Na Današnji dan, godina je 2001.
Vremeplov Glasa Istre: Parkirna garaža bila u planu i prije 23 godine
(Arhiva Glasa Istre)
Još 2001. godine u Glasu Istre najavljena je gradnja parkirne kuće u Puli, investicija koju su tadašnji gradski dužnosnici smatrali nužnom. Grad je tada raspisao natječaj za prodaju građevinskog zemljišta iza zgrade Tiskare, u blizini današnje gradske knjižnice, no planovi su ubrzo propali.
Novi koncept Sajma knjige
Zagrebačka tvrtka PZ ulaganja krenula je u gradnju podzemne garaže i stambeno-poslovnog objekta, ali su radovi zaustavljeni kada je otkriveno veliko arheološko nalazište amfora. Riječ je o najvećem nalazištu amfora na svijetu, koje datira iz treće četvrtine 1. stoljeća prije Krista. Danas je nova lokacija za parkirnu kuću predviđena na Marsovom polju, no početak radova se prolongirao zbog imovinsko-pravnih problema, a početak izgradnje očekuje se u prvoj polovici 2025. godine. Planira se kapacitet od 450 parkirnih mjesta.)
Pisalo se i o novom konceptu popularnog Sajma knjige u Istri, koji je, kako je pisala novinarka Bojana Ćustić Juraga, iz »male šarmantne izložbe knjige prerasla u pravi festival knjige«. Novost je tada bilo i novo sjedište sajma - pulski Dom hrvatskih branitelja, koji je ondje i ostao do danas, izuzev dva izdanja s »covid putovnicama« u trikotaži Arena. Sedmi sajam po redu, te se godine, uz bogatiju programsku koncepciju, internacionalizirao, pa je tako uz hrvatske nakladnike, bilo najavljeno i izlaganje gostiju iz Italije, Austrije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
- Nije nam cilj raditi Alpe-Adria sajam, već posebno prikazati naše regionalne nakladnike. S ukupno 1.300 metara četvornih izložbenog prostora te tri pozornice u Domu hrvatskih branitelja, prvi put imamo prostor u kojem možemo iskazati sve ono što smo do sada naznačili i postavili kao teze Sajma, kazala je direktorica Sajma Magdalena Vodopija. U novosti je tada ubrojala i činjenicu da se Sajmu pridružuju i institucije, počevši od Istarskog narodnog kazališta, HDLU Istre, Društva arhitekata Istra, kao i Multimedijalnog centra Luka. Predstavit će se dvjestotinjak nakladnika s više od sedam tisuća naslova, a poseban program 7. izdanja sajma je Vikend knjižničara koji je predviđao okupljanje knjižničara iz Hrvatske i okolnih zemalja. Kada pogledamo 23 godine kasnije, Sajam je simbol kulturne vitalnosti Pule i jedan od najvažnijih književnih događaja u Hrvatskoj.
Preuzimanje Opće bolnice Pula
U istom broju Glasa Istre, tadašnji pulski gradonačelnik Luciano Delbianco zatražio je od ministrice zdravstva Ane Stavljenić-Rukavina da Grad Pula preuzme vlasništvo nad Općom bolnicom Pula, koja je tada bila pod upravom Istarske županije. Time je potvrdio težnju da tada nova gradska uprava želi brigu o zdravstvu i vlasništvo Opće bolnice Pula preuzeti u nadležnost Grada Pule.
- Delbianco ministrici Rukavini svoj zahtjev obrazlaže započetim procesom decentralizacije državne uprave u Republici Hrvatskoj i mogućnosti da gradovi iznad 30 tisuća stanovnika preuzmu određene poslove od područnog značaja, pisalo se tada. Podsjetimo, od siječnja ove godine, OB Pula prešla je u vlasništvo države.
