Radi se o civilizacijskom dostignuću prvorazrednog značaja koji zaslužuje biti kandidiran i registriran kao nematerijalno kulturno dobro. Convivenzom brišemo sve mentalne granice koje su nas razdvajale i prouzrokovale ogromne patnje, boli i egzodus domicilnog stanovništva i nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kaže obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin

Obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin ubrzano hvata konce upravljanja županijom. Čita materijale, ulazi u programe i prati projekte. Za razgovor se pripremio detaljno, u komunikaciji ništa ne pokušava ostaviti nedorečenim. Sam će za sebe reći da možda zvuči malo birokratski, ali zato precizno objašnjava sve do detalja.

Fabrizio Radin je, inače, diplomirani sociolog. S velikim stažom bio je pulski dogradonačelnik, a radio je i kao novinar kronike u novinskoj kući La voce del popolo. Početkom 80-ih, prisjeća se tog vremena kao prilično teškog, urednik ga je znao poslati na teren sa zadatkom da pronađe neku dobru vijest. "To mi je bilo najteže", kaže, jer ih je u pravilu bilo vrlo malo. U drugom dijelu 80-ih radio je kao profesor u srednjoj školi i predavao grupe društvenih predmeta. Bio je i ravnatelj srednje talijanske škole u Rovinju pa pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Pule. Tamo je, na prvoj liniji fronte, ispekao zanat. Nije to sve: bio je i vršitelj dužnosti direktora u novinsko-izdavačkoj kući Edit koja se svaki mjesec borila da zaposlenici dobiju plaću. Bio je i u Županiji, gdje je bio pročelnik za talijansku nacionalnu manjinu i druge etničke skupine. Kroz sve to vrijeme bio je aktivan u zajednici Talijana Pula čije čelno mjesto sada prepušta, kako kaže, mlađima od sebe.  

Zacrtani ciljevi

- Postali ste obnašatelj dužnosti župana. Koje ćete prve poteze povući?

- Prije svega, imam višegodišnje, čak 20-godišnje iskustvo rada u upravi i siguran sam da sam stekao sve potrebne kompetencije koje će mi biti dovoljne da se nosim s izazovima ove funkcije. Na funkciji zamjenika, mogu to i tako reći, gotovo sam doktorirao. Spreman sam nastaviti s realizacijom svih započetih programa u Istarskoj županiji. Ova funkcija je i velika dužnost i velika odgovornost, jer je sustav prilično velik i kompliciran. U tom poslu je odlučujuće znati upravljati s materijalnim i ljudskim resursima, a da bi se u tome uspjelo, ključno je uspostaviti profesionalne, iskrene odnose i suradnju između 167 ljudi u sustavu. No, bez suradnje s ravnateljima naših ustanova u kojima smo (su)osnivači, bez suradnje s gradonačelnicima ostalih istarskih gradova i s načelnicima općinama, ali i s realnim sektorom, uspjeha ne može biti. Iz svega ovoga vidite da preuzimanje funkcije obnašatelja dužnosti na pola mandata nije niti malo lak zadatak.

- Pribojavate se odgovornosti?

- Ne, jer mi moja karijera i iskustvo dozvoljavaju da optimistički preuzmem ovaj posao.

- Koji su ciljevi u ove dvije godine?

- Oni koji su istaknuti u izbornom programu mog prethodnika. Konkretno, imamo zadatak dovršiti izgradnju Opće bolnice u Puli, staviti u funkciju novi dio Doma za starije osobe "Domenico Pergolis" u Rovinju, imamo u planu rekonstruirati OŠ "Mate Balota" u Bujama, čije je gradilište nedavno otvoreno. Ovih dana krenula je procedura objave raznih natječaja za izgradnju nove srednje medicinske škole u Puli, za koju otvaranje gradilišta očekujem u prosincu ove godine, a gradnja će trajati 12 mjeseci. Početkom 2021. planira se ulazak u nove prostore. U planu nam je rekonstrukcija i dogradnja domova za starije osobe po cijeloj Istri. Prije nekoliko dana bio sam u Rovinju gdje sam upoznat sa strateškim planom razvoja Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju dr. "Martin Horvat". I tu ćemo investiciju podržati u okviru naših mogućnosti. U okviru te bolnice će se graditi sportsko-lječilišni bazenski kompleks koji će biti na usluzi ne samo medicinskom turizmu, već i sportskim klubovima. To je ozbiljan projekt.

