lingvističke crtice

U Istri je 10 gradova i 31 općina, a brojna naselja nose isto ime: Istrijanima nije bilo sporno kopirati imena

| Autor: Robert Buršić
(Privatna arhiva)

(Privatna arhiva)


Istarska županija broji deset gradova i trideset i jednu općinu, a neki gradovi i neke općine imaju zaista veliki broj naselja. Grad Buzet sa sedamdeset naselja vodeći je u Istarskoj županiji, slijedi Poreč s 58 naselja, Buje 26, Umag 23, Pazin 18, Labin 17, Pula 16, Vodnjan četiri naselja, a Grad Rovinj statistički ima samo jedno naselje – Rovinjsko Selo.

Među istarskim općinama po broju sela i zaselaka prednjači Vižinada (56), slijede Žminj (33) i Barban (31). Na visokom mjestu su Vižinada (27), Sv. Lovreč, Raša, Sv. Petar u Šumi i Kršan (po 23). Ispod deset naselja istoga imena imaju Bale, Brtonigla, Fažana, Gračišće, Karojba, Ližnjan, Lupoglav, Medulin, Motovun, Tar-Vabriga, Tinjan i Vrsar. Jedino Općina Funtana u svom sustavu nema nijedno naselje.

Šaroliki su, zanimljivi, a poneki i čudni nazivi istarskih sela i zaseoka. I još je jedna zanimljivost u imenima: popriličan broj sela i zaseoka imaju isto ime.

Pokušali smo ih u ovome prilogu pobrojati, a kada ih se posloži, može se reći da je to još jedna istarska posebnost.

Brojna sela imena Vas

Recimo odmah da su brojna sela koja nosi ime Vas, pa zato imaju oznaku: Blatna kod Roča, Dolenja i Gorenja, Makarunska kod Paza, Nova kod Karojbe, Poreča i Sušnjevice.

Više sela nosi ime Škrinjari: kod sela Babići, Brtonigle, Cerovlja, na Buzeštini, kod Lovrečice i u blizini Huma.

Ima i više sela Šegari: kod Ćusi (Cerovlje), Sveti Ivan kod Oprtlja, kod Oslića (Cerovlje) i Žminja.

Sela Šestani su kod Zarečje, Boljunsko Polje i Lazarići (Kršan).

Šajini su u blizini Zabrežani (Pazin), kod Dajle (Novigrad), kod Gržnjana (Martinčići) i na Barbanštini.

Sela Šćulci postoje kod Sv. Bartola (Motovun), kod Buzeta i poviše jezera Butoniga.

U Istri brojna su i sela Valentići: kod Pićna (Orič), u općini Kaštelir-Labinci, Kršana (Blaškovići, Brtonigle i Buja.

Vižintini su kod Antonci (Grožnjan), Oprtlja i Lovrečice. Kontići su kod Motovunskih Novaki, Karojbi i Buzetu. Selo Kortina je kod Buzeta, Račice, Savudrije i Brda.

Kosići su kod Žminja, Lupoglava i Buzet, a Kovači kod Boljuna, Dolenje Vasi, Kaštelira i kod Paza.

Sela Kras nalaze se kod Brtonigle, Huma, Oprtlja i Završja.

Sela imena Katun ima kod Poreča, Boljuna, Gračišća, Grdosela, Kožljaka, Lindara, Šumbera i Trviža.

Pavići su kod Brtonigle, Lupoglava i Marčane, a Pavletići kod Pazina, Tinjana i Buzeta.

Polje je zaselak kod Boljuna, Loborike, kod Sveti Lovreč, Vrha i Pazinskih Novaka.

