Znanstveni pogled u nebo
Sjevernojadranske zvjezdarnice poznate po izuzetnoj mirnoći atmosfere za opažačku astronomiju
(Foto: Igor Karasi / Zvjezdarnica Višnjan)
Zvjezdarnice Sjevernog Jadrana i sama lokacija idealne su za astrofotografiju, jednu od najstarijih vrsta znanstvene fotografije pomoću koje su napravljena neka od najvećih otkrića u modernoj astronomiji.
Vizualno, astrofotografija uvodi u specifičan svijet svemira, očaravajućih nijansi boja, pojava, procesa. Zabilježeni trenuci s raznih geografskih lokacija ispisuju povijest. Fotografirano je i arhivirano na tisuće takvih trenutaka iz svemira - zvijezda, sazviježđa, tragova svjetlosti, stopljenih boja, ovjekovječenih ljepota nebeskih prostranstava.
Zvjezdarnica Višnjan
Gledajući fotografije na Zvjezdarnici Višnjan izdvojili smo fotografiju aktivne regije Sunca - Sunčeve pjege pod nazivom AR13935. Nakon niza tmurnih zimskih dana, osvijetljenih tek blagdanskim svjetlima i sjajem ukrasa, napokon su se formirali idealni vremenski uvjeti. Vedro nebo i sunčeve zrake otkrili su pravo lice Sunca - zajedno s njegovim pjegama. Astronom Luka Poropat na Zvjezdarnici Višnjan tijekom cjelodnevnog snimanja Sunca producirao je više tisuća fotografija te sada s posebnim detektorom može izmjeriti aktivnost određenih područja Sunca. Fotografije poput ove nastaju kao "nuspojava" mjerenja kretanja plazme i magnetskih polja na Sunčevoj površini, ključnih za razumijevanje dinamike atmosfere. Svaka takva fotografija nosi podatke potrebne za daljnje proučavanje složenih procesa na Suncu.
Fotografija snimljena 28. prosinca 2024. godine Schmidt-Cassegrain teleskopom modificiranim za snimanje Sunca, prikazuje Sunčevu pjegu, okolnu granulaciju te manje strukture poznate kao Sunčeve pore. U gornjem desnom kutu prikazana je usporedba s veličinom Zemlje, što dodatno naglašava razmjere ovih solarnih fenomena.
U aktivnijim fazama Sunca, kroz teleskop su vidljive sunčeve pjege koje su u biti tamnija i hladnija područja od ostatka površine Sunca koju još nazivaju fotosfera. Pjege nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja. Granulacijom se nazivaju mjehurići na fotosferi nastali uzlaznim strujama vruće plazme dok su pore manje, tamne regije koje predstavljaju ranije faze razvoja sunčevih pjega ili njihove ostatke.
Za znatiželjnike koji nisu vični astronomiji, bitno je znati da se ni u kom slučaju ne smije gledati izravno u Sunce golim okom ili optikom bez odgovarajućeg solarnog filtera jer može doći do trajnog i nepopravljivog oštećenja oka.
Poznati znanstvenik, jedan od osnivača i voditelj zvjezdarnice u Višnjanu Korado Korlević kaže da geografska pozicija Sjevernog Jadrana omogućava izvanrednu mirnoću i stabilnost atmosfere koja je poznata među astronomima na europskom području. Dokaz tome su i mjerenja koja je krajem 1980.-ih vodila tadašnja pulska srednjoškolka Nađa Petrović, danas dr. Nađa Došlić, s Instituta Ruđer Bošković. Vizualno je vršila mjerenja astroklimata s pulske zvjezdarnice, u isto vrijeme kao i astronom Valter Martinolić s Malog Lošinja. Luka Poropat danas pokreće mjerenje atmosferske turbulencije, tzv. "seeing", koristeći moderne senzore s Zvjezdarnice Višnjan.
Razgovor s Korlevićem vratio nas je u povijest koju su u ovom dijelu Europe obilježile dvije zvjezdarnice Sjevernog Jadrana, a to su Zvjezdarnica Manora u Malom Lošinju i Mornarička zvjezdarnica u Puli. Inače, povijesno je zanimljivo da su se do pronalaska dalekozora u 17. stoljeću, astronomska opažanja vršila golim okom s posebnih promatračnica, kula, hramova i sličnih povišenih lokacija.
Prva zvjezdarnica s ugrađenim spravama za mjerenje u Europi sagrađena je u 15. stoljeću. Kada je tehnika brušenja leća u 19. stoljeću naglo napredovala, počele su se graditi velike, moderne zvjezdarnice pa su tada nastale i zvjezdarnice Sjevernog Jadrana.
Mornarička zvjezdarnica u Puli najstarija je zvjezdarnica na tlu Hrvatske. Strateškom odlukom Austro-Ugarske o proširenju teritorija na Jadransko more 1853. godine Pula postaje glavna vojna luka monarhije. Velik rast obima i snage pomorske flote prate rast grada, ali i zvjezdarnice. Pod ravnanjem Johana Palise (1872.-1880.) Zvjezdarnica postaje svjetski poznata po otkrićima. S njenih se teleskopa otkriva 28 asterioda od kojih prvi dobiva naziv "Austria", slijede "Polana", "Adria", "Istria". Kako je primarna namjena zvjezdarnice bila tehnička podrška pomorskoj floti, instrumentarij je u pogledu astronomskog određivanja vremena bio prvoklasan. Kombinacija za ono doba vrhunskih, izvrsnih atmosferskih uvjeta te uloženog ogromnog truda tadašnjih astronoma, polučili su značajna otkrića. Nakon talijanske okupacije Istre, instrumenti iz pulske zvjezdarnice preneseni su na zvjezdarnicu u Trstu.
