»Klimatske promjene i lokalni ekološki problemi« bio je naziv predavanja, uvijek zanimljivog istarskog futurologa, astronoma, edukatora i ljubitelja prirode Korada Korlevića u Brtonigli.

- Meni je ova tema dosta važna jer mi fali ona priroda i Istra iz moga djetinjstva. Vjerojatno se pitate zašto bi netko tko dolazi iz astronomije pričao o tome, ali astronomija je jedna sedmina edukacijskih programa s kojima se bavimo mi u Višnjanu, više od pola je biologija, a jedan dio je i zaštita prirode naročito na području Antenala, kaže Korlević.

(Snimio Zvonimir Guzić)

Svjetlosno zagađenje

Što se tiče astronomije i Zvjezdarnice Višnjan koja je napredovala do uspješne znanstveno-obrazovne institucije s članstvom u međunarodnoj mreži za upozoravanje na globalnu opasnost od asteroida, International asteroid warning network (IAWN) Korlević je istaknuo da su zaduženi za promatranje i otkrivanje samo onih asteroida koji mogu potencijalno biti opasni za naš planet.

- Sad je bio aktualan komet Tsuchinshan-ATLAS kojeg sam pokušao vidjeti prostim okom iz Poreča, ali nije bilo šanse tako da sam ga vidio tek iz Tićana, rekao je Korlević istaknuvši da je svjetlosno zagađenje velik problem u promatranju noćnog neba.

- Kad je vedra noć nama je na sjeveru jedna velika svjetlosna kupola koju zajedno stvaraju Trst i Kopar osvjetljenjem svojih luka i svega ostalog. Postoje i ona nelogična zagađenja poput čvorišta Istarskog ipsilona, gdje onaj dio poslije Lima kod Kanfanara izgleda kao Pazin gledajući ga iz svemira. Kad se tome dodaju parkirališta i kružni tokovi, to je 20 posto više rasvjete nego nekad. Ljudi ne shvaćaju da rasvjeta u vrtu omogućava mravima da rade treću smjenu, da će zbog toga imati lisne uši na blitvi i svemu ostalom, zatim će kupiti neki otrov za to pobiti, pa će sve to pojesti i još će plaćati komunalije za tu javnu rasvjetu. Tko je tu glup? Gdje god se ima neka poljoprivredna proizvodnja po noći treba biti mrak. Kad smo pobili sve šišmiše, leptire i ostale sitne kukce, išli smo istraživati kako ta rasvjeta djeluje na ljude. Zaključeno je da muškarcima manje smeta nego ženama, ali one više inzistiraju na njoj jer se tako po noći osjećaju sigurnije. Nisu ni svjesne da se danas sav kriminal događa na svjetlu. Lopov uvijek lakše pokrade trgovinu kad je svjetlo, nego po mraku. Kad ima svjetla uzme kolica i krade normalno, po mraku bi morao upaliti lampu i netko bi izvana vidio da lampadine šeću po trgovini. Jedino mjesto gdje se osjećate sigurnim je mrak, u pomalo šaljivom tonu završio je temu svjetlosnog zagađenja Korlević, predloživši rješenje paljenja javne rasvjete po noći putem senzora pokreta tako da bi u situacijama kad nema nikoga na ulicama svjetla bila ugašena.

Dotaknuo se i problema koje trenutno imamo kao civilizacija, a po časopisu Wired na prvom mjestu opasnosti za čovječanstvo je umjetna inteligencija, zatim sintetska biologija, roboti, atomski rat, klimatske promjene pa sudari asteroida te gubitak osjećaja za stvarnost. Po Korleviću roboti i atomski rat ne bi trebali biti na toj listi jer trenutno nisu toliki problem. Za umjetnu inteligenciju je rekao da može postati nezgodna jedino ako razvije samosvijest, a da su uglavnom ljudi i dalje glavni uzročnici većine problema.

