Povodom proslave jubilarne 150. obljetnice osnutka Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, tijekom cijele ove godine održavat će se razne aktivnosti koje će djelatnici Instituta organizirati za različite ciljane skupine - od djece osnovnoškolske dobi, srednjoškolaca i studenata do poljoprivrednika, zainteresiranih građana te projektnih partnera iz različitih europskih država, kao i drugih znanstveno-istraživačkih institucija i poslovnih partnera Instituta.

Bogata povijest Instituta započela je odlukom Istarskog sabora 1875. godine o osnivanju Pokrajinske vinarsko-voćarske stanice zbog potreba modernizacije istarske poljoprivrede i suzbijanja bolesti vinove loze.

(Foto: Arhiva Instituta)

Znanstvena i stručna djelatnost

Tijekom povijesti Institut je mijenjao nazive, izmjenjivala su se razdoblja izrazitog razvoja i zastoja, da bi, nakon preimenovanja u Institut za poljoprivredu i turizam 1989. godine, od 1996. godine do danas nastavio djelovati kao javni znanstveni institut u Republici Hrvatskoj. Tijekom svog postojanja Institut je neprekidnim radom sudjelovao u rješavanju važnih pitanja i problema iz domena poljoprivrede i turizma, čime je izravno ili neizravno doprinosio njihovom razvoju.

Institut za poljoprivredu i turizam, sa 150 godina kontinuiranog rada, jedna je od najdugovječnijih znanstvenoistraživačkih institucija u Hrvatskoj. Djeluje pod okriljem Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) te je jedan od pet javnih znanstvenih instituta izvan Zagreba i jedan od pet akreditiranih instituta u području biotehničkih znanosti. Institut je nositelj dvojne akreditacije za obavljanje znanstvene djelatnosti u komplementarnim područjima biotehničkih i društvenih znanosti, što ga čini jedinstvenim na ovim prostorima i šire. Misija Instituta je provedba kompetitivnih znanstvenih istraživanja te stručne i obrazovne djelatnosti uz razvoj znanja koja doprinose očuvanju bioraznolikosti, prirodnih i tradicijskih vrijednosti te razvoju gospodarstva i ruralnog prostora.

(Foto: Arhiva Instituta)

Djelatnost Instituta provodi se u tri osnove ustrojstvene jedinice, odnosno zavoda: Zavoda za poljoprivredu i prehranu u kojem djeluje šest laboratorija, Zavoda za turizam i Zavoda za ekonomiku i razvoj poljoprivrede. U okviru Instituta djeluju i Pokusno poljoprivredno imanje i Tehnologijsko-razvojni centar (TRC). Na Institutu je danas zaposleno 80 djelatnika, od čega 30 doktora znanosti, uključujući 22 znanstvenika i 7 viših asistenata. Uz to, 15 asistenata, studenata poslijediplomskog doktorskog studija, predstavlja budućnost znanstvene zajednice Instituta.

Znanstvena i stručna djelatnost Instituta odvijaju se u poljima poljoprivrede, prehrambene tehnologije, biotehnologije, ekologije i ekonomije. Teme istraživanja su uglavnom vezane uz tradicionalne poljoprivredne kulture i proizvode područja Mediterana, kao što su vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo i maslinovo ulje, povrćarstvo, ekologija, agroekonomika i turizam. Kontekst u kojem se odvijaju znanstveni i stručni rad na Institutu redovito je u skladu s aktualnim inicijativama i strateškim ciljevima na EU i nacionalnim razinama, kao što su to danas, primjerice, očuvanje bioraznolikosti, prilagodba i ublažavanje učinaka klimatskih promjena, kružna ekonomija i bioekonomija, inovativne i digitalne tehnologije, zaštita okoliša, osiguranje kvalitetnijih, zdravijih i sigurnijih sustava u prehrambenom lancu te održivi razvoj turizma i turizam posebnih interesa.

- Posebna pažnja se pridaje društvenoj odgovornosti, stoga je rad Instituta danas, kao i tijekom prethodnih 150 godina, bio i ostao usmjeren ka rješenjima koja povezuju znanstvena istraživanja s praktičnim potrebama sektora poljoprivrede i turizma u nacionalnim i lokalnim okvirima. Institut je u proteklom razdoblju ostvario značajne iskorake u pogledu osuvremenjivanja i razvoja istraživačke infrastrukture i opreme, kao i razvoja ljudskih potencijala te je na osnovi kompetitivnog projektnog financiranja i visoke razine znanstvene produktivnosti među uspješnijim akademskim institucijama u Republici Hrvatskoj, rekao je ravnatelj Instituta dr. sc. Dean Ban.

(Foto: Arhiva Instituta)

Nacionalna banka gena

Institut je kao relevantan čimbenik prepoznat i u međunarodnom istraživačkom prostoru.

U okviru znanstvenoistraživačke infrastrukture Instituta, vrijedi istaknuti Pokusno poljoprivredno imanje Instituta kao iznimno vrijedan resurs. Na imanju Instituta čuvaju se vrijedne kolekcije u okviru nacionalne banke gena koje se održavaju u više tematskih radnih skupina vezanih uz vinovu lozu, kontinentalno i mediteransko voće, uključujući maslinu te ljekovito i aromatično bilje, dok je Institut vodeća i odgovorna institucija za kolekciju povrća na nacionalnoj razini.

- Pokusno imanje služi i kao suvremeni laboratorij na otvorenome i pokusni poligon znanstvenicima Instituta za provođenje istraživanja u vinogradarstvu, vinarstvu, maslinarstvu, povrćarstvu i voćarstvu. Laboratoriji Instituta danas su opremljeni najsuvremenijom opremom, neki od njih su među najopremljenijim u državi i kompetitivni u usporedbi s vodećim svjetskim laboratorijima u srodnim područjima istraživanja. Institut je tako atraktivno odredište za međunarodne znanstvenike i stručnjake te poželjan partner vodećim akademskim institucijama u zemlji i inozemstvu, s kojima uspješno surađujemo, rekao je dr. sc. Ban.

