RAT SA ŠPORKULJAMA
Udruga Hum uhvatila se u koštac s divljim deponijima na Humšćini
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Sve je krenulo kad je Robert Prodan Mačo u Viber grupi Udruge Hum podijelio snimku divljeg deponija u vodozaštitnom području Černehi, u podnožju Ćukarije, s odbačenom gomilom smeća - kanistrima i limenkama s bojama, lakovima za parkete, ali i pelenama, igračkama, hladnjacima, namještajem, starim daskama pa čak i životinjskim kožama i što je najbolje od svega, hrpom klor tableta za dezinfekciju vode u bazenima.
Oštre kazne za počinitelje
Irina Kivela i njen partner Dean Stanić iz Ćukarije odmah su otišli do te lokacije. Prizor nije bio ugodan, ali nisu dugo razmišljali. Spustili su se nizbrdo i počeli čistiti. Pronašli su dokaze da se radi o otpadu lokalnih stanovnika, te je slučaj prijavljen komunalnom redaru, a potom i policiji.
- Vidljivo je da smeće nije odjednom iskrcano nego je tamo taloženo kroz nekoliko godina. Dok smo čistili deponij kroz glavu nam je prošla misao - pa dobro gdje im je bila pamet kada su smeće bacali u prirodu. Nije to pitanje onog - neka institucije rade svoj posao. Nema pomoći dok ljudi ne počnu razmišljati. Očito imaju novca za bazen, a onda se na ovaj način rješavaju tableta klora koje su otrov za prirodu, a o lakovima za parkete da se ni ne govori. Da su se kanistri izlili, što na sreću nisu, bilo bi to loše za podzemne vode krškog područja. Ono što vidimo kao najveći problem svijest je ljudi, valjda ne razmišljaju što rade jer zbilja je suludo takvo smeće bacati u prirodu, kategoričan je Dean Stanić.
Sanirati divlji deponij u provaliji uz samu cestu koja od Huma preko Humskog Krasa vodi do Ročkog Polja, nije nimalo jednostavno jer osim nepovoljne konfiguracije terena na kojoj se lako poskliznuti i ozlijediti, trebalo je odstraniti kemikalije. Otpad su prikupili, izvukli, selektirali i posložili ga uz cestu odakle će se odvesti na zbrinjavanje.
Tragedija je, rekla je Irina Kivela, to što se događa u prirodi. I ogromno licemjerje.
- Krivi su nam furešti, turisti, došljaci, a trebali bi se pogledati u ogledalo. To rade lokalni stanovnici. Mislim da je edukacija ključna stvar. Zanimljivo je da počinitelji nisu toliko "osviješteni" pa da barem uklone dokaze jer našli smo imena i prezimena, rokovnike u kojima piše čije je to smeće, komentirala je Irina.
Predsjednik Udruge Hum Aleksandar Merlak, ustvrdio je kako ovo nije jedina takva lokacija divljeg deponija. Na žalost, kazao je, ima ih još puno, jedna je ispod Birićije, također s odbačenim pelenama, dječjom odjećom i nešto bijele tehnike.
- Apeliram na resorni gradski odjel da se divlji deponiji saniraju i da se počinitelji počnu kažnjavati oštrim kaznama, jer jedino će tako u budućnosti dobro razmisliti hoće li ponovo bacati smeće u prirodu, poručio je Merlak.
Mapiranje lokacija divljih deponija
U Udruzi Hum započeli su s mapiranjem lokacija divljih deponija koje su označene na Google Mapsu kako bi se olakšalo planiranje i organizacija budućih akcija čišćenja.
- Odnos prema otpadu koji stvaramo i prirodi koja nas okružuje odražava našu svijest o životu. Vrijeme je da se "pogledamo u ogledalo" i učinimo iskorak prema pozitivnoj promjeni.
U proljeće, napravimo pravu stvar - odložimo otpad na za to predviđena mjesta i osvijestimo važnost stvaranja manje otpada, poručili su ekološki osvješteni članovi male udruge još manjeg grada Huma, najmanjeg grada na svijetu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