Dvojna istoimena naselja

Nabrojimo sada (abecednim redom) dvojna istoimena naselja diljem Istre:

Antonci su kod Grožnjana i Poreča; Babići kod Kaštelira i Umag)a Barat kod Višnjana i Kanfanara; Baredine kod Buja i Poreča; Belići - Kršan i Pazin; Benčići – Motovun i Buzet; Brajkovići – Kanfanar i Pazin; Brčići - Poreč i Tinjan; Brnobići - Kaštelir-Labinci i Buzet; Cere - Sv. Nedjelja i Žminj; Gradinje – Cerovlje i Oprtalj; Glavica – Loborika, Premantura i Sv. Petar u Šumi; Grandići - Barban i Cerovlje; Hrvatini – Gračišće, Tinjan i Labin; Ivšići - Pićan i Lupoglav; Jurići – Poreč, Tinjan, Žminj; Juršići – Svetvinčenat, Kršan i Sv. Petar u Šumi; Kaligari – Motovun i Gračišće; Katići – Labin i Lupoglav; Kloštar - Vrsar i Kršan; Korona - Umag i Kašćerga; Kosi - Labin i Raša; Kvešti su sela kod Muntrilja i Karojbe, Maretići kod Višnjana i Pazina.

Orlići su selo kod Svetvinčenta i zaselak kod Oprtlja. Oslići se kod Bresta pod Žbevnicom te selo u općini Cerovlje. Paliski su zaselak kod Buja i Momjana. Pilati sela nalaze se kod Pazina i Karojbe, a Prhati kod Barbana i Višnjana.

Pulići su selo kod Kršana i Pazina, Šćavonija zaselci kod Umaga i Buja, Šepčići kod Pazina i Cerovlja, a zaselci Šimuni kod Kršana i Cerovlja. Sela Turini su kod Brtonigle i Sv. Martina na Labinštini. Vicani su selo kod Ripende i kod Sv. Martin, Vidulini kod Svetvičenta i Žminja, a Žudigi zaselak kod Škropeti, (Karojba) i zaselak u općini Pićan.

Sela i zaseoci u Istri s tri slova

Možda ima više, ja sam nabrojio ova sela i zaseoka s tri slova: Cunj, Ćuf, Dol, Hum, Kunj, Lim, Paz, Rim, Roč, Senj, Tar i Vrh.

Cunj (Pzunj, Čunj, tal. Zugni), zaseok u sklopu Grada Buzeta, nalazi se na pola puta između Buzeta i Roča. Prema zadnjem popisu ima petnaest žitelja. Najviše 1896. godine (140), a najmanje 1981. godine (12).

Ćuf je jedno od zaseoka Zamaskog Dola, ujedno najviše na 354 metara nad morem.

Dol je selo kod Vrha, a postoji još Gologorički i Zamaski Dol. Gologorički dol je prostrano polje koje se pruža pod Gologoricom i seže sve do Plominskog zaljeva. Zamaski Dol ima više zaseoka, a prema zadnjem popisu imao je 42 stanovnika. Najviše ih je bilo 1910. i 1921. godine (316). U njegovoj blizini je najveće umjetno jezero u Istri, Butoniga.

Hum

H?m je gradić u središnjem dijelu Istre (349 m nad morem), na brežuljku nad izvorom Mirne. Tepa mu se "najmanji grad na svijetu". Prema zadnjem popisu ima 52 stanovnika. Kaštel oko kojega je nastalo naselje vjerojatno je izgrađen u 11. stoljeću. Župna crkva podignuta je 1802. na mjestu ranije iz 13. stoljeća.

Tradicija biranja "župana na leto dan" obnovljena je 1977. godine, a od 2001. godine u Humu se održava smotra istarskih rakija pod sloganom "istarska rakija, domaća je medežija". Mjesni župnik Vidau "autor" je čuvene rakije, biske.

Kunj

Kunj je zaseok na Labinštini kod Sv. Martina. Po predaji ime je dobio po kunjama (dunjama) koje su ovdje obilato uspijevale i bile posebno cijenjene. Nakon početka rudarenja na Labinštini, gotovo sve radno sposobno stanovništvo radilo je u ugljenokopima i na obradivim poljima uz rijeku Rašu. Na prostoru katastarske općine Kunj nema niti jednog značajnijeg sakralnog objekta.

Lim

Katastarska općina Lim prostire se između sjeverne obale Limskog zaljeva i ceste za Vrsar koja se iznad vrha zaljeva odvaja od državne ceste Pula – Trst. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti. Zaljev s dragom dobio je naziv u antičko doba: dijelio je agere Pule i Poreča (limes = granica). Limski kanal bio je u vlasništvu porečkih biskupa, koji su ga davali u najam ribarima.