U Institutu se u posljednjih nekoliko godina provelo ili provodi 50-ak značajnijih znanstvenih, tehnologijskih i razvojnih projekata, od kojih vrijedi istaknuti više međunarodnih projekata iz programa Obzor 2020 i Obzor Europa, najprestižnijih programa za financiranje znanosti Europske Unije, zatim projekte Europske svemirske agencije, projekte iz programa INTERREG, Erasmus+, kao i druge međunarodne projekte manjeg obima.

(Snimio Zvonimir Guzić)

- Institut je povukao značajna sredstva i iz EU fondova kroz više projekata posredstvom nacionalnih upravljačkih tijela, gdje se posebno izdvaja sudjelovanje u Znanstvenom centru izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Od nacionalnih projekata, Institutu je odobreno financiranje brojnih projekata Hrvatske zaklade za znanost, glavne i najprestižnije institucije za financiranje znanosti u Republici Hrvatskoj, zatim projekti zaklade Adris te veći broj manjih projekata, rekao je.

Institut posebnu pažnju posvećuje razvoju ljudskih potencijala, posebno mladih znanstvenika i novih doktora znanosti. Tako je Institut, kroz kompetitivne natječaje Hrvatske zaklade za znanost, u proteklih 10-ak godina osigurao financiranje čak 30-ak radnih mjesta doktoranda i asistenata pod mentorstvom svojih znanstvenika, što ga svrstava među najuspješnije akademske institucije u državi. Posebni napori ulažu se i u edukaciju mladih znanstvenika u inozemstvu kroz različite programe mobilnosti.

- Spomenuta suvremena istraživačka infrastruktura i ljudski potencijali omogućuju znanstvenicima Instituta visoku produktivnost u objavi svojih rezultata u prestižnim i utjecajnim međunarodnim znanstvenim časopisima, koji su također dobro do izvrsno citirani, što pokazuje da rezultati znanstvene i stručne aktivnosti Instituta značajno doprinose razvoju cjelokupnog svjetskog znanja. S više od 200 znanstvenih radova u relevantnim bazama u posljednjih pet godina, Institut je danas jedna od uspješnijih, odnosno produktivnijih akademskih institucija u državi na osnovi broja radova po znanstveniku. Znanstvenici Instituta pozvani su predavači i gostujući znanstvenici na brojnim domaćim i međunarodnim institucijama, urednici i recenzenti u međunarodnim znanstvenim časopisima, vrednovatelji projekata za domaće i međunarodne programe te sudjeluju u radu brojnih radnih skupina i povjerenstava u domaćim i međunarodnim javnim, znanstvenim i stručnim tijelima i organizacijama do najviše razine, gdje imaju priliku utjecati na razvoj znanstvenih i stručnih politika, te i na taj način doprinose funkcioniranju sustava znanosti i struke u cjelini, o stručnosti kadra kaže dr. sc. Ban.

Suradnja s gospodarstvenim sektorom

Institut uspješno surađuje s gospodarstvom i javnim sektorom kroz provedbu projekata primijenjene i razvojne naravi, izradu različitih studija, elaborata i analiza, kao i kroz uslužnu djelatnost te i na taj način doprinosi razvoju poljoprivrede i turizma u okruženju. U tome se također značajno oslanja na svoju infrastrukturu i opremu, prvenstveno laboratorije, među kojima se ističu akreditirani i ovlašteni Vinarski i Prehrambeno-biotehnološki laboratorij.

(Snimio Zvonimir Guzić)

- Zahvaljujući uspješnim znanstvenim i razvojnim projektima te suradnji s gospodarstvom, proračun Instituta povećao se za više od 350 % u odnosu na razdoblje od prije desetak godina, što omogućava daljnje ulaganje u istraživanja, razvoj inovacija i jačanje znanstvene infrastrukture. Vizija budućnosti Instituta u najvećoj se mjeri oslanja na razvoj i unaprjeđenje svojih kapaciteta u okviru infrastrukturnog projekta »Znanstvena platforma za istraživanje i razvoj inovacija u održivoj poljoprivredi – dogradnja i opremanje Instituta za poljoprivredu i turizam«. Ishodovana je projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje novih prostora i adaptaciju postojeće zgrade, čime će se značajno povećati istraživački kapaciteti i značajno osuvremeniti uvjeti za znanstveni rad Instituta. Bio bi to moderno opremljen objekt sa suvremenim laboratorijima adekvatnim za rad jedne znanstvene ustanove, jer trenutni prostor nije na nivou usluga koje pružamo. Radi se o velikoj financijskoj investiciji za koju Ministarstvo nastoji osigurati sredstva iz raznih domaćih i europskih fondova, najavio je veliki projekt ravnatelj dr. sc. Ban

Takva infrastrukturna ulaganja omogućit će provedbu naprednih istraživanja i inovacija u poljoprivredi, proizvodnji hrane, zaštiti okoliša i turizmu, uz jačanje i učvršćivanje prepoznatljivosti i relevantnosti Instituta u domaćem i međunarodnom istraživačkom prostoru.

Povezane vijesti

• Na "Zelenom tjednu" promocija važnosti povezivanja poljoprivrede i turizma
• OIV: pandemija bi mogla prepoloviti prihode od prodaje vina u Europi
• Badava ti zemlja ako ne znaš urediti polje, odrediti omjer između pašnjaka i šuma, maslina i vinograda.. Ruralni turizam bez poljoprivrede je FARSA, NEŠTO UMJETNO I KULTURNO ŠTETNO