarneru te u Dalmaciji. Talijanska unija je jedina zajednička organizacija Talijana Slovenije i Hrvatske koja, unatoč mnogim poteškoćama, uspijeva osigurati nedjeljivost svojih sunarodnjaka i osigurati zaštitu njihovih posebnih interesa, bez obzira na granice. Zahvaljujući njezinom djelovanju i predanosti osigurana je stalna prisutnost talijanskog jezika, kulture i identiteta“.

Povezane vijesti

• Boris Miletić je predsjednik stranke, a svi oni u Hrvatskoj imaju isti problem - OKRUŽUJU SE MALIM I MAGIČNIM KRUGOM UDVARAČA KOJI IM GOVORE ONO ŠTO ŽELE ČUTI
• IDEALNA ISTARSKA AUTONOMIJA: Državi pare za vojsku, policiju i siromašne krajeve, a u Istri mora ostati sve što je ovdje realizirano i proizvedeno
• EUROPSKI NOVAC ZA LAKŠI OPORAVAK OD KORONA KRIZE Istarski gradovi i Županija pripremili 58 projekata s kojima ciljaju na više od 252 milijuna eura iz EU-a