- Mi mrzimo prirodu još od naših predaka koji su bili meta i hrana zvijerima, tako da su u samoobrani sve zapalili kad su izmislili vatru. U Istri se do prije tridesetak godina svaku zimu palilo suho grmlje, sve što se moglo se palilo, jer nas u prirodi sve grize i bode i ništa ne valja. Povijest je pokazala da sve civilizacije propadaju kad unište prirodu - i Maje i Asteci i Vikinzi, jedino se Japan uspio izvući, jer su napravili drastičan rez. U jednom trenutku su rekli da nema više sječe stabala, tko odsječe stablo je mrtav. Onda je bilo hrpa mrtvih, ali s vremenom su prestali sjeći stabla i okrenuli su se prirodi, tako da su uspjeli opstali kao civilizacija usprkos tomu što su bili izolirani i na otoku. Znači, mi moramo promijeniti naš odnos prema prirodi ako želimo opstati. U našem slučaju nisu problem stabla, kod nas u Istri nestaju livade i javlja se problem bioraznolikosti vezan uz livade. Kolaps nam se neće dogoditi zbog prirode već zbog gustoće civilizacije i uništenja bioraznolikosti. Neke europske projekcije budućnosti govore da će u Istri živjeti četiri milijuna ljudi, biti će urbanizirano cijelo područje od Trsta do Pule, rekao je Korlević.

Tema predavanja tada je skrenula prema globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, koje su po Korleviću ciklički proces koji varira kroz cijelu povijest.

- Mi iz ledenog doba izlazimo već 12 tisuća godina i sasvim je normalno da temperatura raste i mi to ne možemo zaustaviti. Razlog tih stalnih promjena je zemljina os koja nije nagnuta 23 stupnja, a taj nagib u periodu od 20 tisuća godina šeće od 22 do 24 stupnja što uzrokuje izmjenu toplih i ledenih doba.

Ono od čega nam ovisi temperatura na zemlji je dio na koji ne možemo utjecati; to su količine energije sunca koje primamo i periodična otklanjanja zemljine osi. Zatim imamo više tih manjih prirodnih ciklusa poput zagrijavanja vode u oceanima, ciklus 11-godišnje aktivnosti sunca, zatim 22-godišnje promjene magnetnog polja na suncu. Sve što mi imamo od klime na zemlji je zbroj utjecaja svih tih ciklusa i tu dolazi do izražaja misao »sve se mijenja samo mijena stalna jest«, rekao je Korlević.

Još jedan od problema je i rast ugljičnog dioksida koji se neće moći zaustaviti, tako da će po Korleviću prosječna temperatura sigurno rasti za dva stupnja do kraja stoljeća. Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da manji dio tog ugljičnog dioksida završava u atmosferi, a veći odlazi na dubine oceana gdje ostaje zarobljen pod tlakom što je uzrokovalo njihovo zagrijavanje od tri stupnja u zadnjih 20 godina.

- Problem bi nastao kad bi se sva ta količina iz oceana oslobodila od jednom i izbila na površinu, to je slično kao kad otčepite bocu mineralne pa izađe plin, samo što bi se u ovom slučaju radilo o enormno većim količinama. Nemojte očekivati nikakva poboljšanja u vezi ugljičnog dioksida jer, da ga sada prestanemo proizvoditi, dovoljno smo ga ugurali pod more da imamo mirakul toga, rekao je Korlević.

Suptropska klima u Istri?

U svim tim klimatskim promjenama predviđa da ćemo s vremenom imati klimu sličnu onoj što sad ima Izrael s kojom će doći i promjene, pa je tako istaknuo da ribarima dolaze opasne ribe toplih mora, naše područje će postati suptropsko, bolesti će se promijeniti, toplinski udari povećati, a buduće generacije bi mogle, predviđanja su, uzgajati banane.

Na kraju je zaključio da će se društvo podijeliti na kaste i da nećemo biti svi isti.

- Oni koji se prilagode promjenama bit će građani, a ovi ostali će postati potrošači koji ne kuže ništa i samo će i dalje kupovati tuđe snove. Jako je bitno učiti i pratiti informacije kako bi se lakše uklopili u nove situacije koje nas očekuju. Uglavnom dolazi interesantno vrijeme, a riječ interesantno neka svatko tumači na svoj način, zaključio je predavanje Korlević

Povezane vijesti

• NAKON ŠTO JE IZDANO CRVENO UPOZORENJE ZA ČOVJEČANSTVO Korado Korlević: Za Istru i Hrvatsku nema panike, nas štite Alpe. U najgorem slučaju možemo postati izrazito suha stepa
• ZA 50 GODINA ISTARSKI POLUOTOK BI MOGAO BI POSTATI NEPREPOZNATLJIV: Rovinj će postati otok, more će prekriti dijelove Pule, Umaga i Poreča, a unutrašnjost Istre nalikovat će na suptropsku Siciliju
• KLIMATSKI AKTIVISTI: Potrebe ranjivih ljudi u svijetu žrtvovane su na oltaru sebičnosti bogatog svijeta