Tražimo mlade ljude koji imaju afinitet pomagati drugima, koji će surađivati s građanima i brinuti o sigurnosti naše zajednice. Poštene, pouzdane, netolerantne prema korupciji, sklone timskom radu. Mlade ljude koji imaju volju i koji su spremni na učenje, koji su požrtvovni i spremni na samoodricanje, kaže prvi istarski policajac
Raste interes za zanimanje policajac/policajka (Foto: PU Istarska)
Za sve one koji od malih nogu sanjaju da postanu policajci, odnosno policajke, sada je prava prilika za to i ostvariti. U tijeku je natječaj Ministarstva unutarnjih poslova za upis čak 550 polaznika i polaznica u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka, a prijaviti se može do 15. kolovoza.Bila je to zgodna prilika za razgovor s načelnikom Policijske uprave istarske Božom Kirinom, koji nam je odgovorio na nekoliko pitanja i otkrio niz zanimljivosti o policijskom zanimanju, kao i što je sve potrebno da netko postane policajac.
- Kakav je profil idealnog hrvatskog policajca?
- Policijski poziv je human i zahtjevan, naša uloga u društvu je zaštitnička, brinemo o očuvanju demokratskih vrijednosti, otvoreni smo te nastojimo izgraditi odnos povjerenja i partnerstva s građanima, lokalnom zajednicom i medijima kako bismo svi zajedno rješavali probleme koje muče naše građane. Tražimo mlade ljude koji imaju afinitet pomagati drugima, koji će surađivati s građanima i brinuti o sigurnosti naše zajednice. Poštene, pouzdane, netolerantne prema korupciji, sklone timskom radu. Mlade ljude koji imaju volju i koji su spremni na učenje, koji su požrtvovni i spremni na samoodricanje. To su neke osnovne karakteristike koje bi trebao imati svaki pravi policajac ili policajka. Policijski posao nije samo puko zanimanje, on je poprilično zahtjevan i dosta složen. Ujedno, to je životni poziv i način života. To će vam reći svaki policajac, kaže Kirin
Osim ovih poželjnih osobina, načelnik Kirin objašnjava koji su to formalni uvjeti koje kandidati moraju ispuniti. Dakle, za prijavu oni moraju biti državljani RH, imati završenu srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, biti mlađi od 28 godina na dan 20. rujna 2021. godine, imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost, ispuniti propisanu razinu motoričkih sposobnosti i biti dostojni za obavljanje policijske službe. Isto tako, ne smiju biti članovi političke stranke.
- Koliko je zahtjevna fizička priprema za upis u program školovanja za policijskog službenika?
- Da bi kandidati ušli u program obrazovanja, oni moraju proći kroz proces testiranja. Sastoji se od provjere fizičkih motoričkih sposobnosti kroz poligon koji se sastoji od sedam radnih stanica gdje kandidati izvršavaju određene zadatke koje moraju u određenom vremenskom terminu savladati. To su poligon prepreka i trčanje. Poligon prepreku muškarci moraju proći za 3.06 minuta, a žene za 3.50 minuta, dok 2.400 metara muškarci moraju otrčati za 12.49 minuta, a žene za 15.58 minuta. Ako se kandidati pravovremeno počnu pripremati za testiranje, ne bi trebalo biti nikakvih problema. Testiranje provode kolege s Policijske akademije, a njihova su zapažanja da su kandidati iz godine u godinu sve bolje pripremljeni za testiranje. Dijelom je to i zbog dobre promidžbe i upoznavanja kandidata sa svim potrebnim informacijama na način da se na Youtube kanalu Policijske akademije može pronaći video poligona kojeg kandidati prolaze, uz popratne savjete kako ga što uspješnije obaviti. Osim testiranja motoričkih sposobnosti, kandidati moraju obaviti i psihološko testiranje, liječnički pregled te motivacijski razgovor. Važno je napomenuti da će za kandidate iz Istre testiranje biti organizirano na našem području, kako ne bi imali dodatne troškove odlaska na testiranje u Zagreb.
- Koji su uvjeti rada, kako su smjene organizirane i koliko sati dnevno policajci rade?
- Nakon što završe školovanje, polaznike još očekuje vježbenički staž od šest mjeseci, tijekom kojeg uz mentora "peku zanat", a nakon položenog državnog ispita dobivaju službenu značku i postaju policajci. Rad policijskih službenika organiziran je u smjenama od 8 ili 12 sati, ovisno o vrsti posla. Primjerice, rade dnevnu smjenu od 12 sati, nakon toga su 24 sata slobodni pa rade noćnu smjenu 12 sati i potom su 48 sati slobodni. No, ono što bih želio istaknuti je da kada ste policajac ili policajka, vaš posao ne prestaje nakon odrađene smjene. Policijski službenici su uvijek dužni reagirati i zaštiti nečiji život, osobnu sigurnost i imovinu, bez obzira nalaze li se u službi ili ne.