Zvjezdarnica "Manora" bila je prva civilna i privatna zvjezdarnica na prostoru Hrvatske i deveta zvjezdarnica u tadašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji. Utemeljio ju je 1893. godine Spiridon Gopčević - pustolov, astronom, pisac. Odlučivši započeti svoju astronomsku karijeru nadjenuo si je pseudonim Leo Brenner. Zahvaljujući supruzi koja je bila porijeklom iz austrijske plemićke obitelji, uspijeva dobiti novčanu potporu s ciljem da u Malom Lošinju sagradi zvjezdarnicu, a koju naziva prema supruzi Manora Sternwarte - Zvjezdarnica Manora. Pokazalo se da je lokacija izuzetno povoljna zbog stabilne atmosfere, a što je s kvalitetnim instrumentom omogućavalo praćenje teško vidljivih detalja. Zvjezdarnica je postala poznata u svijetu te su je posjećivali mnogi inozemni astronomi i znanstvenici. Na poziv vlasnika, posjetio ju je i poznati američki astronom Percival Lowell. Inače Lowell je bio američki biznismen, pisac, matematičar i astronom koji je osnovao zvjezdarnicu Lowell u Arizoni te započeo istraživanja koja su dovela do otkrića Plutona 14 godina nakon njegove smrti, odnosno 1930. godine. Priča se da je za vrijeme posjete Malom Lošinju Lowell izjavio da je "seeing kao na najboljim lokacijama Kalifornije i Arizone".
Kada se govori o Sjevernom Jadranu, nezaobilazna lokacija, svakako je Zvjezdarnica u Rijeci - Astronomski centar Rijeka. Riječka zvjezdarnica je gradskog tipa, njeguje obrazovnu ulogu i primarno se bavi popularizacijom opažačke astronomije te nudi bogat program, razne edukacije i prezentacije. Zvjezdarnica ima digitalni planetarij, prvi takve vrste u regiji. U planetariju se putem digitalne tehnologije prikazuje simulirana slika Svemira. Iz dvorane amfiteatralnog oblika iz udobnih se stolica mogu pratiti projekcije nebeskog svoda, svemirskih tijela, filmova na temu astronomije i astronautike te brojne druge. S riječke zvjezdarnice otkrivene su dvije promjenjive zvijezde.
Stara zvjezdarnica u Višnjanu sagrađena je kao školsko-javna zvjezdarnica pa se lokaciju nije biralo prema kvaliteti neba za astronomska opažanja, već prema udaljenosti od osnovne škole. Bez obzira na slabiji "seeing", s nje je otkriveno više od 1.400 novih nebeskih tijela. Sadašnja Zvjezdarnica Višnjan na Tičanu pri samom je svjetskom vrhu po broju otkrića i mjerenja malih tijela Sunčeva sustava prema Centru za mala tijela Međunarodne astronomske unije. Zvjezdarnica se 2009. godine preselila iz centra naselja Višnjan na novu lokaciju Tičan udaljenu tri kilometra.
Već tada renomirana u svjetskim astronomskim krugovima, s geografski povoljnije lokacije nastavlja nizati izvanredne rezultate. Pod vodstvom edukatora i astronoma Korada Korlevića postaje najproduktivnija zvjezdarnica na svijetu po praćenju i otkrivanju asteroida. Kada se govori o lokaciji, Zvjezdarnica Višnjan nalazi se na idealnoj udaljenosti od Havaja, na 12 sati, tako da kada vojni i NASA-ini teleskopi na Havajima rade na nekom otkriću, treba im netko tko će raditi potvrdu u drugoj vremenskoj zoni i tu ulazi u priču Zvjezdarnica Višnjan sa svojom strateškom pozicijom.
Iz Višnjana otkrivena tri kometa
Tri su kometa otkrivena iz Višnjana, a dva su automatski dobila prezimena otkrivača P/1999 DN3 (Korlević-Jurić), P/1999 WJ7 (Korlević). Još jedan asteroid otkriven u srpnju 1997.godine nosi ime 10201 Korado. Zvjezdarnica Višnjan prema Centru za mala tijela Međunarodne astronomske unije u 2024. godini ima preko 33.000 objavljenih mjerenja 6.802 objekta te i dalje zadržava visoko peto mjesto u svijetu po broju objava u MPEC, Minor Planet Electronic Circulars. U Zvjezdarnici Višnjan uvjereni su, kazala je programska voditeljica Odjela za popularizaciju znanosti Astronomskog društva Višnjan/Znanstveno edukacijskog centra Višnjan Gordana Ruso, da će neopisivo snažan spoj znanosti i prirode na spomenutim lokacijama biti i dalje inspiracija, ne samo fotografima već i putopiscima, znanstvenicima, umjetnicima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