Naše su proračunske sposobnosti ograničene i upravo zato nastavljamo s intenzivnom pripremom i kandidiranjem naših projekata za EU fondove. Bez tih vanjskih izvora financiranja i bez pomoći države, samo s našim proračunskim sredstvima, ne bi stigli daleko. To su projekti na kojima moram raditi sljedeće dvije godine koje će brzo proći.

- Vaš prethodnik je započeo projekt digitalizacije Istre. Hoćete to nastaviti?

- To je jedan od programa koje ćemo nastaviti, jer u tome ne smijemo zaostajati. Moramo se uključiti u takve trendove. Dosad smo, što se digitalizacije tiče, implementirali sustav e-uprave koji u svojoj suštini predstavlja uredsko poslovanje bez papira, uveli smo elektronički potpis kao alternativu vlastoručnom potpisu te izdavanje građevinskih akata kroz sustav e-dozvola. Sve to nam je u zadnjih pet godina donijelo uštedu u proračunu od milijun kuna. Uz, naravno, određena ulaganja. No, efekt je, osim financijskog, prisutan i u tome da je veća efikasnost u poslovanju, jeftinija i kvalitetnija usluga te ujednačeno praćenje i postupanje s predmetima. Važno je da imamo i puno veću, potpunu transparentnost, jer je sve na internetu, vidljivo i provjerljivo. Otvoreni smo, dakle, prema javnosti. Našim građanima i realnom sektoru moramo biti što efikasnija usluga. To nam je cilj. 

Veliki izazov 

- Što je s preuzimanjem poslova državne uprave? To bi se trebalo dogoditi krajem godine.

- S jedne strane to je najveći izazov u predstojećem razdoblju. Povjerit će nam se poslovi državne uprave koji će na našoj županijskoj razini bolje funkcionirati naspram razine usluge koju pruža postojeći sustav državne uprave. Objektivno, što se tiče sredstava koja državna uprava ovakva kakva je sada ima na raspolaganju, ona su nedovoljna. To znači da ima premalo sredstava na raspolaganju - od plaća do automobila, prostora i informatičke opreme… Mi ćemo kao županija od državne uprave dobiti sve djelatnosti, osim dvije – inspekcije i službu koja se bavi kontrolom i nadzorom nad zakonitošću akata lokalne i područne samouprave. Samo po sebi je normalno da ne možemo sami sebe kontrolirati.

- Možete obećati da će državna uprava transferirana u Županiju biti efikasnija i bolja?

- Sigurno ćemo biti efikasniji od postojećeg sustava državne uprave. S druge strane, država nam zasad neće osigurati izvorne fiskalne prihode za financiranje povjerenih poslova državne uprave. To znači da nećemo imati veći udio u našem glavnom poreznom prihodu – porezu na dohodak.

- Kako će se to kompenzirati?

- Sredstva namijenjena za financiranje poslova državne uprave doznačit će nam se putem transfera iz državnog proračuna. Samo za plaće i materijalne troškove 160 djelatnika državne uprave koji ulaze u naš sustav potrebno je, po našim standardima koje mi nećemo i ne smijemo smanjivati, oko 21 i pol milijuna kuna. Moramo spojiti i informatičke sustave, s time da je naš napredniji od onog koji sada ima državna uprava. To će, podijeljeno na tri godine, koštati oko 6 milijuna kuna. Dobar dio financijskog tereta preuzimanja poslova državne uprave morat će se, po svemu sudeći, namiriti iz županijskog proračuna.

- Može li Županija podnijeti takav financijski pritisak, a da ne bude značajnijih problema ili posljedica?

- To će predstavljati svojevrsni udar tektonske naravi na dostignute standarde programa, projekata i aktivnosti u djelokrugu rada Istarske županije. Dodatno to znači da nećemo moći financirati sve što smo kao Županija dosad financirali. Olakotna je okolnost što u ovome ipak nismo sami nego u društvu ostalih županija. Imam umjereni optimizam da će se pronaći jedan pravedniji način financiranja koji će biti prihvatljiv ne samo državi, nego i županijama.

Povezane vijesti

• Radin uskraćuje podršku Vladi dok se HDZ ne distancira od Brkića
• Furio Radin slijedeći tjedan postaje potpredsjednik hrvatskog sabora
• U slučaju Agrokor trebaju odgovarati baš svi kod kojih se dokaže sukob interesa