- Koliko traje školovanje za policijskog službenika i kakve se kompetencije, znanja i vještine stječu na Policijskoj akademiji?
- Školovanje počinje u rujnu na Policijskoj akademiji u Zagrebu, a traje 11 mjeseci. Kroz tih gotovo godinu dana, polaznici prolaze razne vidove teoretske obuke, kao i praktične. Slušaju predmete koji su im bitni za policijski posao, od osnova kriminalistike, kriminalističkog istraživanja, prekršajnog i kaznenog prava, psihologije, osnove komunikacije, ustava i ljudskih prava, policijske ovlasti i stranog jezika. Uz to, usvajaju i borilačke vještine, tehnike samoobrane i privođenja te rukovanje vatrenim oružjem. U program školovanja uključena je i praksa u policijskim postajama prema mjestu prebivališta, tako da trenutno imamo nekoliko polaznika u PU istarskoj koji pokazuju zavidne sposobnosti i volju za stjecanjem znanja od starijih kolega. Nakon toga, pristupaju završnom ispitu, a nakon polaganja raspoređeni su sukladno potrebama službe u policijske postaje. U pravilu, svi s područja Istre imaju mogućnost ostati ovdje.
Božo Kirin (Snimio Duško Marušić Čiči)
- Primjetno je da je velik dio policijskih službenika iz drugih krajeva Hrvatske, poput Slavonije ili Dalmacije. Koji je omjer policijskih službenika s područja Istre i iz drugih krajeva Hrvatske u PU istarskoj i zbog čega je to tako?
- U PU istarskoj je već duži niz godina izražen problem nedostatnog broja djelatnika s područja Istarske županije. Taj nedostatan broj nadoknađuje se s policajcima iz drugih dijelova Hrvatske, koji se po završetku školovanja raspoređuju u Istru. Nakon što ovdje odrade nekoliko godina, dio njih nastoji dobiti premještaj u svoje domicilne županije, uglavnom zbog obiteljskih i socijalnih razloga što je razumljivo, dok drugi odlučuju ostati u Istri i započeti ovdje novi život sa svojim obiteljima.
Sve je to život. Iako je omjer teško izračunati, otprilike nam dolaze dva policajca iz drugih krajeva RH naprema jednom iz Istre. U posljednje tri godine broj domicilnih kandidata iz Istre se povećao, što nas veseli. Tako se i ove godine nadamo privući veći broj mlađih ljudi s našeg poluotoka, koji će ponosno obući policijsku odoru, brinuti o sigurnosti i biti na usluzi građanima i turistima u Istri.
Na pitanje: je li teško biti policajac u svom gradu, načelnik odgovara kako smatra da nije. Nisu nikad primijetili da su policajci iz Pule imali probleme prilikom postupanja.
- Ima to svoju dobru stranu pogotovo ako je policajac dobro integriran u društvo i razumije potrebe svojih sugrađana, poznaje sredinu, kulturu, navike i mentalitet i time može značajno doprinijeti radu. Mladi službenici se uključuju i u rad lokalnih zajednica, ne samo kroz posao, već i kroz vanjske aktivnosti.
- Je li se povećao interes žena za ovo zanimanje? Koliki je broj policajki u PU istarskoj te postoji li podjela na muške i ženske poslove?
- Policijske službenice ravnopravno obavljaju sve policijske poslove kao i njihovi muški kolege. Iako se policijski poziv nekad percipirao kao muško zanimanje, danas to više nikako ne možemo tvrditi, niti u policiji postoje podjele posla na muški i ženski. Primjetna je razlika u broju ženskih zaposlenica, naime 2013. godine je bilo 16 posto žena upisanih u program obrazovanja za zanimanje policajac/policajka, dok je u protekle tri godine brojka porasla tako da smo godišnje imali 32 posto žena na školovanju. Prema europskim standardima, policijski sustav obično čini 30 posto žena. U našoj upravi imamo nešto preko 25 posto policijskih službenica, tako da u tom dijelu rastemo i pratimo europske standarde, a u nekim segmentima rada imamo čak i više od 30 posto žena. U svim rodovima nalaze se žene, od temeljne, prometne, granične, kriminalističke, interventne policije, tako da su naši sugrađani već navikli vidjeti naše policajke u "presretačima", "maricama" ili u bilo kojem drugom poslu. Upravo je i prva žena ronilac u redovima hrvatske policije dio naše Interventne jedinice u Puli, kaže Kirin.
Načelnik ističe da su policijske službenice zastupljene i na rukovodećim mjestima. Tako su u Istri tri žene na pozicijama načelnica policijskih postaja i to u Buzetu, Labinu i Pazinu, koje, kaže, odgovorno obavljaju svoj posao i drže stanje sigurnosti pod kontrolom.