festival umjetnosti, dijaloga i dobre zabave
Održana deveta "Homo, fešta!": Tanka je granica između slobode govora i govora mržnje
(Snimio Zvonimir Guzić)
Deveta po redu dvodnevna "Homo, fešta!", festival umjetnosti, dijaloga i dobre zabave, s LGBTIQ+ temama u središtu pozornosti, održana je u Teatrinu Zajednice Talijana "Circolo" u Poreču. Slogan ovogodišnje manifestacije "PA ŠTA" šalje snažnu poruku prkosa prema diskriminaciji i predrasudama, te poziva na slavlje autentičnosti i različitosti.
Različitosti obogaćuju
-"Pašta" obojana u dugine boje, simbol ovogodišnjeg festivala, znači da smo svi mi u istom loncu i da je došlo vrijeme da se LGBTIQ+ osobe prestanu dehumanizirati i stavljati na margine te da shvatimo da nas te različitosti obogaćuju, rekla je na otvorenju festivala Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč.
U ime Grada Poreča skup je došao pozdraviti i podržati dogradonačelnik Ugo Muzissa koji je istaknuo da se bolje društvo gradi s ljubavlju i poštovanjem prema drugom čovjeku.
- Vi obogaćujete našu zajednicu i ne trebate se bojati zbog onoga što jeste. Želim vam da bez straha ustrajete na vašem putu. Živjela sloboda, živjela ljubav!, rekao je Muzissa.
Na početku je upriličena i mala svečanost na kojoj je Silvia Žufić Dujmović primila priznanje za 25 godina rada na mjestu koordinatorice u Centru za građanske inicijative Poreč.
Ovogodišnja "Homo, fešta!" imala je raznolik program sa zanimljivim tribinama i predavanjima o važnim društvenim temama poput slobode govora, djelovanja antirodnih pokreta i queer teologije. Festival je okupio brojne osobe koje svojim radom inspiriraju i mijenjaju društvo.
Među njima je i Hrvoje Šimičević, istraživački novinar Novosti poznat po razotkrivanju pedofilije unutar Katoličke crkve i analizama konzervativnih pokreta, te Zrinka Bojanić, odvjetnica koja stoji iza presuda za prava žena i LGBTIQ+ osoba. Upravo su oni uz Natašu Vajagić, voditeljicu projekta "Seksizam naš svagdašnji," govorili na prvoj tribini "Pero ili mač", o odgovornom medijskom izvještavanju, koju je modelirala Iva Zelić, glavna urednica portala Libela.org, koja svojim radom zagovara rodnu ravnopravnost i ljudska prava.
Granice slobode govora
Tribina se bavila temom "slobode govora u službi diskriminacije" te pokušala odgovoriti na pitanja koje su granice između slobode govora i govora mržnje i što se može napraviti da mediji počnu paziti na ljudska prava.
- Sloboda govora prelazi u govor mržnje kad šteti osobama, zajednici ili grupi ljudi o kojoj se piše. Kada to izvještavanje rezultira govorom mržnje, zločinom iz mržnje, dehumanizacijom ili nečim sličnim to je onda ta prijeđena granica, rekla je Vajagić o zadanoj tematici.
Svoje mišljenje iznio je i Šimičević koji je istaknuo da je svaki namjerni pokušaj širenja netrpeljivosti prema nekim specifičnim skupinama ljudi, baš zbog te specifičnosti, govor mržnje.
- Ta granica je zaista tanka, gotovo nevidljiva. Nekad nešto što nalikuje na govor mržnje, kada se duboko analizira, može odvesti pod slobodu govora, nekad nešto što konzervativni krugovi smatraju slobodom govora, najčešće je govor mržnje tako da je tu riječ o procjenjivanju od teksta do teksta. Ne postoji univerzalni lijek za sve objave o manjinama kad je u pitanju govor mržnje, rekao je novinar Novosti.
S pravnog stajališta svoje mišljenje je iznijela i odvjetnica Bojanić.
- Postoji zakonska definicija koje su zapravo granice slobode govora. Sloboda govora je nekakav temelj demokratskom društvu, ali ona nije neograničena i zakon propisuje ta ograničenja. Točno su određena obilježja po kojima se ne smije diskriminirati i toga se treba držati kad se razmatra je li nešto u sferi slobode govora ili govora mržnje, rekla je Bojanić.
Queer tehnologija
Na tribini drugoga dana "Razotkrivanje antirodnih pokreta: Strah kao oružje" koju je moderirao Duje Kovačević content creator i aktivist posvećen borbi protiv diskriminacije, gostovao je Dario Čepo, profesor Pravnog fakulteta koji je pokazao stručno znanje o antirodnim pokretima. Tribini su se pridružile i Lana Bobić, feministička teologinja koja istražuje prostor spajanja kršćanskih vrijednosti s borbom za ljudska prava, te Marinella Matejčić, kulturologinja i feministkinja posvećena borbi za ženska ljudska prava. Lucija Marković, aktivistkinja i feministkinja, koja se bavi pitanjima religijske traume, istražuje i promiče queer teologiju i ljudska prava, s Lanom Bobić je održala predavanje "Kako se kali queer tehnologija?".
Također, posjetitelji su mogli uživati u interaktivnom Forum teatru udruge kolekTIRV gdje su mogli direktno utjecati na tijek izvedbe, a za one željne opuštanja tu je bio "Kviralište" s kvizovima, igrama i kreativnom zonom, dok su večernji sati bili rezervirani za dobru glazbu i druženje na after partyjima u Corner Le Matu.
Festival su podržali Zaklada SOLIDARNA kroz Fond za žene u sklopu Programskih potpora za OCD-e i Grad Poreč.
Ljubav je ljubav
U sklopu festivala bila je postavljena izložba "24 BACI" s postavom od deset fotografija. To je putujuća izložba koja okuplja seriju portreta LGBTIQ+ parova u intimnim trenucima poljupca, istražujući, ne samo ljepotu i ranjivost ovih trenutaka, već i njihov duboki društveni i politički značaj, pozivajući pritom na promišljanje o univerzalnoj ljubavi, identitetu i slobodi.
Poljubac, koji se u heteronormativnom društvu često uzima zdravo za gotovo, za ove parove može biti i čin hrabrosti i otpora. Svaki portret nosi snažnu poruku: ljubav je ljubav, bez obzira na spol, rod ili seksualnu orijentaciju. U vremenima u kojima se LGBTIQ+ zajednica i dalje suočava s diskriminacijom i predrasudama, izložba pruža prostor za osnaživanje, vidljivost te simbolizira borbu za prihvaćanje, ravnopravnost i poštivanje ljudskih prava.
- Ova izložba je putujućeg i višegodišnjeg karaktera, a ovogodišnja turneja započela je u Motovunu. Autor izložbe je fotograf Matthias Durr koji je rođen u Njemačkoj, a živi u Zagrebu. Njegovi radovi istražuju vezu između baštine, kulture i identiteta. To su portreti LGBTIQ+ parova, naših prijatelja i to u trenutku poljupca koji prikazuje intimnost i ljubav. Naziv izložbe je "24 BACI" jer se ove 2024. godine održala prva Povorka ponosa u Puli pa su joj ove fotografije svojevrsni hommage, rekla je prilikom otvorenja izložbe Adriana Posedel Frančić, članica udruge Proces iz Pule.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
