U Istri lani napadnuto 285 žena, od kojih su DVIJE SILOVANE

(D. ŠTIFANIĆ)

PU istarska je lani evidentirala 337 kaznenih djela s elementima nasilja među članovima obitelji, a u 285 slučajeva žrtve su bile žene. Policija je pružila 340 intervencija vezano za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je prijavila 318 počinitelja. Žene su bile žrtve u 189 slučajeva

U povodu obilježavanja Dana žena, Policijska uprava istarska jučer je u suradnji s Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti organizirala tribinu i demonstraciju programa prevencije nasilja nad ženama, a sve da bi upozorila na problem nasilja kojem su žene izložene.

U sportskoj dvorani Fakulteta predstavnici policije upoznali su studentice druge i treće godine Učiteljskog smjera s protupravnim ponašanjima kojima su žene izložene te pravima koje žene imaju kao žrtve kaznenih djela. Nakon predavanja, vanjski suradnik Kineziološkog fakulteta Kristian Družeta studenticama je prezentirao na koji se način žene koje su žrtve nasilja mogu obraniti i zaštititi prije dolaska policije.

Žrtve uglavnom žene

Policijska službenica za mladež Vedrana Milovana istaknula je da je nasilje nad ženama, uključujući i obiteljsko nasilje, jedan od najtežih oblika rodno utemeljenih kršenja ljudskih prava koje umanjuje ili čak poništava temeljna prava na sigurnost, život, slobodu, dostojanstvo, tjelesni i emocionalni integritet. Ovaj oblik nasilja ne utječe samo na žene, već i na cijelu obiteljsku zajednicu, a time i na društvo u cjelini. Statistički podaci govore da su žrtve nasilja u obitelji u većini osobe ženskog spola.

Prošle godine je na području Policijske uprave istarske evidentirano 337 kaznenih djela s elementima nasilja među članovima obitelji, a u 285 slučajeva žrtve su bile žene. Policija je pružila 340 intervencija vezano za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je prijavila 318 počinitelja. Žene su bile žrtve u 189 slučajeva.

Nakon dojave, prvi na mjesto događaja dolaze policijski službenici temeljne policije koji se kontinuirano educiraju da bi njihovo postupanje žrtvi pružilo najefikasniju zaštitu. Po potrebi, ukoliko se radi o kaznenom djelu, uključuju se i specijalizirani policijski službenici iz maloljetničke delinkvencije. Policija ima zadatak svojim radom doprinijeti ostvarivanju nulte stope tolerancije na nasilje u društvu na način da žurno reagiraju na dojave o nasilju u obitelji, sprečavaju daljnje nasilje, procesuiraju počinitelje i sudjeluju u prevenciji nasilja. U fokusu postupanja policijskih službenika je zaštita žrtve nasilja, ponajprije da se spriječi počinitelja u nastavku činjenja prekršaja ili kaznenog djela, a kasnije i pružanja pomoći i upućivanja žrtve u mogućnosti ostvarivanja prava žrtvi.

Voditeljica Odjela prevencije Alica Rosić-Jakupović upoznala je prisutne u kojoj mjeri su žene žrtve nasilja u smislu kaznenog zakonodavstva i koja su njihova prava kao žrtve te je objasnila pojmove nužne obrane i krajnje nužde. Osim ugroženosti kaznenim djelima nasilja u obitelji i prekršajima iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, žene su u većem riziku od nasilnih kaznenih djela, odnosno kaznenih djela protiv spolne slobode. Prošle godine na području Policijske uprave istarske dogodila su se dva silovanja, osam spolnih odnošaja bez pristanka i dva kaznena djela bludnih radnji, a u svim slučajevima žrtve su bile žene. Evidentirano je i 28 kaznenih djela nametljivog ponašanja, a žene su bile žrtve u 22 slučaja. Osim toga, utvrđeno je da su žene češće žrtve drskih krađa na ulici, gdje počinitelj prilazi žrtvi, koristi element iznenađenja i otima torbicu ili nakit.

Žene se pojavljuju i kao žrtve razbojništava u trgovinama, mjenjačnicama i kladionicama. U slučajevima drskih krađa i razbojništava ženama se nikako se sugerira pružanje otpora počinitelju, pogotovo ako počinitelj prijeti oružjem, već im se savjetuje da se ne izlažu opasnosti i da postupaju po zahtjevima počinitelja. Kao žrtve kaznenih djela, žene imaju pravo na psihološku i drugu stručnu pomoć, imaju pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja kao svjedoka, pravo da budu saslušane bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka. Također, imaju pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluju, pravo da se medicinski zahvati prema njima poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka.

Žrtva ima pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno Kaznenom zakonu, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika. Isto tako, žrtva ima pravo da ju se obavijesti bez nepotrebne odgode o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu i otpuštanju osuđenika s izdržavanja zatvorske kazne te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite.

Samoobrana kao posljednji korak

Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva, a žrtva kaznenog djela nasilja, počinjenog s namjerom, ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.

Program prevencije nasilja koji je izložio Kristian Družeta ima za cilj dati ženama, kao rizičnoj skupini, teorijska i praktična znanja kojima će one podići samopouzdanje, sigurnosnu kulturu, svijest o okruženju, razumijevanje uzroka nasilja, preventivno i proaktivno ponašanje, usvojiti tehnike primjene borilačkih vještina u slučaju samoobrane i suočiti se s posljedicama sukoba. Studentice su i same mogle isprobati koji su najčešći oblici napada na žene i kako se od njih mogu obraniti. Naglašeno je da je samoobrana posljednji korak kojim branimo sebe ili drugoga od protupravnog napada te da uvijek treba voditi računa o razmjeru zla koje prijeti i nastale posljedice.