Odluku da Dan Labinske republike bude i dan našeg društva donijeli smo prije četiri godine jer je Tito dolazio u Labin i cijenio rudare pa tako mi slavimo dva jubileja. U Labinu imamo 164 člana društva, a na razini Istre imamo 12 društava što je više od polovice u cijeloj Hrvatskoj koja ima 23 društva 'Josip Broz Tito', rekao je Josip Hrvatin, predsjednik labinskog društva

Labinsko društvo "Josip Broz Tito" koje ima 164 člana, od kojih su dva iz Italije i Slovačke, svečano je 2. ožujka na dan obilježavanja Labinske republike, obilježilo i svoj dan. Na bistu Josipa Broza Tita kod autobusnog kolodvora, uz minutu šutnje, položeno je cvijeće, a zatim je 80-ak članova s gostima iz Pazina, Poreča, Buzeta, Pule i Rovinja te uz nazočnost i labinskog gradonačelnika Valtera Glavičića nastavilo druženje uz večeru i ples.

Lucianu Mohoroviću, članu društva iz Rapca, bivšem predsjedniku i osnivaču društva, uručeno je pritom priznanje za uspješan rad i doprinos u očuvanju lika i djela Josipa Broza Tita. Gosti iz Poreča, Rovinja i Pazina darivali su labinsko društvo prigodnim poklonima.

- Odluku da Dan Labinske republike bude i dan našeg društva donijeli smo prije četiri godine jer je Tito dolazio u Labin i cijenio rudare pa tako mi slavimo dva jubileja. Mi u Labinu imamo 164 člana društva, a na razini Istre imamo 12 društava što je više od polovice u cijeloj Hrvatskoj koja ima 23 društva 'Josip Broz Tito'. U Istri smo organizirani i na razini Zajednice društava pa tako uz ostale aktivnosti odlazimo u Kumrovec, na Titove dane u Fažanu i zajedno njegujemo lik i djelo Josipa Broza Tita. U Kumrovec uvijek idu najmanje dva autobusa iz Labina, a u Fažani je, na Titovim danima, bilo 1.200 članova društva iz Istre a stigli su i ljudi iz Raba, Međimurja, Zagreba, Rijeke, iz Italije i Slovenije. Cilj našeg društva je, da kroz razne aktivnosti i druženja, obilježavamo i njegujemo sjećanja na lik i djela Josipa Broza Tita te da pokušamo demantirati laži koje se šire da je bio zločinac, diktator, da je naredio ubijanja u Bleiburgu i slično, rekao je Josip Hrvatin, predsjednik labinskog društva Josip Broz Tito.

Edo Jerman iz Buzeta, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca RH, potpredsjednik Saveza udruga antifašističkih udruga Istarske županije i predsjednik udruge antifašista grada Buzeta informirao je skup o održanoj Međunarodnoj konferenciji „Fašizam i antifašizam danas u Europi“ koja je održana 20. i 21. veljače u Zagrebu. Jerman je između ostaloga rekao da se u Europi naveliko vraća fašizam, da nema države u kojoj se ne vraća fašizam, ali i kako smo u Hrvatskoj vodeći u tome.

- Istra je drugačija, ali i kod nas ima onih prikrivenih koji nam ne žele dobro, ali neće ići. Situacija u Europi je zabrinjavajuća, pogledajte što se događa u našem okruženju, BiH i Crnoj Gori koje su nemirne. Svih nas zabrinjava opadanje broja članstva i to nije dobro. Moramo pridobiti mlade ljude i to one od 40 do 60 godina jer ne možemo računati da će nam se pridružiti oni od 18 i 20 godina. Što smo mi kao pojedinci učinili da svoju djecu i rodbinu animiramo da nam se pridruže? Kada bismo to učinili, znatno bi nam porastao broj članova. I ova večera je pokazala da nas ima i da se ne bojimo. Na nas moraju računati, mi se nećemo predati jer se nikoga ne bojimo. Mi imamo oko 14 tisuća članova, ali taj broj nije točan kao ni da nas je u Istri 3.800. Slovenija ima 45 tisuća članova a mi bi onda trebali imati 70 tisuća, ali smo daleko od toga broja. Ne smijemo se dijeliti jer mi smo jedno tijelo s jednom glavom koja se zove Josip Broz Tito. Tražimo masovnost, odazivajmo se, da ti koji nam ne žele dobro vide da smo tu, da nas ima. Nećemo dozvoliti da nas gaze, zaključio je Jerman.

Povezane vijesti

• Izborna skupština Zajednice društava Josip Broz Tito: DRUŠTVENI JE MORAL NA VRLO NISKOJ RAZINI
• Unuka Josipa Broza Tita, Svetlana Broz, promovira svoju knjigu u Istri: Miloševiću i Tuđmanu su u osmišljavanju zločina pomogli stručnjaci. Bio je to MONSTRUOZAN PLAN
• U PONEDJELJAK U TISKANOM GLASU ISTRE SPECIJALNI PRILOG U POVODU 40. OBLJETNICE SMRTI JOSIPA BROZA TITA Otkrivamo sve o Titovom posljednjem posjetu Zagrebu i tri dramatična mjeseca prije smrti predsjednika SFRJ. O Titu smo razgovarali s ljudima koji su mu bili bliski i koji su ga cijenili, ali i s onima koji ga nisu voljeli