Stara robna kuća
Za Buzećana Damira Kajina prvi kat stare Robne kuće strši kao strašilo, a s tom konstatacijom složili bi se mnogi njegovi sumještani.
- Što se događa s tim prostorima? Mi smo Robnu kuću imali sedamdesetih godina u centru Buzeta. Tada je to bio zavidan projekt, a sada je gornji dio zatvoren, u njemu je jedna pustoš i mislim da bi trebalo nešto učiniti da se to naprosto pokrene, upozorio je na aktualnom satu Gradskog vijeća nezavisni gradski vijećnik.
Gradonačelnik Siniša Žulić rekao je da su prije otprilike mjesec i pol dana gradsku upravu posjetili predstavnici vodstva tvrtke Stanić koja je na ime dugova došla do vlasništva tog objekta, sa željom da i od Grada čuju koje bi se sadržaje tamo moglo staviti.
- Njihova je želja da to zaživi. Grad Buzet ne može toliko utjecati na privatne osobe, ali vjerujem da će ovaj kontakt s vodstvom Stanić Grupe u nekoj skorijoj budućnosti rezultirati nekim konkretnim rješenjem na zadovoljstvo građana Buzeta, odgovorio je Žulić.
Možda bi se u tom gornjem prostoru Robne kuće, nadovezao se Kajin, mogla urediti tržnica, uz male trgovine, mesnice, i možda bi na taj način došlo do ponovnog oživljavanja samoga centra Buzeta.
- Vlada će za spas gospodarstva i očuvanje radnih mjesta do kraja godine osigurati 7,2 milijarde kuna, a uz otpis potraživanja čak iznos od oko 10 milijardi kuna. Poslodavci koji imaju pad prihoda, ovisno o njegovom postotku dobit će određenu potporu po radniku. Pitanje je što Grad Buzet, odnosno Istarska županija čine da se spasi mikro gospodarstvo. Hoće li se preispitati komunalna naknada i doprinos, a onima koji su u gradskim prostorima umanjiti ili oprostiti najamnina, upitao je Kajin. Predložio je i da se riješi pitanje WC-a na gradskom groblju, na što je Žulić uzvratio da će se zajedno s komunalnim poduzećem naći neko privremeno rješenje.
- Što se tiče pomoći mikro gospodarstvu buzetskog područja, mi nažalost nismo država da se možemo zaduživati kako bi nekome pomogli i to za milijune i milijarde kuna povećavajući ukupan državni dug. Naša obveza je da racionalno gospodarimo novcem koji imamo na raspolaganju, a koji većim djelom ovisi i o novim zakonskim okvirima. Peta po redu porezna reforma opet najviše uzima gradovima porezne prihode, a puno manje ulazi u državnu blagajnu. Bez obzira na to, još smo uvijek Grad koji jako puno ulaže u pomoć poduzetništvu i gospodarstvu. Nakon sitnih, mikro poduzetnika koje smo pomagali svih ovih godina, ove godine smo se opredijelili za pomoć i jačanje tzv. srednjeg gospodarstva, prije svega udruživši se sa svih deset istarskih gradova u kreditni program "Istarski poduzetnik" kroz koji je već u prvim danima, na prvoj sjednici povjerenstva, odobreno 6,5 milijuna kuna za šest od sedam prijavljenih projekata. Sedmom koji je odbijen, namjena je bila kupovanje udjela u drugom trgovačkom društvu što nije prihvatljivo za sufinanciranje kamatne stope. Svim poduzetnici Grada Buzeta koji su tražili pomoć za kratkotrajna obrtna sredstva ili investicije, zahtjevi su odobreni. Imam informacije da će tih zahtjeva biti još, rekao je Žulić.
Dodao je također da se, što se tiče zakupa, odradilo neke intervencije tijekom godine te istaknuo kako je mišljenja da bi se, kada bi se oslobodilo zakupa tih dvadesetak poduzetnika u gradskim prostorima, u nepravedan položaj dovelo one koji su u privatnim jer prvenstveno za ugostiteljske objekte, cijene u gradskim prostorima značajno su manje nego u privatnim, te je i to također jedna pomoć jer Grad Buzet osigurava puno nižu cijenu najma.
SDP-ov vijećnik Vedran Majcan upitao je u kojoj je fazi projekt tržnice u Buzetu, koji je rok izgradnje, koliko će koštati i iz kojih će se izvora financirati te je zamolio da se idejni projekt pošalje na uvid vijećnicima. Zanimalo ga je i što se gradi na kružnom toku kod Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja", te zašto Gradsko vijeće nije upoznato s tim projektom. Upitao je po čijem idejnom rješenju se izvodi i koliko će koštati.
- Imamo tri kružna toka koja su neuređena otkad su izgrađena. U nekoliko navrata tražio sam na Gradskom vijeću da se urede. Uvijek sam dobio negativan odgovor da su oni takvi kakvi jesu lijepi i sad se krenulo u izgradnju nekakvih zidova na kružnom toku kod škole. Smatram da je trebalo kvalitetnije pristupiti uređenju kružnih tokova jer oni su vizualni identitet grada, rekao je Majcan.
S obzirom na to da jako puno ljudi šeće uređenom Stazom sedam slapova, a na jednom dijelu primjetna su razna oštećenja uslijed truljenja drva, predložio je također da se ona uredi, i upotpuni dodatnim klupicama, stolovima i još ponekim sadržajima.
Gradonačelnik Žulić uzvratio je da će vijećnici informaciju o uređenju kružnog toka kod škole dobiti od direktorice gradskog komunalca "Parka".
- Kružni tok se uređuje kroz redovno održavanje. To nije nikakva posebna investicija, već je "Park" sa svojim partnerima koji se brinu o hortikulturnom uređenju grada smatrao da bi taj kružni tok trebalo prigodno urediti nakon što je već tri godine u prioritetima Mjesnog odbora Buzet uređenje kružnih tokova naglašeno kao bitno, odgovorio je Žulić.
Za projekt tržnice u Buzetu, na sadašnjoj lokaciji, rekao je da je u tijeku ishođenje građevinske dozvole, a po njenom dobivanju na temelju projektantskog troškovnika definirat će se financijski parametri i krenuti u traženje sredstava. Projektant je poznati riječki arhitekt Idis Turato.
Naglasio je također da je za Stazu sedam slapova naručen dio opreme, nešto će se još naručiti.
- Samo u zadnjih godinu dana u uređenje staze uložili smo oko sto tisuća kuna, a 80 posto došlo je iz županijskog proračuna kandidiranjem na natječaje za uređenje turističke infrastrukture. Drago mi je da je Staza sedam slapova prepoznata kao značajan turistički fenomen u istarskoj turističkoj ponudi s obzirom na to da vikendom zna privući i više od tisuću posjetitelja, rekao je Žulić.