Pitate me o Klubu Istrana? Pa ljudi, tamo smo bili pečeni i kuhani, to je bio izlaz u život, kaže Stanko Hautz, umirovljeni sudac Vrhovnog suda

Bivši studenti zagrebačkog Sveučilišta čije je studentsko razdoblje neraskidivo vezano za "istarski klub" u Ilici već se 15 i više godina sastaju na godišnjem neformalnom druženju, koje je ove godine prošlo u znaku mogućeg zatvaranja kluba na lokaciji na kojoj se već desetljećima nalazi. Prošle su se godine sastali u Rovinju, ove su godine odabrali Limski kanal. Ljiljana Ružić Šuran, koja je s mužem Petrom (Piero) Šuranom među pokretačima druženja, vrlo je slikovito objasnila namjeru: "Odvrtimo li dio vremenskog kruga i zaustavimo li se pola stoljeća unatrag, tu počinje naša priča..."

Pedesetak sudionika pripadnici su generacija istarskih studenata u Zagrebu koji su obilježili klupski život u Ilici 13 od 1952. pa do približno 1966. godine. Danas su umirovljeni pravnici, arhitekti, inženjeri, liječnici, profesori, ekonomisti… Zavirili smo u njihovo cijelodnevno druženje da bi bolje shvatili suštinu priče oko sudbine 154 kvadratna metra prostorije "istarskoga kluba" u Zagrebu. Stekli smo dojam da se tu ne radi o problematici poslovnog prostora, o eventualnim stanarskim nesuglasicama, konfliktnim situacijama ili interesnim špekulacijama, jer prostor "istarskog kluba" u Ilici je simbol, višeslojna vrijednost preko koje teče duga povijest odnosa Istre sa Zagrebom i preko glavnog grada s cijelom Hrvatskom.

Barake na Trešnjevci

Pravnik Željko Bančić (rođen je 1939.) u Zagreb je stigao kao pazinski gimnazijalac.

- Otac Šime Bančić bio je student prava kad je 1922. godine postao prvi tajnik kluba Istra, kojeg su utemeljili mladi Istrijani, čiji su roditelji bježali iz Istre u doba fašizma i živjeli u barakama na Trešnjevci. Kad sam ja došao na studije u Zagrebu krajem 50-ih godina prošlog stoljeća, mladi su studenti klupske prostorije u Ilici dijelili sa starim izbjeglim Istranima koji su tamo dolazili na čitanje, kartanje i druženje. Valja pratiti i uvažavati taj vrijednosni kontinuitet, kaže Željko Bančić.

Klub Istrana je ujedno i simbol istarske poslijeratne intelektualne renesanse. Kratke impresije i emocije gospodina Stanka Hautza, umirovljenog suca Vrhovnog suda i jedinog počasnog člana Hrvatskog nogometnog saveza, govore same od sebe:

- Rođen sam u Crikvenici, a maturirao na pazinskoj gimnaziji 1952. kao pripadnik treće poslijeratne generacije. Pitate me o Klubu Istrana? Pa ljudi, tamo smo bili pečeni i kuhani, to je bio izlaz u život, kaže Hautz.  

Povezane vijesti

• PUČKA PRAVOBRANITELJICA predlaže da se Istarski klub premjesti iz Ilice. Spasiti ga može Istarska županija, ali cijena je paprena
• 30 GODINA DRUŠTVA ISTRANA U ZAGREBU: Društvo intelektualaca koje je doprinijelo očuvanju i unapređivanju kulturnog, povijesnog i gospodarskog identiteta Istre
• Paus: Borit ćemo se za nastavak rada Istarskog kluba u Rijeci