Istra se najviše približava modelu koji ja zamišljam za cijelu Hrvatsku, to je nedavno rekla predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović. Bez obzira na probleme, o čemu bismo mogli govoriti do jutra, Istra funkcionira daleko bolje nego drugi dijelovi Hrvatske. A uz određenu razinu autonomije, funkcionirala bi još značajno bolje

- Za 3. maj , kaže premijer Plenković, postoji sve više šansi da se spasi. A Uljanik?

- Ta dva brodogradilišta moraju se rješavati u paketu. O tome sam pred nekoliko dana, iskazujući nezadovoljstvo što se to ne događa, razgovarao na sastanku koalicije. Pula mora razvijati proizvodne djelatnosti i zato sam sretan kad u Vodnjanu vidim jedan Infobip. Nove tehnologije su naša budućnost. Inače, braća Kutić su pripadnici moje nacionalne zajednice.

- Evo još jednog dokaza da su Talijani u Istri ravnopravni. Uspjeh ne ovisi o tome koje ste nacionalnosti nego koliko ste pametni i sposobni, a dečki iz Infobipa to svakako jesu.

- Odnos prema Talijanima u prvim godinama devedesetih u Istri je bio postavljen kao da smo mi komponenta, a ne manjina. Još uvijek se u nekim govorima može čuti da su Talijani komponenta.

- Što bi to značilo? Da ste sastavni, važan dio?

- Da nije bitno koliko nas ima, nego koliko je naša kultura dio zajedničke sredine. Ona je važna kao i hrvatska, jer su obje prisutne u svakom Istrijanu. Ili, ako preferirate, istarskom čovjeku. 

Spašavanje Uljanika 

- Nismo završili s Uljanikom. Recite, koliko vi kao saborski zastupnik nacionalne manjine koji je uvijek, po nekom nepisanom pravilu, podržavatelj aktualne vlasti i svojim će joj glasom, ako treba, omogućiti zadržavanje parlamentarne većine, možete učiniti za Uljanik? Ako je važan vaš glas, onda je važna i vaša riječ koja se mora čuti.

- Greška: ja sam bio u oporbi u tri mandata, kada je vlast bila izričito desna - dva Tuđmanova i Karamarkov, odnosno Oreškovićev. To znači da ne moramo podržati svaku vladu po difoltu, i to mora biti jasno. Ne postoji sastanak koalicije na kojem ja ne govorim o Uljaniku, i često sam nastupao po tom pitanju u Saboru, na televiziji i u drugim medijima. Moj stav oko toga je jasan. Moderna Pula je nastala oko Uljanika koji je prije ove imao samo jednu veliku krizu.

- Znate li kada je to bilo?

- Za vrijeme Mussolinija! Arsenal nije bio važan Italiji, jer je imala druga brodogradilišta. Tada su ga skoro zatvorili. Ostali su raditi samo oni koji su imali iskaznicu fašističke stranke. Moj nono je nije imao pa je išao raditi u Monfalcone. No, ova kriza je veća.

- Dobro, imate li vi poziciju da kažete Plenkoviću. "Premijeru, kao koalicijski partner smatram da ako spašavate 3. maj morate spasiti i Uljanik?

- Pred par dana sam mu to rekao.

- Baš ovakvim riječima?

- Da, upravo tako.

- Što vam je rekao?

- Da se radi na Uljaniku, da se radi segmentarno, počet će se s 3. majom, pa tek onda s Uljanikom. Ja sam dodao da navodno dolazi narudžba za drugi polarni kruzer. Premijer Plenković mi je odgovorio da ima ozbiljnu situaciju za spašavanje 3. maja, ali i da se radi na Uljaniku. Iskreno, bio je puno neodređeniji kad je u pitanju Uljanik.

- Vjerujete premijeru? Da ne radi ovo s figom u džepu?

- Vjerujem u ono što sam vam rekao. Drugim riječima, vjerujem u ono što ja kažem i uzimam s rezervom ono što kažu drugi.

- Kako vam se čini Plenkovićeva Vlada?

- Čim mi se nešto čini, Vlada se promijeni.

- Neki drugi dođu.

- Tako je.

- A vi uvijek ostajete. To nije loše.

- Da, u pravu ste. Postoji neki broj ministara o kojima imam dobro mišljenje.

- Dajte recite neko ime.

- Jednom drugom zgodom.

- Jeste li zadovoljni ovom Vladom?

- U stvarima koje su meni prioritetne, a to su prava nacionalnih manjina, nisam zadovoljan. 

Antimanjinska atmosfera 

- Gdje su najveći problemi manjina danas u Hrvatskoj?

- Stvara se atmosfera koja je antimanjinska. Ovih 15 divljaka koji su napali ljude u Kninu je nešto strašno. A bilo je i drugih incidenata, ima ih kontinuirano. To nije dobro za Hrvatsku. A tek komentari desnice, da su zapravo krivi Srbi što su premlaćeni. Teško je naći nešto karikaturalnije od frustrirane desnice.

- Ali Srbe kao manjinu nitko nije tjerao iz Hrvatske, osim velikosrpske, pogubne, gubitničke politike Slobodana Miloševića koju su, mnogi od njih, golemi postotak, svesrdno prihvatili.

- Prošle su 24 godine od kraja rata. Za raspravu o drugim konstatacijama iz pitanja nemamo vremena u ovom intervju. Bilo bi lijepo da je stvar tako jednostavna. Tvrdnja da nitko nije tjerao Srbe je ista kao stav da su Talijani dragovoljno optirali nakon Drugog svjetskog rata. Netko sigurno je, ali radnici, seljaci, ribari, intelektualci... Da li je moguće da su toliki ljudi otišli tek tako iz zemlje njihove i od njihovih predaka? Zamislite da su svi ostali u Istri? Pa taj bi resurs snažno doprinio razvoju Istre. Povucite paralelu i recite mi je li moguće da je tek tako iz popisa stanovništva 1991 nestalo, deset godina kasnije, 380 tisuća Srba? Bolje da se složimo da je to stvar prošlosti, i da treba gledati prema budućnosti.

- Slažem se. Ali vi i ja smo pričali i o situaciji od prije skoro 75 godina, kad su Talijani morali bježati ili su se odlučili bez razloga povući iz Istre, i to je pitanje i dalje važno. Nije Domovinski rat koji je druga strana započela i u njemu je uglavnom kriva za sve što se događalo tako beznačajna stvar ni nakon 20, 30, a neće biti ni nakon 50 godina.

- Naravno da o svemu treba govoriti, ali s ciljem da gradimo bolji svijet, a ne gori. Mislim da je četvrt stoljeća dovoljno vrijeme da trezvenije govorimo o svemu.

- Nisam siguran, atmosfera je još uvijek opterećujuća, broj nestalih o kojima nema informacija je golem. Na koncu, i mi sad pričamo o tome.

- Smatram da je dio Srba i dalje tretiran kao da Domovinski rat nije gotov, a gotov je odavno.

- Treba li se Istra zalagati za neku veću razinu autonomije?

- Treba, da, odavno. Istarska županija je na ledu imala svoj Statut punih sedam godina. On je bio usmjeren prema onome što je danas dio hrvatskog Ustava gdje se govori o decentralizaciji političke moći i o regionalnoj i područnoj samoupravi. Samouprava je hrvatska riječ za autonomiju. Između te dvije riječi, koje su sinonimi, nema nikakve razlike.

Autonomija Istre 

- Što bi ta samouprava značila u praksi?

- Istra se najviše približava modelu koji ja zamišljam za cijelu Hrvatsku, to je nedavno rekla predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović. Bez obzira na probleme, o čemu bismo mogli govoriti do jutra, Istra funkcionira daleko bolje nego drugi dijelovi Hrvatske. A uz određenu razinu autonomije, funkcionirala bi još značajno bolje.

- Niste mi precizno odgovorili. Kako vi doživljavate Istru s većom autonomijom?

- Kao Furlaniju-Julijsku krajinu. Jeste primijetili tamo nekakve revolucije, odcjepljenja? Ne, toga nema. To je autonomna regija. U Italiji je 20 regija od kojih 5 autonomnih, sa posebnim, fiskalnim i funkcionalnim ovlastima. Dodajem da sve regije, obične i autonomne, imaju zakonodavne ovlasti. Kad mi govorimo o takvoj samoupravi, odnosno autonomiji, mnogima se neopravdano diže kosa na glavi.

- Zašto? Postoje neke negativne aluzije?

- Da, postoji autonomaštvo, ono dalmatinsko iz 19. stoljeća, s kojim mi nemamo nikakve dodirne točke.

- Možete biti malo konkretniji. Kakvu Istru zamišljate u budućnosti?

- Takvu da nam nitko iz Zagreba ne dođe govoriti da nismo zanemareni, jer smo dobili ceste, doprinose za brodove bolnicu… Zamišljam je tako da nam nitko ništa ne mora dati, nego nam se mora ostaviti ono što se tu ostvarilo i proizvelo. Autonomija, dakle, mora biti prvenstveno fiskalna.

- Početkom 70-ih komunistički prvaci Savka Dabčević Kučar i Miko Tripalo započeli su s Hrvatskim proljećem tražeći veću fiskalnu neovisnost od centralne vlasti u Beogradu i Tito ih je za kaznu zauvijek eliminirao iz javnog i političkog života. Vidite koliko je ovaj naš sustav pravedniji i pošteniji od onog komunističkog. Vi se zalažete za isto što i oni koji su jedva preživjeli, a vama se ništa neće dogoditi.

- Istina, u demokraciji ima više prava nego u autoritarnim sistemima, desnima ili lijevima. I tako treba ostati. Inače, sa Savkom i Tripalom sam puno razgovarao, bili smo kolege u Saboru. I oni su mislili tako o demokraciji i autokraciji, potpuno isto kao vi i ja.

- Što bi Istra uplaćivala u državnu kasu?

- Sredstva za obranu, centralnu policiju, vanjske poslove, solidarnost prema dijelovima Hrvatske koji su slabije razvijeni… I druge stvari, prema civiliziranom i konsenzualnom dogovoru.

- Vaš model autonomije s vremenom ne bi vodio u secesiju i odcjepljenje Istre?

- U Europi nema promjena granice i treba doći do Sjedinjenih Europskih Država s jednom centralnom bankom i valutom, s jednim federalnim parlamentom, jednom ekonomskom politikom jer će nas u protivnom veliki sa svih strana pojesti. Buduća Europa treba biti noćna mora svakog suverenista i nacionalista.

- Koliko je to realno?

- Iz današnjeg ugla gledišta, realnija je suprotna pozicija, odnosno jačanje suverenizma. Ali na kraju, u nekoj budućnosti, Sjedinjene Europske Države imati će svoju šansu, jer za njih postoje svi mogući razlozi i interesi. Mislim na naše, europske interese.

- A Istra s fiskalnom autonomijom?

- Istra s fiskalnom i funkcionalnom autonomiju ima istu sudbinu kao federalizacija Europe. U nekoj budućnosti će saživjeti, uz prethodnu napomenu da bi prethodno takvo pitanje morao napokon netko postaviti. 

Povezane vijesti

• U slučaju Agrokor trebaju odgovarati baš svi kod kojih se dokaže sukob interesa
• Boris Miletić je predsjednik stranke, a svi oni u Hrvatskoj imaju isti problem - OKRUŽUJU SE MALIM I MAGIČNIM KRUGOM UDVARAČA KOJI IM GOVORE ONO ŠTO ŽELE ČUTI
• FURIO RADIN nakon prozivki zbog sumnjivog trošenja novca talijanske nacionalne manjine obrušio se na La Repubblicu i Glas Istre: „PUCA MI ONA STVAR“ ZA NOVINARE, UREDNIKE I KONZULICU