Mali zaseok Zagrad na slovenskoj strani Ćićarije, sjedište je neobičnog kluba namijenjenog Ćićima s obje strane državne granice, ali i svima onima koji vole istarski Kras. Zato se i zove Čički kub pri Kaporalu, i ne to nije pravopisna greška, jer u slovenskom jeziku nema slova "ć".

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Sjedište mu je u Zagradu na adresi Golac 95, pošta Obrov. Predsjednik je Igor Gojak iz Portoroža, obiteljskog nadimka Kaporal.

Lignje na kontinentu

U Zagradu je rođen Igorov otac, no kako tamo godinama nitko nije obitavao, obiteljska kuća prepuštena na milost i nemilost vremenskim prilikama, u međuvremenu se urušila. Igor ju je prije desetak godina odlučio obnoviti iz temelja.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

- U Zagradu su moji korijeni, lijepo mi je, gore mene hudič vuče, kazao nam je u šali naš 70-godišnji sugovornik. Autoprijevoznik, četrdeset je godina bio privatnik. Nakon odlaska u mirovinu sve je češće iz Portoroža, s priobalja, počeo dolaziti na kontinent.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Po odlasku u mirovinu prodao sam kamion i razmišljao otvoriti gostionicu na Krasu. Bilo je to previše komplicirano i na preporuku prijatelja 2000. godine otvorio sam klub. Prvotno je imao oko tisuću članova, no potom neko vrijeme nije bio aktivan, a nakon korone se ponovo aktivirao i trenutno broji 58 članova. Svaki ima svoju člansku iskaznicu. Iz pograničnog su područja Ćićarije s obje strane granice, od Lanišća, Prapoća do Dana, Vodica i Jelovica, od Zagrada, Brda do Gojaki, ali i iz Kopra, Ljubljane, Celja..., rodom s Ćićarije, ali i planinari koji su znali prenoćiti kod mene i učlanili su se klub. Kroz selo prolaze planinarski putovi za Oštrič, Žabnik, za Malu Plešivicu, za Slavnik, prenio je Igor.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Članovi ovog slovenskog kluba u Igorovoj kući i klupskom sjedištu mogu besplatno prenoćiti. Na raspolaganju su im dvije sobe, ukupno šest kreveta, naravno pod uvjetom da imaju člansku iskaznicu, kako bi sve bilo po regulama. Jer Ćićski klub ima svoj statut. Iako Zagrad spada pod Općinu Hrpelje - Kozina, registriran je u upravnoj jedinici Općine Sežana. Ukoliko netko od članova želi proslaviti rođendan, ima mogućnost u Zagradu napraviti feštu. Igor mu samo pusti ključ. Kuća je na osami, pleše se i svira do kasno u noć. Godišnja članarina je 15 eura, a za to svaki član ima besplatno pet piknika na godinu. Igor većinom prži ribe ili lignje, nabavlja i piće, sve ide iz toga budžeta.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

- U Zagradu danas živi svega šest stalnih stanovnika, ima i vikendaša koji povremeno dolaze. Želja mi je da se u njemu povremeno nešto događa. Svi su zadovoljni i svi sretni da ja to ovako organiziram. Samo, da vam kažem iskreno, nije to jednostavno, spremaj stolove, spremaj hranu. Za jesenski piknik, zadnji ovogodišnji, došao sam u subotu u 19 sati iz Portoroža i do 1 sat u nedjelju čistio lignje i srdele, povjerio nam je Igor. Pa kako lignje na kontinentu, komentirali smo, a Igor spremno uzvratio kako su srdele i lignje za njegove kontinentalce zakon. Postao je pravi majstor za lignje na žaru. Provjereno. Degustirati ih s pogledom na susjedovo stado ovaca koje pase travu na obližnjoj zelenoj livadi, neobično je iskustvo. Prava istarska "pastorala".

Eno selo, štiri vasi

- Za Golac kažu da je eno selo štiri vasi: Golac, Zagrad, Gojaki i Brdo. Dosta je ruševnih kuća obnovljeno, tudi doseljenih je dosta. Vraća se život, ali polako. Da je država pred pedesetih leti malo bolje razmišljala bi bile pune te vasi. Čičarija je zemlja na kateroj su ljudi teško delali, malo imeli, više gladni nego siti, ampak su je ljubili, kazao je na mješavini slovenskog i hrvatskog jezika Zlatko Brožič iz Hrušice, rodom iz obližnjih Poljana.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Slovenski dio Krasa dijeli istu sudbinu istarskog. Na obje strane granice zabilježeno je intenzivno iseljavanje nakon Drugog svjetskog rata, mještani su odlazili u potrazi za boljim uvjetima života.

Pozivu na jesenski piknik odazvao se je još jedan član Ćićskog kluba, Cveto Stanovnik iz Podgorja. Ujedno je i član Društva za slovensko hrvatsku pograničnu suradnju i druženje na području Eko parka Kras.

- Prije svega je za mještane pograničnog područja dobro da međusobno surađuju, a potom i za države. Ova su područja uz državnu granicu od pamtivijeka isprepletena prijateljskim i rodbinskim vezama. Samo je pa ena težava, na slovenski strani so ceste urejene, a na hrvaški strani če gledamo iz Golca proti Vodicam je tako kot pred sto leti, kritično je komentirao Cveto stanje makadamske ceste koja povezuje hrvatsko selo Vodice i slovenski Golac.

Na opasku da je "še ena težava, žilet žica na državni meji" sa slovenske strane, Cveto je brzo uzvratio "bomo enkrat umaknili to žico kadar se bo se država odločila".

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Zagrad je u sklopu slovenske Općine Hrpelje - Kozina već jedanaest godina zbratimljene s laniškom općinom, koje zajedničkim snagama naizmjenično, u slovenskom i hrvatskom pograničnom području krajnjeg sjevera Istre, organiziraju rujansku manifestaciju "Ćićarija bez granica Vodice - Golac", a pridruže im se i predstavnici talijanske općine Dolina, San Dorligo della Valle. Modernizacija ceste Vodice - Golac na samoj državnoj granici, oko osam kilometara duge makadamske ceste iz 1848. godine, starog prometnog pravca koji je povezivao Istru s unutrašnjim dijelom Slovenije, dugogodišnja je želja mještana ovog kutka Istre s obje strane granice.

Hrpelje - Kozina

Područje slovenske Općine Hrpelje-Kozina koje graniči s laniškom općinom, svojevremeno je bilo sastavni dio zajedničke Općine Sežana, a kao novoosnovana općina započelo je s radom početkom 1995. godine. Zemljopisno se proteže na područje Brkina, Ćićarije i Malog Krasa. Graniči s Italijom na zapadu i Hrvatskom na jugu. Općina obuhvaća 39 naselja na površini od 195 četvornih kilometara i broji 4.300 stanovnika, svega 22 stanovnika po četvornom kilometru, a starosna struktura također je nepovoljna. Gospodarsko, kulturno i administrativno središte općine predstavljaju naselja Hrpelje i Kozina. Nove gospodarske i razvojne mogućnosti ogledaju se u rastu malih poduzeća, širenju obrtničko-industrijske zone, u prometu, turizmu i prekograničnoj suradnji.

Povezane vijesti

• ISTARSKI RIBAR DANILO LATIN: Slovenci neće odustati od svojatanja hrvatskog teritorija. Iskoristit će posljednju kartu koju imaju 
• LUDILO NA SJEVERU ISTRE: Da bi s hrvatskog teritorija prešao u Hrvatsku, Hrvat čekao dva sata da mu Slovenci otvore kapiju!
• Slovenci planiraju poslati vojsku na granicu s Hrvatskom da ih zaštiti od korone. Valter Flego odmah reagirao dopisom Europskoj komisiji. SAZNAJEMO ŠTO JE NAPISAO