obilježena obljetnica sjedinjenja
Pazinske odluke: Svi mi koji danas uživamo slobodu imamo obvezu čuvati to nasljeđe za buduće generacije
(Foto Grad Pazin)
Donošenje Pazinskih odluka označilo je kraj fašističke vlasti na ovim prostorima, ali i početak novog razdoblja u povijesti naše regije. U tim teškim povijesnim trenucima istarski narod je donio odluku da preuzme sudbinu u svoje ruke i odvažno brani temeljna ljudska prava na kojima počiva naša zajednica. Ovaj naš kraj, naši ljudi itekako su platili cijenu svih događaja Drugog svjetskog rata. Sloboda je plaćena velikim ljudskim žrtvama.
Danas možemo s ponosom isticati da je Istra antifašistička, i da štiti i njeguje vrijednosti antifašizma, poručila je zamjenica župana Istarske županije Jessica Acquavita na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pazina održanoj u povodu 81. obljetnice Pazinskih odluka, povijesnog događaja od 13. rujna 1943. godine, kada je donesena odluka o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s Hrvatskom. Ovaj važan trenutak označio je kraj fašističke vlasti u Istri i otvorio put za integraciju s maticom zemljom.
Duboko povijesno značenje
Ujedno je, svečanošću u Spomen domu sjedinjenja i slobode u Pazinu, obilježena i 90. obljetnica smrti velikog hrvatskog skladatelja, zborovođe i melografa Matka Brajše Rašana, poznatog po skladbi istarske svečane pjesme "Krasna zemljo Istro mila".
Predsjednica Gradskog vijeća Enna Peroš u uvodnom je govoru naglasila da 13. rujan 1943. godine ima duboko povijesno značenje za Pazin i cijelu Istru jer podsjeća na ključne trenutke u borbi za slobodu i identitet narodnjačkih i antifašističkih predaka i pretkinja.
- Da bismo znali tko smo, moramo razumjeti od koga smo nastali i zato je važno čuvati sjećanje na znane i neznane heroje i heroine koji su svojim teškim životima i često patnjama i smrću utirali put slobode i pobjede nad zlom, kazala je. Peroš je naglasila i kako Grad Pazin aktivno doprinosi očuvanju antifašističke baštine kroz obnovu i održavanje spomenika, ali i kroz uključivanje mladih u edukativne aktivnosti o antifašizmu, u suradnji s obrazovnim ustanovama i kroz građanski odgoj.
U znak sjećanja i pijeteta prema stradalim borcima antifašističkog rata u Istri i svijetu, žrtvama fašističkog terora, kao i svim stradalim borcima i žrtvama Domovinskog rata koji su se borili i dali svoje živote za slobodu, na svečanosti je odana počast minutom šutnje.
Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić naglasila je da je 13. rujan 1943. godine simbol početka sjedinjenja Istre s maticom Hrvatskom.
- Zato nama s ove strane Učke nije bilo ničeg prirodnijeg i simboličnijeg od otvaranja druge cijevi tunela Učka na sam 13. rujan. Na svečanosti smo čuli kako je rujan važan jer je u rujnu 1981. godine otvorena prva cijev, jer je u rujnu donijeta odluka o koncesiji, jer je 13. rujna 2018. godine na sjednici Vlade u Puli donesena politička odluka da se dovrši Istarski ipsilon i napravi druga cijev tunela Učka.
Međutim majka i djed svih ovih rujnova je rujan 1943. godine. To je jedan od simbola narodnjačke i antifašističke borbe naroda Istre. No, na svečanosti otvaranja druge cijevi tunela Učka, u nizu govora, tek je istarski župan Boris Miletić u svom govoru spomenuo kako je, citiram, "na današnji dan narod Istre dobio poziv za priključenje matici", kazala je uvodno u svom obraćanju Jašić.
Istaknula je kako Pazinske odluke predstavljaju temelj slobodnog i demokratskog društva. Podcrtala je važnost očuvanja antifašističke baštine kao temelja demokracije, upozorivši kako je demokracija krhka i da se za nju mora boriti svakodnevno.
- Svi mi koji danas uživamo slobodu imamo obvezu čuvati to nasljeđe za buduće generacije. Sloboda i demokracija nisu zagarantirani - za njih se moramo svakodnevno zalagati, poručila je pazinska gradonačelnica. Svoje obraćanje završila je riječima: "Smrt fašizmu - sloboda narodu!"
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin podsjetio je da se u proglasu Okružnog NOO-a za Istru od 13. rujna 1943. godine navodi da je Istra oslobođena snagom vlastitog oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Ono što je posebno važno, u proglasu je objavljena odluka o priključenju Istre matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom hrvatskom braćom. Proglas je poručio da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatskom ostati.
- Danas, zahvaćeni plimnim valom povijesnog revizionizma, suočeni sa sustavnim demoniziranjem NOR-a, njegovih boraca i njihovog vrhovnog komandanta maršala Tita, moramo iz dana u dan ponavljati notorne činjenice i boriti se za njihovo pravo građanstva. Reafirmacija antifašizma ujedno je i borba za hrvatsku državu koja može biti prihvatljiva i perspektivna za svoje građane samo ako počiva na temeljima antifašizma, ako je istinski demokratska i ako je pravna država, kazao je Habulin.
Govoreći o Pazinskim odlukama, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pazin Milan Antolović, kazao je kako su mijenjale tijek rata na ovim prostorima. Postale su temelj da se 10. veljače 1947. godine u Parizu potpiše ugovor o miru između Jugoslavije i Italije. Nakon Tršćanske krize, 5. listopada 1954. godine potpisan je Londonski memorandum.
- Nitko ga ne spominje, no činjenica je da je tada ukinut Slobodni teritorij Trsta, Zona A Italiji, Zona B Jugoslaviji, odnosno Sloveniji i Hrvatskoj, nakon raspada Jugoslavije. To su povijesne činjenice, to je zasluga Tita, za mnoge u Hrvatskoj, za desničare, je zločinac, za nas je on narodni heroj. Zašto? Da ništa drugo pametno u životu nije napravio nego samo da je oslobodio ove prostore i priključio ih domovini, zaslužuje spomenik na svakom trgu u Istri i Hrvatskoj, istaknuo je Antolović.
Brojni uzvanici
Svečanosti su prisustvovali izaslanik ministra hrvatskih branitelja Denis Jakovčić, saborski zastupnici Dušica Radojčić, Dalibor Paus i Loris Peršurić, ujedno gradonačelnik Poreča, potom gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac, predsjednik Saveza udruga antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut.
Među uzvanicima su bili i načelnici istarskih općina, predstavnici državnih i lokalnih institucija, udruga te javnog i političkog života Pazinštine. Dr. sc. Milan Radošević, povjesničar, viši znanstveni suradnik na Zavodu za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Područnoj jedinici u Puli, održao je prezentaciju o značaju Pazinskih odluka u kontekstu antifašističke borbe i sjedinjenja Istre s Hrvatskom.
Nastupio je Mješoviti pjevački zbor "Roženice", profesor Dušan Baćac izveo je emotivnu skladbu "Mažurano moja" Matka Brajše Rašana, dok je Folklorno društvo Pazin prikazalo dio istarske folklorne baštine. Svečanost su otvorili Limena glazba Pazin i Pazinske mažoretkinje nastupom na platou ispred Spomen doma uoči same svečane sjednice.
Povezane vijesti
- ZAŠTITNI ZNAK KULTURNOG AMATERIZMA GRADA PULE Šest desetljeća neprekidnog djelovanja nezaobilaznog kulturnog čimbenika
- Svečana sjednica u povodu 76. godišnjice Pazinskih odluka od 13. rujna: NAROD ISTRE POSJEDOVAO JE ŽELJU ZA SLOBODOM I PRAVOM NA SAMOOPREDJELJENJE
- 74. GODIŠNJICA PRESTANKA ANGLOAMERIČKE VOJNE UPRAVE NAD PULOM Sangaleti: Dok su radnici tijelima sprečavali odnošenje strojeva, saveznici su se ponašali maćehinski prema stanovništvu
Podijeli: Facebook Twiter
