Mornarička zvjezdarnica u Puli utemeljena je 1869. godine kao jedan od odjela Carskog i Kraljevskog Hidrografskog zavoda Ratne mornarice nakon što je grad 1853. godine postao glavna austrijska ratna luka. Već 1871. godine na Monte Zaru podignuta je namjenska zgrada za Hidrografski zavod * Astronomsko društvo Istra utemeljeno je 27. prosinca 1973. godine na poticaj zainteresiranih građana

Astronomsko društvo Istra utemeljeno je 27. prosinca 1973. godine na poticaj zainteresiranih građana. Nebeska tijela počela su se promatrati na terasi zgrade u Lenjinovoj ulici br. 10, današnja Flanatička ulica. U svrhu promidžbe teleskopi su povremeno postavljani na gradska šetališta, a u školama su utemeljene sekcije. Društvo je 1979. dobilo na korištenje nekadašnju austrijsku Mornaričku zvjezdarnicu u pulskom parku Monte Zaro. Zvjezdarnica je, zalaganjem Društva, registrirana godine 1983. kao spomenik kulture. Za svoj dugogodišnji rad Astronomsko društvo Istra višestruko je nagrađivano, a kruna je Povelja Hrvatske zajednice tehničke kulture (2008).

Najstarija astronomska ustanova u RH

Mornarička zvjezdarnica u Puli utemeljena je 1869. godine kao jedan od odjela Carskog i Kraljevskog Hidrografskog zavoda Ratne mornarice nakon što je grad 1853. godine postao glavna austrijska ratna luka. Već 1871. godine na Monte Zaru podignuta je namjenska zgrada za Hidrografski zavod. Začetci pulske Zvjezdarnice naziru se još 1840. godine u Pomorskoj zvjezdarnici u Veneciji, koja je djelovala u sklopu austrijske Vojno-pomorske akademije. Nakon ratnih zbivanja 1848. godine, Austrija gasi Vojno-pomorsku akademiju u Veneciji i u Trstu 1850. godine utemeljuje novu Mornaričku akademiju, u čijem se sklopu kao odjel nalazi i Zvjezdarnica. Utemeljenjem Hidrografskog zavoda u Puli 1869. godine, u pulsku Zvjezdarnicu je preseljen dio inventara tršćanske Zvjezdarnice. Hidrografski zavod je bio pod vrhovnom nadležnošću Admiraliteta, a imao je četiri odjela: Zvjezdarnicu, Spremište nautičko-fizikalnih instrumenata, Spremište pomorskih karata i Mornaričku biblioteku. U Mornaričkoj zvjezdarnici bile su ustrojene četiri službe: Služba točnog vremena, Kronometarska služba, Meteorološka služba i Geomagnetska služba.

Pulska Carska i Kraljevska Mornarička zvjezdarnica (K.u.K. Marine Sternwarte) kao dio Hidrografskog zavoda austrijske Ratne mornarice, najstarija je astronomska ustanova na području Republike Hrvatske. To je vrijeme u kojem se promatranje i proučavanje nebeskih tijela i astronomskih pojava počelo naglo razvijati zahvaljujući uznapredovaloj tehnici brušenja leća i izradi specijalnih optičkih stakala, te usavršavanju astronomskih instrumenata. U Europi se razvojem specijalnih grana tehnike izrađuju kronometri i drugi mjerni instrumenti, te se grade moderne zvjezdarnice na tradiciji europske astronomije (Kobenhaven, 1656; Pariz, 1667; Greenwich, 1676; Berlin, 1706; Petrograd, 1725; Beč, 1755; Venecija, 1840; Trst, 1850).

Eminentna svjetska promatračnica

Upravo zahvaljujući modernoj opremi i novim metodama rada i promatranja, te izuzetnim zalaganjem austrijskog astronoma Johanna Palise, u desetak godina prošlog stoljeća (1871.-1880.), Mornarička zvjezdarnica u Puli upisala se u trajnu listu eminentnih astronomskih svjetskih promatračnica, jer je opsežnom astronomskom djelatnošću otkriveno i evidentirano čak 28 novih planetoida, od kojih je jedan dobio naziv "Istra", po kojemu je ime dobila pulska Zvjezdarnica. Značajna imena za europsku i hrvatsku astronomiju jesu Bernhard Walter, koji je u XV. st. sagradio u Nuernbergu prvu europsku zvjezdarnicu, Spiridion Gopčević (Leo Brenner) koji je podigao vlastiti opservatorij u Malom Lošinju, Oton Kučara, koji je otvorio 1903. godine zagrebački astronomski opservatorij na Popovom tornju i Niko Miličević, utemeljitelj zvjezdarnice na Braču. Uz njih imena astronoma Johanna Palise i Ive Benka uz mnoge druge astronomske djelatnike zaslužuju dužnu znanstvenu pozornost. Sudbina pulske Zvjezdarnice nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i zaposjedanjem Istre po talijanskoj vojnoj sili, podudara se s općom stagnacijom grada Pule. Astronomski instrumenti i biblioteka preseljeni su u Trst i druge talijanske gradove, a pulski Hidrografski zavod preimenovan je u talijanski Kraljevski Hidrografski institut, sa statusom podružnice središnje talijanske hidrografske ustanove. Unutar te podružnice provodila su se meteorološka i geomagnetska opažanja, dok su astronomska potpuno zamrla. Nakon kapitulacije Italije, Pulu je početkom listopada 1943. zaposjela njemačka vojska. Godine 1944. anglo-američko borbeno zrakoplovstvo je tijekom bombardiranja Pule razorilo zgradu Zavoda. Djelomično je ostao sačuvan samo dio jednoga krila, u kojemu je nakon obnove 1947./48. godine smještena meteorološka postaja Jugoslavenske ratne mornarice. Godine 1949. godine postaju preuzima novoutemeljena Uprava Hidrometeorološke službe pri Vladi NR Hrvatske, današnji Državni hidrometeorološki zavod RH. Novoosnovano Astronomsko društvo Istra obnovilo je 1982. godine astronomske opservacije u Zvjezdarnici.

