zaštićena oznaka izvornosti
Istra ima više od 450 pčelara. Potražnja je iznimno velika, a svi traže garanciju da je to istarski med
Ilustracija (Pexels)
Istarski med/Istrski med, koji je sredinom prošle godine dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti, obuhvaća med od bagrema, kadulje, kestena, lipe, vriska, cvjetni med i med od bjelogorične medljike. Posebnost proizvodnog područja, višegodišnje iskustvo pčelara i tradicija proizvodnje koja seže u početak prošlog stoljeća, čine ga prepoznatljivim među potrošačima kojima EU znak zaštićene oznake izvornosti na ambalaži, sada jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Postupak zaštite naziva Istarski med/Istrski med započeo je u kolovozu 2017. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva. Pokrenuli su je hrvatska Udruga pčelara Lipa i slovensko Obalno čebelarsko društvo Koper, koji su nadležnim ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za naziv Istarski med/Istrski med.
Zadovoljstvo što je uz potporu Istarske županije istarski med dobio zaštićenu oznaku izvornosti na nivou Europske unije, na nedavnim je 19. Danima meda održanim u Pazinu, ujedno središnjoj pčelarskoj manifestaciji u Istri, iskazao i istarski župan Boris Miletić, otvarajući međunarodnu prodajnu izložbu na kojoj je svoje pčelarske proizvode i pčelarsku opremu nudilo više od osamdeset izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Srbije i Slovačke.
Istra, kazao je župan, na svom području ima nešto više od 450 pčelara i Istarska županija doista potiče razvoj pčelarstva prvenstveno putem udruga što je bitno i za bioraznolikost i poljoprivredu. U ovoj godini za potrebe zaštićenih pasmina i autohtonih proizvoda osigurano je nešto više od milijun eura koji se usmjeravaju putem resornog županijskog odjela za poljoprivredu i Agencije za ruralni razvoj Istre.
- Hrvatska svojom veličinom i proizvodnjom, a posebice Istarska županija ne može se zadovoljiti nekakvom prosječnošću, dakle trebamo težiti izvrsnosti kako bi bili uspješni na hrvatskom tržištu, a i šire. Kada kažem uspješni, sigurno da je područje poljoprivrede nešto čime se Istarska županija ponosi, nije slučajno da smo osam godina za redom najbolja maslinarska regija na svijetu, da naši proizvođači vina redovno osvajaju prestižne nagrade na svjetskim izložbama, da naši autohotni suhomesnati proizvodi poput istarskog pršuta, kobasica, ombola..., isto tako su prihvaćeni na tržištu, a ne manje bitno i proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda također zaslužuje apsolutno priznanje, poručio je tom prigodom Miletić.
U kontekstu oznake izvornosti, predsjednik Udruge pčelara "Lipa" Pazin Tonči Ferenčić kazao je kako se nada da će ove godine biti bolja pčelarska sezona, da će biti meda i da će dosta pčelara krenuti u tu zaštitu. Istarski med i Istru, napomenuo je također, na etiketi će moći spomenut samo pčelari koji su ušli u program zaštite.
Na pitanje kako je dobivanje europske zaštićene oznake izvornosti za istarski med utjecalo na proizvodnju i potražnju medu, član Upravnog odbora Udruge pčelara "Lipa" Pazin Ranko Anđelini, kazao je da su u udruzi zadovoljni što postoji interes, dakle već ima prijavljenih za taj sustav. Svi pčelari polako čekaju da vide kakva će biti ovogodišnja sezona, ali bitno je da postoji interes i da se pčelari jave u sustav zaštite.
- Mi se nadamo da će od ove pčelarske sezone ta zaštita zaživjeti u pravom smislu, da će na tržištu biti meda s oznakom izvornosti i to je upravo ono što nas raduje i zbog čega smo ovaj projekt doveli do ovog nivoa zaštite. Potražnja za medom iznimno je velika, nemamo količine na području Istre kolika je potražnja i kada me potrošači kontaktiraju, svi traže istarski med i garanciju da je to istarski med. Ono što im do sada nismo mogli garantirati jer nismo imali nikakav dokaz, to ćemo sada moći s ovom zaštitom i stvarno usmjeriti potrošače upravo na te proizvođače koji imaju tu zaštitu i koji uđu u takav sustav zaštite, naglasio je Anđelini.
Mišljenja je da bi cijena takvog meda trebala biti nešto viša.
- Nije još definirana cijena jer čekamo pčelarsku sezonu, ali takav med koji je kontroliran, kada se usporedi s medom koji dolazi u trgovine po smiješnim cijenama po kojima se ne može ni proizvest takav med, a kamo li ga prodavati, mislim da će potrošači prepoznati taj omjer cijene i kvalitete. O patvorenju meda, o svim tim uvoznim vrstama meda sumnjive kvalitete, puno se govori i potrošači već znaju da se treba obratiti ili lokalnom proizvođaču ili okrenuti takvim proizvodima koji su zaštićeni, naglasio je Ranko Anđelini.
Patvorine
- Problema u pčelarstvu je puno, uz trovanje pčela, uz sve veći nedostatak pašnih resursa, pojavljuje se i nova pošast, patvorine meda i nelojalna konkurencija, upozorio je na Danima meda predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet. Naglasio je također da su ponosni da su zadržali pčelarstvo na razini od 450.000 košnica i 9.200 pčelara upisanih u evidenciju pčelara i pčelinjaka. Od toga je na području Istre 451 pčelar s 15.600 košnica.
Ulaskom u Europsku uniju, dodao je Kocet, uslijedilo je neko novo razdoblje otvorenog tržišta i šverceri rade probleme na tržištu meda cijele EU, nije to samo slučaj u Hrvatskoj.
- Efekt spojenih posuda prelijeva se i na nas. Ne možemo više izvesti med u države u koje smo izvozili jer je tamo tržište preplavljeno patvorinama. Mogu reći da su pčelari u Hrvatskoj zadržali svoju kvalitetu i pokušavamo upravo isticanjem kvalitete i kampanjama, na manifestacijama kao što su Dani meda u Pazinu, kupcu poslati poruku jer on je ključan, kazao je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
Hrvatska je turistička zemlja pa se viškovi meda iz krajeva gdje nema turizma uspiju plasirati i u turističke krajeve cijele Dalmacije, Primorja, Istre. U Hrvatskoj se proizvodi oko deset tisuća tona meda godišnje i na žalost, dodao je, uvozi tri tisuće tona apsolutno nepotrebnog meda izvana.
- Kada bi našim pčelarima omogućili tržište Hrvatske bez udjela patvorina i uvoznih medova koji nisu pčelu vidjeli, mogli bi proizvesti još više meda za potrebe domaćeg tržišta, uvjeren je Kocet.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