Tema ovog broja bila je i gradnja potpuno nove bolnice u Puli, o čemu je pisala tada naša sadašnja urednica Sandra Zrinić Terlević. Izgradnju nove bolnice na jednoj lokaciji, podržavao je i tadašnji ravnatelj bolnice dr. Lems Jerin. Prema tadašnjim procjenama, projekt je trebao koštati oko 40 milijuna njemačkih maraka. Jerin je tada izjavio je da će se objekti iseljeni nakon preseljenja u Mornaričku bolnicu ponuditi na tržištu za procijenjenih 11,5 do 12 milijuna njemačkih maraka te da će to biti inicijalna sredstva za gradnju potpuno nove bolnice. Kako se pisalo, to nije bio prvi put da se govorilo o mogućnosti gradnje nove bolnice na jednom mjestu, a ideja je aktualizirana i godinu dana prije toga, prilikom preseljenja u Mornaričku bolnicu. Bilo je onih koji su se žestoko protivili radu na dvije lokacije te pritom isticali nužnost izgradnje nove bolnice u jednoj zgradi. Kako je najavio tada župan Ivan Jakovčić, lokacija bi bila pored zgrade ginekologije (na Gregovici), a ideja je bila stvaranje zdravstveno-socijalnog centra višeg ranga. Istaknuo je tada da bi gradnja nove zgrade OB Pula koštala oko 40 milijuna maraka, a da bi se to trebalo realizirati kroz iduće četiri godine. Prije toga su, navedeno je u članku, velika sredstva utrošena u preseljenje u Mornaričku bolnicu i njeno opremanje.
A ono što je tada razveselilo pulske skatere, rolere i članove Kluba ekstremnih sportova je vijest da su konačno dobili svoje mjesto okupljanja, skate-park u dvorištu ispred ex vojarne Karlo Rojc.
- Iako je Grad skate rampu kupio prije više od dvije godine, Klubu ju je uz odgovarajući teren dodijelio tek sada, nakon njegove registracije, rekao je tada predsjednik Kluba Matko Banković. Riječ je o profesionalnoj rampi, tada prvoj takvog tipa u Hrvatskoj na kojoj se mogu izvoditi trikovi skateboardom, rolama i »BMX« biciklom. Tada inovativnu rampu, kasnije je zamijenio skate poligon na kojem se mnoštvo mladih okuplja i danas.
Najavljeno je onda i da će se 16. listopada na pulskoj Karolini održati peti međunarodni sajam automobila i prateće opreme - Euro auto 2001., u kojem će se posjetiteljima predstaviti 40 izlagača s oko 170 modela automobila.
Školarci u lovu na gljive
Istovremeno su bujski osnovnoškolarci bili u »lovu« na gljive - proveli su dio nastavnih sati u branju gljiva s iskusnim bujskim gljivarom i predsjednikom Društva Davorom Kovačevićem. A nakon branja, čiji je cilj bio da djeca OŠ Mate Balota nauče razliku otrovnih od jestivih, na satu su ih uz pomoć stručne literature raspoznavali. Učenici ove škole proslavili su i Dane kruha i plodova zemlje, dok je nešto južnije, Osnovna škola Fažana bila domaćin županijske svečanosti »Dani zahvalnosti za plodove zemlje - Dani kruha 2001.« Učenici koji su najbolje ispekli peciva uz pomoć svojih roditelja, nagrađeni su izletom na Brijune.
Sjećanje na (cjenovno) povoljne dane
U pregledu vijesti toga dana, osvrnimo se i na »ekonomske« vijesti o cijenama voća, povrća i jesenskih plodova na pulskim tržnicama, koje su u odnosu na danas smiješno niske. Gotovo su izjednačene cijene tih dana bile na okolnim prigradskim tržnicama Verudi i Šijani, kao i na centralnoj gradskoj tržnici te otvorenim prodajnim mjestima iste namjene kioscima s voćem i povrćem.
Na tržnici Veruda kilogram kestena mogao se pronaći po 15 kuna za kilogram, na markatu za deset do 12, dok su na kioscima voća prodavali po 18. Uzimajući u obzir izmjenu okolnosti u protekla dva desetljeća, ove se brojke ipak čine nestvarnima u usporedbi s današnjom cijenom kestena po 8 eura po kojoj se nude na gradskoj tržnici. Cijena po kilogramu grožđa na svim tržnicama i ostalim spomenutim prodajnim mjestima kretala se tada između osam i 12 kuna. Stolno grožđe moglo se pronaći od 13 do 15 kuna za kilogram. Na tržnici Veruda i Šijana, pisala je naša novinarka, mandarine su se mogle kupiti za prosječnih sedam kuna, dok je na otvorenim štandovima na Stoji i Šijani te na gradskoj tržnici cijena mandarinama bila povoljnija za jednu kunu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
