Jedan od najpoznatijih gljivara
Razgovarali smo s Rinom Brajnovićem iz Rovinjskog Sela o sezoni branja gljiva u Istri: Bolje pitati više puta nego jednom pogriješiti
(Arhiva Glasa Istre)
Sezona gljiva traje gotovo cijelu godinu, ali većina vrsta ne raste cijelu godinu, već njihov rast ovisi o području rasta, vremenskim uvjetima i godišnjem dobu. Početkom jeseni sve više ljudi kreće u šumu u potragu za gljivama.
Savršena je to prilika za spojiti ugodnu šetnju, boravak u prirodi i opremiti se svime potrebnim za bogatu večeru. O početku sezone branja gljiva u Istri razgovarali smo s najpoznatijim istarskim gljivarom Rinom Brajnovićem iz Rovinjskog sela.
Dobra sezona
- Sezona je dobro krenula. Sve vam ovisi o tome koje vrste gljiva berete. Branje nekih je na kraju, a za nekima se tek kreće u potragu. Pri kraju je berba sunčanica i vrganja. Kreće potraga za martinčicama i lisičarkama. Inače, i ja sam već počeo brati ali za sebe ne berem puno vrsti. Za sebe tražim martinčice ili kako ih kod nas zovemo patrke. Ona mi je gljiva broj jedan. Idući su vrganji i sunčice, a za dobru berbu mogu reći da su se pojavile i lisičarke. Gljive berem na području Lima i Bala. Sve vam to ovisi o tome kako padne kiša, rekao je Rino Brajnović i u nastavku nam daje svoj komentar na proteklo ljeto, vrućine i manjak padalina.
- Ma nije vam to mnogo utjecalo. Za gljive vam je dovoljno da u kolovozu padne kiša, a tako je ustvari bilo krajem mjeseca. Ta kiša pospješuje rast gljiva jer zemlja tada počinje biti kisela. Kada je zemlja kisela, u njoj je dosta vlage i na koncu izrastu gljive. Inače, prave brojne pošte, a to su mjesta gdje rastu gljive, kako se to kod nas kaže, poznajem na ovom području oko Rovinjskog Sela. Njih mi je svojevremeno pokazao pokojni otac Milan. Ljudi, berači gljiva, zapamte ta staništa gdje su ih već nabrali i nazivaju ih pošte. Poznajem mnogo staništa.
Nekada su naši stari u Istri brali samo martinčice. Takozvane patrke. Samo one velike, a povremeno su brali pečurke i divlji šampinjon. Kasnije, s migracijom odnosno kada su u Istru počeli dolaziti ljudi iz unutrašnjosti krenulo je branje lisičarki, vrganja i ostalih vrsta, rekao je gljivar Rino Brajnović. Govoreći o svojim počecima kaže da je ljubav prema branju gljiva naslijedio od oca.
Otrovne pupavke i muhare
- Evo u 71. godini sam života, moj me otac, koji je bio poljoprivrednik, naučio prepoznati i brati gljive. Bio sam dijete. Tada smo brali divlji šampinjon i mogu reći da ih je bilo mnogo. Ovisno o veličini, vrganji se na pojedinim tržnicama prodaju po cijeni od 5 do 15 eura za kilogram. Kada me pitate gdje su najbolje lokacije za branje gljiva u Hrvatskoj mogu slobodno reći da su najbolje lokacije za branje vlažne šume s više vrsta drveća jer to omogućuje i veći broj vrsta upravo zahvaljujući suživotu gljive i drveta. Pritom ne treba zanemariti ni poljane jer i one daju određen broj vrsta.
Svaki dio Hrvatske ima svoje specifičnosti u klimi i vegetaciji te, prema tome, nije svaka lokacija jednako dobra za različite vrste. Preporuka je da svaki gljivar dobro upozna vrste gljiva, lokalitete i pripadajuće biljne vrste u svom kraju jer će tu imati najbolju priliku pratiti vrste u različitim vremenskim prilikama i u različitim fazama razvoja što je izrazito bitno za napredovanje u poznavanju gljiva općenito. T
reba uzeti u obzir i da branje gljiva na nepoznatim lokacijama iziskuje dodatan oprez jer se tu možemo susresti s vrstama koje ne rastu u našem kraju. Treba posebno obratiti pažnju na sličnosti otrovnih s jestivim gljivama vrstama. Bolje pitati više puta nego jednom pogriješiti. U Istri među otrovnim gljivama najučestalije su pupovke i muhare, rekao je gljivar Rino Brajnović.
Društvo gljivara »Boletus«
U Istri postoji više društava gljivara, a najveće je Društvo gljivara Bujštine »Boletus«. Ono već godinama organizira Dane gljiva, a toko će biti i 26. i 27. ovog mjeseca u Brtonigli. Manifestacija je stigla do svog 22. izdanja. Predjednik Društva je Željko Ružić.
- »Boletus« je osnovan 14. siječnja 2000. godine. Ima 175 članova s područja Bujštine, a među njima ima ih iz Italije i Slovenije. Berači gljiva ili gljivari koji poznaju više vrsta gljiva dosad su brali većinom ljetne gljive. Kada govorimo o ljetnim gljivama, to su ljetni vrganji, đordana i sunčanica, a kada govorimo o jesenskim to su vrganji i crni vrganj, dedek ili grabov djed, sunčanica i lisičarki te rujnica koje najviše pronalazimo u borovim šumama. Bit će tu krasnica, medenki, topolovki ili jablanovača koje rastu na panjevima. Inače, jesenski su mjeseci, po pitanju gljiva, najbogatiji, rekao je Željko Ružić, predsjednik Društva gljivara Bujštine »Boletus«.
Otvorenje izložbe gljiva na 22. Danima gljiva u Brtonigli biti će u subotu ujutro 26. listopada. Uslijedit će zatim prijem gljivarskih društava nakon čega je organizirana i edukacija o ljekovitom bilju i gljivama. Za taj je dan najavljeno i takmičenje u branju gljiva. Uz uvijek atraktivnu gastro ponudu posjetitelji će imati prilike pogledati i dodjelu priznanja i proglašenje pobjednika za najljepšu gljivu i najljepšu aranžiranu gljivarsku košaricu. Idućeg dana, u nedjelju ujutro, posjetitelji će moći razgledati izložbu, a uslijediti će potom natjecanje u kuhanju gljivarskog kotlića. Ocjenjivanje i proglašenje pobjednika u pripremi kotlića biti će u večernjim satima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