Palisa i Benko, voditelji Zvjezdarnice

Johann Palisa rođen je 6. prosinca 1848. godine u austrijskom mjestu Troppau (sada Opava, Češka Republika). Nakon završenih studija dobio je namještenje u Bečkoj zvjezdarnici, gdje je radio na određivanju položaja zvijezda i planeta, kao i crtanju sunčevih pjega. Godine 1871. nakon kratkotrajnog rada u ženevskoj zvjezdarnici dolazi u Mornaričku Zvjezdarnicu u Puli kao predstojnik. Tu mu je glavna zadaća bila skrb o brodskim koronometrima austrijske ratne mornarice. Usto, Palisa je počeo potragu za malim planetima (planetoid ili asteroid). U to su vrijeme zvjezdarnice u drugim europskim zemljama imale dosta uspjeha u njihovu otkrivanju, a Austrijancima to nije polazilo za rukom.

Palisa je 18. ožujka 1874. uspio otkriti svoj prvi mali planet, koji je kao prvi otkriveni u Austriji nazvao Austrija. Za to otkriće Palisa je iste godine dobio Orden Franje Josipa. U idućih šest godina Palisa je iz Pule otkrio još 29 malih planeta. Prigodom posjeta Puli, 8. travnja 1875. godine, car Franjo Josip I. je dvjema novootkrivenim malim planetima osobno dao imena: (142) Polana i (143) Adria. Pridodamo li tome mali planet (183) Istria, u svemiru postoje tri nebeska tijela koje nose imena naših zemljopisnih pojmova (Polana - Puljanka, Adria - Jadran i Istria - Istra). Velikim brojem otkrivenih nebeskih tijela priskrbio je Palisi slavu, a Mornaričku zvjezdarnicu u Puli učinio je poznatom u cijelom ondašnjem znanstvenom svijetu. Kada je 1880. godine u Beču otvorena nova zvjezdarnica, Palisa je iz Pule otišao u Beč. Zanimljivo je da je Palisu mučio jedan problem, koji je danas aktualan, svjetlosno onečišćenje. Kako se Beč širio, nebo iznad bečke zvjezdarnice je postajalo sve svjetlije, tako da je Palisa 1909. pokrenuo kampanju za premještaj zvjezdarnice, no nije naišao na podršku. Isto tako, on se zalagao za uvođenje "ljetnog" i "zimskog" računanja vremena, što je kasnije i prihvaćeno. Preminuo je 2. svibnja 1925. godine. Od astronoma koji su poslije Johanna Palise službovali u Mornaričkoj zvjezdarnici u Puli, najznačajniji je Ivo Benko. Rođen je 26. rujna 1851. godine u Karlovcu. U austrijsku Ratnu mornaricu primljen je 1868. godine kao polaznik Mornaričke akademije u Rijeci. U službu je stupio 1872. Godine 1884./1885. privremeno je obnašao dužnost upravitelja Mornaričke zvjezdarnice u Puli. Oduševio se znanstvenim radom i upisao izvanredni studij astronomije u Grazu.

Nakon smrti upravitelja pulske Mornaričke zvjezdarnice Franza Laschobera, 1893. godine, preuzima tu službu. S dužnosti upravitelja Mornaričke zvjezdarnice, Ivo Benko je odstupio 1901. godine poradi zdravstvenih tegoba. Ipak, mjesto u povijesti astronomije donijelo mu je jedno jedino opažanje, 4. veljače 1898. godine, kojim je dokazao da Zemlja nema drugi, tamni, prirodni satelit. Asteroid otkriven sa Zvjezdarnice Višnjan imenovan je njemu u čast, (9814) Ivobenko. Prvi hrvatski profesionalni astronom preminuo je 21. prosinca 1903. godine u Gorici. (Robert BURŠIĆ)

Povezane vijesti

• ZVJEZDARNICA NA MONTE ZARU Zbog svjetlosnog zagađenja sve je teže promatrati zvijezde u Puli
• IDEJA KOJA ČEKA JOŠ OD 80-ih: Pulska Zvjezdarnica dobiva planetarij
• VANDALSKI ČIN NA ULAZU U ZVJEZDARNICU: Netko je iščupao i traktorom prešao preko skulpture "Svjetionici" kipara Marjana Paića