projekt zaštite
EU oznaka jamči autentičnost proizvoda: Istarski med kao produkt različitosti i bogatstva florističkog sastava Istre
(Arhiva Glasa Istre)
"Istarski med"/"Istrski med" dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 5. srpnja 2024. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
- Zaštita koja dobivena na nivou Europske unije je za sedam istarskih medova. Zaštićena oznaka izvornosti najveća je zaštita koja je uopće moguća. Na taj način, našim pčelarima dodijeljeno je priznanje za njihov rad i trud. Time je valorizirana i naša tradicija u proizvodnji meda ali i njegova posebnost. Želim se zahvaliti našoj Udruzi "Lipa" iz Pazina koja je pokrenula postupak zaštite.
Također, želim se zahvaliti svim pčelarima iz Istre ali i pčelarima istarskog dijela Slovenije. Sada je na nama da ih motiviramo kako bi bili u sustavu certifikacije proizvodnje i da za svoje proizvode koriste zaštićenu oznaku izvornosti. Tu je oznaku moguće dobiti samo ukoliko certifikacijsko tijelo certificira proizvodnju.
Nakon toga dobije se oznaka, a nakon toga, ono što je najvažnije, ta oznaka garantira svakom kupcu na nivou Europske unije i cijelom svijetu pa i u Republici Hrvatskoj da je taj med proizveden u Istri. To je izuzetno važno jer danas na tržištu meda ima jako puno patvorina kao i meda koji ne odgovaraju deklaracijama.
U našem slučaju med koji bude označen kao Istarski med garantira svakom kupcu da je to med koji je proizveden u Istri - rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Ezio Pinzan.
Postupak zaštite naziva "Istarski med"/"Istrski med" započeo je u kolovozu 2017. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva koji su pokrenule hrvatska Udruga pčelara Lipa i slovensko Obalno čebelarsko društvo Koper, koji su nadležnim Ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za naziv "Istarski med"/"Istrski med". "Istarski med"/"Istrski med" obuhvaća med od bagrema, kadulje, kestena, lipe, vriska, cvjetni med i med od bjelogorične medljike.
Različitost i bogatstvo florističkog sastava Istre izravno utječu na posebnost "Istarskog meda"/"Istrskog meda" koja se očituje u njegovim specifičnim okusima i mirisima. Kombinacija udjela zastupljene peludi u pojedinim vrstama meda daje ovome medu posebna organoleptička svojstva, a posebnim svojstvima ovog meda doprinose i istarski pčelari koji su kroz vrijeme upoznali botanički sastav i klimatske karakteristike pojedinih mikro područja, što im omogućuje preciznije praćenje fenofaza određenih medonosnih biljaka.
Posebnost proizvodnog područja, višegodišnje iskustvo pčelara i tradicija proizvodnje koja seže u početak prošlog stoljeća i koja se prenosi s generacije na generaciju, u konačnici čine "Istarski med"/"Istrski med" prepoznatljivim među potrošačima.
Početak specificiranja
Jedan od pokretača cijele priče oko istarskog meda je nekadašnji predsjednik Udruge pčelara "Lipa" iz Pazina Ranko Anđelini.
- Dugo godina smo u našoj Udruzi razmišljali na koji način da odijelimo istarski med koji se nudi na ovom području, posebno u turističkim mjestima za vrijeme sezone ali i one koji u velikim količinama dolaze iz drugih dijelova Hrvatske kao iz uvoza. Ne bih ovdje spominjao patvorine i patvoreni med za koje je dokazano da ga ima.
Znali smo da med koji dolazi iz drugih krajeva zna biti kvalitetan i u redu. Međutim, puno nas je kupaca kontaktiralo i tražilo da im preporučimo mjesto gdje mogu kupiti istarski med. Da ne bi bilo te zablude, krenuli smo u zaštitu izvornosti istarskog meda koji jasno definira granice proizvodnje i pakiranja.
Time se definiraju i vrste meda koje su kasnije ušle u specifikaciju i konačno, evo, i u zaštitu. Sada svi koji uđu u taj sustav moći će na svojim staklenkama navoditi naziv istarski med. Ono što nam je također drago jest da smo od početka ušli u tu priču s našim kolegama pčelarima iz slovenskog dijela Istre.
Na početku je trajao proces usklađenja jer su oni imali drugačiji način ocjenjivanja odnosno analitike meda. Međutim, taj smo dio usuglasili i konačno je došla potvrda iz Europske unije. Obuhvat te zaštite je naravno hrvatska Istra, slovensko primorje, otoci Cres, Lošinj s pripadajućim malim otocima i naravno područje Opatije, Lovrana i Mošćeničke Drage. Sada nam slijedi udruživanje odnosno formiranje jedne udruge koja će se baviti s problemima te zaštite, regulirati markice, i slično.
Ponosni smo, iako je taj proces dugo trajao. Znali smo da će to biti tako jer trebalo je obaviti neke dopune Europskoj komisiji. Sve smo na kraju uskladili i sada možemo krenuti za slijedeću sezonu, pripremiti se i i nadam se da ćemo imati odaziv pčelara s područja Istre, rekao nam je Anđelini te potom istaknuo specifičnost istarskog meda.
- Ako gledamo neku specifičnost ona prije svega proizlazi iz klimatskih i vremenskih prilika na području Istre. To znači sav taj areal koji je obuhvatila zaštita prilično je aridan. Dakle, ima manje padalina, dosta je kamenit i to u nekim vrstama meda, kao na primjeru bagremovog meda, očituje se određena razlika, kako u analitici tako i u organoleptici na kvaliteti meda što ne znači da recimo bagrem iz Slavonije nije isto kvalitetan ali svejedno se osjeti razlika vlage i sličnih parametara.
No, u konačnici bih napomenuo da nama nije cilj dokazati da je istarski med vrjedniji od drugog meda iz drugih krajeva Hrvatske i Europe. Cilj je jednostavno bio da zaštitimo med s tog područja i da sada, konačno, kada nas potrošač pita i želi kupiti istarski med na staklenci na kojoj piše Istarski med i da je ta proizvodnja nadzirana. Certifikacijsko tijelo će vršiti nadzor proizvodnje, rekao je Anđelini.
Broj pčelara u Istri
- Kako koje godine ali brojka pčelara kreće se kreće na nešto više od 400 pčelara ili držaoca pčela. Od onih manjih i većih koji imaju oko 13.000 košnica. Kažem da se ta brojka mijenja obzirom na bolesti koje zahvate pčele i koliko je zajednica izašlo iz zimskog perioda. U principu, govorimo o brojci od 450 pčelara i 13.000 košnica na području hrvatske Istre, kaže Anđelini.
Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Anđelini ističe kako istarski pčelari nisu zadovoljni.
- Nismo zadovoljni s bagremom, jer klimatske prilike u to vrijeme nisu bile najbolje. Neke mikrolokacije su dale bolje rezultate, a neke lošije. Ono što je sada problem su ove visoke temperature kad nema medenja, nema izlučivanja nektara, tako da je jedan određeni broj pčelara bio prisiljen, pogotovo oni koji od toga žive, preseliti svoje pčele izvan Istre, u Gorski kotar ili Slavoniju.
Nadaju se da će tamo postići nešto bolje rezultate. Ajmo reći da je ova godina, za sada, prosječna, rekao je Anđelini i dodao da nakon mnogo godina rada u Udruzi "Lipa" mjesto predsjednika udruge prepustio mlađima za koje se nada da će nastaviti s projektima koji su pokrenuti u Udruzi. Tu misli na Dane meda i pčelarsku školu.
Suradnja sa Županijom
Anđelini se na kraju zahvaljuje Istarskoj županiji i nadležnom Upravnom odjelu koji su od početka podržavali ovaj projekt zaštite.
- Mi smo u onoj početnoj fazi od Ministarstva poljoprivrede uspjeli dobiti određena sredstva za izradu specifikacije, a Županija i njen Upravni odjel su tu bili stalno uključeni. Jednim dijelom su koordinirali i susrete sa slovenskim pčelarima te našim i slovenskim ministarstvima poljoprivrede.
Imamo vrlo dobru suradnju i nemamo tu nikakve zamjerke. Uvijek se nađe vremena za popričati, za realizirati ideje. Ovim putem pozdravljam i pozivam druge pčelarske Udruge sa područja Istarske županije da svoje projekte vezane za pčelare predlože Županiji, jer pčelarstvo je jedna od najtežih poljoprivrednih grana, rekao je Anđelini.
Popis proizvoda
Republika Hrvatska sada ima 50 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet i vode se u registru oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i registru zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Unije.
Uz sada registrirani naziv "Istarski med"/"Istrski med", registrirani su i nazivi proizvoda: Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli/Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda - boškarina/Meso istrskega goveda - boškarina, Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje, Meso crne slavonske svinje, Ludbreški hren i Vrbovečka pera.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
