Isusov i Marijin blagdan
Danas se slavi Blagovijest: Mnoge crkve u Istri posvećene su Navještenju Gospodinovu
(Privatna arhiva)
Danas, 25. ožujka, Katolička crkva slavi Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, svetkovinu u spomen na događaj kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Slavi se devet mjeseci prije Isusova rođenja, u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.
Pravoslavni vjernici po julijanskom kalendaru Blagovijest slave 7. travnja.
Današnja svetkovina je istodobno Isusov i Marijin blagdan: Marija je toga dana začela, a Isus je začet. Odnosi se na oboje pa kad se spominje Navještenje Gospodnje, misli se na Isusa, a kad se govori o Blagovijesti, misli se na Mariju.
Riječi glasnika u događaju Navještenja vjernici se prisjećaju dok mole Anđeo Gospodnji. Svakog dana ujutro, u podne i navečer, sa svih tornjeva katoličkih crkvi, zvona pozivaju na pozdrav Mariji.
Pod zaštitu Navještenja Gospodinova i Blagovijesti stavili su se novinski izvjestitelji i urednici vijesti, Hrvatska dominikanska provincija te mnoge biskupije, naselja, župe, crkve diljem svijeta, pa tako i naših krajeva. U Porečkoj i Pulskoj biskupiji župa i crkva Navještenja Marijina postoji u Pićnu, a crkva i crkvica u Svetvinčetu, odnosno u Snašićima na Labinštini.
Pićan: Župa i crkva Navještenja Marijina
Trobrodna župna crkva posvećena Navještenju Marijinu u Pićnu, nekadašnja katedrala, izgrađena je na temeljima crkve iz 14. st. Preuređenje je počeo biskup Antonio Zara 1608.-1613. godine. Biskup Bonifacije Cecotti izgradio ju je 1753. godine do vanjskih dimenzija koje ima danas, dok je Aldrago Piccardi, posljednji pićanski biskup, 1771. godine barokizirao unutrašnjost.
U crkvi je brojan vrijedan inventar. Ima sedam mramornih oltara i šest sporednih kapela koje je dao izgraditi biskup Cecotti. Bila je to, ne samo tada, značajna arhitektonska preobrazba.
U sakristiji se čuva ranogotički ormar iz 1741. godine od orahovine s pozlaćenom ornamentikom i križem te svečani biskupski plašt protkan zlatnim koncem, što ga je carica Marija Terezija darovala Pićanskoj biskupiji. Biskupija je vjerojatno osnovana u 6. st., a ukinuo ju je papa Pio VI. godine 1788. Obnovljena je kao naslovna biskupija 1969. godine.
Zaštitnik biskupije bio je sv. Nicefor.
Godine 1653., u najvećoj buni kmetova u Istri, katedrala i biskupska palača su opustošeni. Biskup Francesco Massimiliano Vaccano morao je tada napustiti Pićan.
Svetvinčenat: Jedinstveno trolisno crkveno pročelje
Jednobrodna župna crkva Navještenja Marijina izgrađena je početkom 16. st. na istočnom djelu svetvinčentske Place (župa je posvećena sv. Vinku). U unutrašnjosti je pet mramornih oltara s palama (oltarnim slikama) koje pripadaju venecijanskoj školi. Glavni oltar dali su izgraditi vlasnici kaštela Svetvinčenta Grimani, s oltarnom slikom Navještenja.
U crkvi su s mjesnog groblja 2003. godine preneseni posmrtni ostaci bl. Miroslava Bulešića, koji je ubijen u Lanišću u kolovozu 1947. godine.
Na istarskom poluotoku nema mnogo primjera renesansnoga graditeljstva, stoga je svetvinčentski primjer svojevrsna senzacija. Kvalitetom se ne može usporediti s venecijanskim primjerima, ali za tadašnje istarske prilike to je fantastičan pokušaj organizacije života na feudalnom posjedu.
Crkva je najljepši i najreprezentativniji renesansni spomenika u mjestu. Elegantno kameno pročelje složeno je od fino obrađenih klesanca. Trodijelno pročelje ne odgovara unutarnjem, jednobrodnom prostoru. Ono je vrhunac provincijalne umjetnosti, građeno kao dio scenografije trga i s njim korespondira. Osim ove crkve u Istri više nema nijednog primjera trolisnog pročelja.
Na pročelju su, osim grba obitelji Morosini, uklesana dva slova: P i M. Inicijali se odnose na gospodara Svetvinčenta Pietra Morosinija, do 1529. godine.. On je naručio gradnju crkve, a vjerojatno i gradnju ostalih zgrada na trgu.
Zvonik, izgrađen u sklopu crkve, visok je 24 m.
Dubrova, Anunnziata, Snašići
Naselje Snašići dobilo je ime po Mateu Dobriću koji je rodom iz drugog dijela Labinštine - iz zaseoka Snašići kraj Ravni. To je rijedak primjer da je "kopija" nadvisila "original", jer pravi Snašići jedva su danas i poznati, a "novi" su središte mjesne zajednice. Smatra se da je Dobrić u Snašiće došao krajem 19. st.
Starije ime za naselje Snašići bilo je Dubrova, a za vrijeme talijanske vlasti zvalo se Annunziata (tal. Navještenje) po crkvici koja se nalazi u mjestu.
Crkva je izgrađena na posjedu Dubrova (kasnije Snašići) labinske plemićke obitelji Franković-Vlačić, koja ju je sagradila 1654. godine. Naziva se i Marčenica po svetkovini i sajmu koji se ispred nje održavao 25. ožujka (morca). Po kategorizaciji kulturnih dobara, spada u kulturna dobra regionalnog značaja.
Marijina kuća na Trsatu
Prema predaji, Marijina kuća, u kojoj se dogodilo navještenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. st. Tada joj je prijetilo rušenje, pa su je anđeli prenijeli na Trsat gdje je bila od svibnja 1291. do prosinca 1294. godine.
Iz Trsata anđeli su Marijinu kuću prenijeli u Loretto, u Italiju.
Za utjehu, papa Urban V. godine 1367. poslao je na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imenom "Majka milosti". Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
