Odbor za klimu Ujedinjenih naroda jučer je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to nedvosmisleno krivo čovječanstvo. Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Oni tvrde da će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati.

Opisavši izvješće kao "crveno upozorenje za čovječanstvo", glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na hitni prekid proizvodnje energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva koja znatno štete okolišu.

"Zvona na uzbunu su zaglušujuća. Ovo izvješće mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva, prije nego unište naš planet", poručio je Guterres.

Poznati istarski znanstvenik Korado Korlević, unatoč dramatičnim upozorenjima, kaže da se samo u filmovima takvi scenariji događaju u nekoliko dana, dok u realnosti za velike promjene moraju proći desetljeća.

- Ovo je samo upozorenje da diramo u određene dugoročne cikluse. Golfska struja je neopisivo važna za Europu, a počela se cijepati i pomalo se gubi, kaže Korlević.

On smatra da za sada nema mjesta panici, barem što se tiče naše zemljopisne pozicije. U puno većoj opasnosti su Irska, Engleska i Norveška.

- Mi smo zaštićeni od Alpa. S druge strane, mogao bi nas zapasti izostanak kiša. Naime, Golfska struja grije vodu koja isparava, pa tako nama sa zapada dolaze kiše. U slučaju da se ona značajno izgubi, kod nas bi postalo izrazito suho i malo hladnije. Ne bi bilo scenarija ledenog doba, već jedna izrazito suha stepa, napominje Korlević.

Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu. Države bi na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena.

Temeljeno na više od 14 tisuća znanstvenih studija, izvješće daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti. Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju znanstvenici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerojatno narasti za 1,5 stupnjeva u idućih 20 godina. Dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi.

Svjetske vlade i organizacije izrazile su zabrinutost oko novog izvješća. "IPCC-ovo izvješće naglašava ogromnu hitnost ovog trenutka. Svijet se mora ujediniti prije nego što nam izmakne mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja za 1,5 stupnjeva", priopćio je američki izaslanik za klimu John Kerry.

Emisije, koje su "nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima", povisile su današnje prosječne temperature za 1,1 stupanj više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stupnja ako se ne smanji zagađenje atmosfere, stoji u izvješću.

Znanstvenici upozoravaju da bi rast temperature viši od 1,5 stupnjeva mogao pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo. Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša.

"Imamo sve dokaze koji nam trebaju da vidimo da smo u klimatskoj krizi", rekla je trostruka koautorica IPCC-jevog izvješća Sonia Seneviratne, stručnjakinja za klimu sa sveučilišta ETH u Zuerichu koja sumnja da će sudjelovati i u izradi četvrtog izvješća.

"Donositelji odluka imaju dovoljno informacija. Možete se zapitati: Je li vrijedno vremena znanstvenika ako se ništa ne poduzima?", rekla je.

Već je rast od 1,1 stupnja uzrokovao katastrofalne vremenske neprilike. Samo ove godine toplinski valovi odnijeli su stotine života i oborili niz rekorda diljem svijeta. Šumski požari potaknuti vrućinom i sušama gutaju čitave gradove na zapadu SAD-a, oslobađaju rekordne razine plinova iz sibirskih šuma i tjeraju Grke da trajektima bježe iz svojih domova.

"Svako upozorenje je važno. Posljedice će biti sve gore i gore sa zatopljenjem", rekao je koautor izvješća Ed Hawkins, znanstvenik sa sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji.

Ledeni pokrov Grenlanda gotovo će se sigurno nastaviti topiti, a oceani zagrijavati, zbog čega će rasti i razina mora. Te je promjene nemoguće zaustaviti, piše Reuters, pa najbolje što svijet može učiniti je usporiti ih kako bi se države stigle pripremiti na njih.

Izvješće upozorava da čovječanstvo ima sve manje vremena i za usporavanje već pokrenutih klimatskih promjena. Ako čovječanstvo drastično smanji emisije u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5 stupnjeva do 2040. i potencijalno za 1,6 do 2060., prije no što će se stabilizirati. Ako čovječanstvo ne djeluje na vrijeme, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2, a do kraja stoljeća za 2,7 stupnjeva.

Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kad su oceani bili 25 metara viši nego danas.

"Već smo promijenili naš planet, a s nekim od tih promjena morat ćemo živjeti u idućim stoljećima i tisućljećima", rekao je Joeri Rogelj, još jedan koautor studije, znanstvenik s londonskog Imperial Collegea. Aktualno pitanje je, kazao je Rogelj, koliko još nepovratnih promjena možemo izbjeći.

Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, podsjetila je da su stručnjaci više od tri desetljeća upozoravali na posljedice zagrijavanja planeta.

"Svijet je slušao, ali nije djelovao dovoljno snažno, pa kao posljedicu toga imamo klimatske promjene. Nitko nije siguran i stanje se pogoršava sve brže. Moramo tretirati klimatske promjene kao neposrednu prijetnju", istaknula je.

Smatra da čovječanstvo može napraviti potrebne promjene, ali nema vremena za gubljenje.

"Ne možemo poništiti greške iz prošlosti, ali ova generacija političkih i poslovnih čelnika, ova generacija svjesnih građana može popraviti stvari. Ova generacija može napraviti sistemske promjene koje će zaustaviti zagrijavanje planeta, pomoći svima da se prilagode novim uvjetima i stvoriti svijet mira, prosperiteta i jednakosti", rekla je.

Dr. Friederike Otto sa Sveučilišta Oxford upozorio je da ćemo vidjeti još intenzivnije i učestalije toplinske valove.

"Doživjet ćemo porast obilnih padalina na globalnoj razini, a također će se povećati i neke vrste suša u pojedinim regijama svijeta. Smanjenje globalnog zatopljenja doista minimizira vjerojatnost da će doći do ovih prekretnica. Nismo osuđeni na propast", naglasio je Otto.

I britanski premijer Boris Johnson pozvao je na hitne globalne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Johnson je izjavio da je izvješće IPCC-a "otrežnjujuće štivo" i da se nada da će to izvješće biti "poziv na uzbunu svijetu da odmah poduzme mjere".

- Znamo što se mora učiniti kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje - poslati ugljen u povijest i prijeći na čiste izvore energije, zaštititi prirodu i osigurati financijsku pomoć za zemlje na prvoj liniji fronta", rekao je britanski premijer.

Povezane vijesti

• ZA 50 GODINA ISTARSKI POLUOTOK BI MOGAO BI POSTATI NEPREPOZNATLJIV: Rovinj će postati otok, more će prekriti dijelove Pule, Umaga i Poreča, a unutrašnjost Istre nalikovat će na suptropsku Siciliju
• KLIMATSKI AKTIVISTI: Potrebe ranjivih ljudi u svijetu žrtvovane su na oltaru sebičnosti bogatog svijeta
• Predavanje Korada Korlevića ''Od globalnih do lokalnih klimatskih promjena?''