Do Drugoga svjetskoga rata Lim je bio na zlu glasu kao luka za izvoz stoke ukradene po istarskim selima.

Krajem 10. stoljeća ponad sjeverne obale zaljeva osnovan je benediktinski samostan Sv. Mihovila, koji je postao središtem velikoga posjeda. Benediktinci su u njemu ostali do 1652. godine, a potom je posjed postao feudom. U samostanu je od 1000. do 1004. boravio sv. Romuald, benediktinski redovnik i pustinjak.

Paz

Paz se u pisanim izvorima prvi put spominje u 12. st. pod imenom Pas ili Paas. U to vrijeme bio je u posjedu akvilejske crkve. Akvilejski patrijarh 1300. dao je Paz u feud Friedrichu Ebersteinu. Nakon smrti posljednjeg muškog potomka ove obitelj, feud je 1374. postao dijelom Pazinske knežije. Njime je upravljala obitelj Walderstein, koja je nadogradila stari kaštel.

Godine 1508. Paz su osvojili i zapalili Mlečani, ali ga je već sljedeće godine oslobodio habsburški vojskovođa Krsto I. Frankopan. Posjede je naslijedila njegova kćerka Barbara, udana Barbo. Njezin sin Messaldo bio je pak gorljivi pristaša reformacije: 1574. godine ubio je sina Kastelana koji se nije želio odreći katoličke vjere. Za taj zločin pogubljen je na glavnom trgu u Ljubljani.

Rim i Senj

Rim je jedno od naselja Grada Buzeta, koje prema zadnjem popisu ima 28 stanovnika. U Rimu je najviše stanovnika živjelo 1900. godine (153) a najmanje 1991. godine (21).

Senj je također jedno od naselja Grada Buzeta. Prema zadnjem popisu ima 33 stanovnika, a u selu ih je najviše bilo 1931. godine (203).

Roč

Roč se u pisanim izvorima prvi put spominje 1064. pod imenom Ruz, kao kaštel u sastavu Istarske marke, a 1102. darovnicom markgrofa Ulrika II., u kojoj je naveden kao Ronz, prešao je u posjed akvilejskih patrijarha. Oni su Roč davali u feud svojim vazalima. Tada je u sjeverozapadnom uglu današnjega gradića bio podignut kaštel, koji je srušen nakon što je 1208. Roč opet postao vlasništvo patrijarha.

Umjesto kaštela oko cijeloga naselja izgrađeno obrambeno ziđe s kulama. Godine 1412. osvojili su ga Mlečani, koji su kao odmazdu srušili zidine, ali su zbog važnog strateškog položaja grada u blizini mletačko-austrijske granice, već 1421. izgradili nove s devet obrambenih kula. Bedemi su se u 18. stoljeća počeli urušavati ili ugrađivati u pročelja kuća., ali su unatoč tome većim dijelom i danas očuvani.

U Drugom svjetskom ratu središte Roča stradalo je u bombardiranju. Župna crkva Sv. Bartula iz 12. st. više je puta pregrađivana. Tijekom barokne obnove 1755. proširena je bočnim brodovima i ukrašena novim pročeljem. Tada je samostojeći zvonik spojen s crkvom. Roč je bio glagoljaško središte.

Tar

U pisanim se izvorima kaštel prvi put spominje pod nazivom Turris, a s kraja 13. stoljeću utvrda se naziva Stari Tar, a spominje se i podgrađe pod nazivom Novi Tar. Stari Tar napušten je početkom 15. stoljeću, a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar. Pripadao je Pazinskoj knežiji, pa Veneciji kao dio novigradskog komuna. Nakon rata i epidemija koje su ga demografski opustošile, Tar je 1576. naseljen doseljenicima iz Biograda. Kolonizacija je nastavljena i u 17. stoljeću. Župna crkva Sv. Martina izgrađena je 1800. u spomen na boravak pape Pija VII. u Tarskoj vali.

Vrh

Vrh se u pisanim izvorima prvi put spominje 1195. zajedno sa Sovinjakom kao posjed akvilejskog patrijarha. U mletačkim izvorima naziva se Verch, u njemačkim Perg. Od 1370. u sastavu je Pazinske knežije, da bi 1511. potpao pod vlast Mletačke Republike.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter