Važan rimski proizvodni centar

Obilježeno 30 godina istraživanja rimske proizvodne i luksuzne vile u Vabrigi 

| Autor: Ian Tataj
(Snimila Klaudia Bartolić Sirotić)

(Snimila Klaudia Bartolić Sirotić)


U četvrtak navečer tražilo se mjesto više u novootvorenom interpretacijskom centru Ribarska kuća »Al penon« u Santa Marini.

Održano je ondje predavanje prof. Francisa Tassauxa o 30 godina međunarodnog interdisciplinarnog arheološkog istraživanja na lokalitetu Loron, važnog rimskog proizvodnog centra amfora i drugog keramičkog posuđa, čija je gradnja datirana u prva tri desetljeća 1. stoljeća Nove ere.

Proizvodni centar

Loron se nalazi na sjevernoj strani zaljeva Červar Porta, na području Općine Tar-Vabriga. Tijekom prvih godina istraživanja kompleksa otkrivene su prostorije gdje su najvjerojatnije obitavali robovi, da bi uvidjevši potencijal nalazišta snage udružilo nekoliko institucija pod direkcijom Zavičajnog muzeja Poreštine, a to su Sveučilište u Bordeauxu, Francuska škola u Rimu, Francuski državni centar za znanstvena istraživanja, Centar Camille Jullien iz Aix an Provence, a u početnim godinama i Arheološki muzej Istre i Sveučilište u Padovi.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

Veliki zamah ujedinjenih institucija doveo je do otkrića glavnih dijelova kompleksa - centralnog dvorišta s bazenom za prikupljanje vode, skladišta za sušenje proizvoda prije samog pečenja te konačno i velike peći, od kojih je jedna izuzetno dobro očuvana. Međunarodna suradnja iznjedrila je i vrijedne izložbe te publikacije u obliku znanstvenih članaka i monografskih djela.

Cjelokupno istraživanje trebalo bi se, rekao je prof. Tassaux, zaokružiti još jednom monografijom koja bi objelodanila studije keramičkog materijala proizvedenog na Lorunu, posebice amfora tipa Dressel 6B, tzv. amfora olearija za transport ulja na kojima se nalazio pečat vlasnika radionice.

Ističe se prvi vlasnik Sisenna Statilije Tauro, sin drugog čovjeka cara Augusta, senatorskog staleža, te kasnije pečati imperatora koji su postali vlasnicima tvornice od Nerve sve do Hadrijana čime se vidi važnost ovog produktivnog centra - takozvane figline. Iako se pečat više nije utiskivao na amfore, proizvodnja na Lorunu trajala je do 4. stoljeća.

No, lorunski posjed nije obuhvaćao samo radionicu već i vilu, svega 400 m udaljenu od radionice, koju se počinje istraživati 2014. Istraživanja vile Santa Marina-Loron, s posebnim osvrtom na ovogodišnje rezultate iskopavanja, predstavili su prof. Corinne Rousse i kustos Gaetano Benčić.

Zub vremena

Vilu je, kako sve upućuje, najvjerojatnije dao izgraditi Sisenna Statilije Tauro, istovremeno kada i figlinu. Osim cisterne (jedna od najvećih u Istri), istraženi su pretpostavljeni administrativni uredi vile i dijelovi proizvodnog karaktera, tzv. pars fructuaria s ostacima tijeskova za vino ili ulje.

Ta je vila sa svojih 120 m dužine i oko 60 m širine uza samo more imala i rezidencijalni dio koji je nažalost slabo sačuvan zbog dielovanja morskih mijena i podizanja razine mora od oko 1,5 m od vremena antike. Zub vremena i posebice velika aktivnost u kasnoantičko vrijeme doveli su do spolijacije to jest do demontaže zidova i ostalih dekorativnih elemenata vile te reciklažu materijala mijenjajući zauvijek izgled i namjenu luksuzne vile.

Predavači su se na kraju zahvalili Ministarstvu kulture i medija RH koje podupire istraživanja i konzervaciju kroz godišnje programe, Općini Tar-Vabriga te Turističkoj zajednici općine Tar-Vabriga koji kroz niz od 30 godina podupiru i štoviše potiču daljnja istraživanja i prezentaciju nalazišta.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter