KULTURNA BAŠTINA
FOTO / Na tradicionalnu manifestaciju "Armonike Zad Kaštela" stiglo pedesetak svirača harmonike iz Istre i Slovenije
(Snimio: Zoran Oljača)
Po dolasku zad Kaštela u Žminju, u subotu navečer, krenulo je održavanje još jedne manifestacije koja ima za cilj očuvanje kulturne baštine Istre. Uvertiru u program, 28. po redu Susret harmonikaša »Armonike Zad Kaštela«, sa svojom mantinjadom odradili su učenici Osnovne škole »Vladimira Gortana« iz Žminja Mauro Racan i Vito Kvaranta. Nakon njihove mantinjade prisutnima su se obratili direktorica Turističke zajednica Općine Žminj Slavenka Janko Blašković i organizator manifestacije Daniele Pernić.
Sve počelo 1995.
Dok je direktorica Turističke zajednice rekla kako je potrebno zahvaliti se na trudu organizatorima koji toliki broj godina rade na jednoj zahtjevnoj zadaći, a to je očuvanje tradicije i lokalnih običaja, Daniele Pernić prisjetio se idejnog začetnika ovih susreta, svog pokojnog oca, etnomuzikologa Renata Pernića.
- Znate, moj je pokojni otac davne 1995. godine odlučio organizirati ovaj događaj, jer nekada nisu postojale glazbene skupine pa su se na krštenja, vjenčanja, pučke fešte, pozivali svirači harmonika. Obzirom da je malo tko od njih imao glazbeno obrazovanje, prvih su godina na susret pozivani samouki svirači koji su sviranje učili od svojih nonića ili članova obitelji. No, kako se vremena mijenjaju tako su se i susreti mijenjali. Danas djeca pohađaju glazbene škole, folklorna društva, a onih samoukih iz prvih dana manifestacije sve je manje. Ove godine u programu su sudjelovali svirači, njih 50-ak, iz cijele Istre ali i Slovenije, a na repertoaru smo imali tradicionalne balune, rašpe, šetepaši, polke i valcere, mazurke, a tu su bile i neke moderne i popularne pjesme odsvirane na harmonici. Imali smo svirače svih dobnih skupina, od onih od 8 godina do preko 90, rekao nam je organizator. Ovogodišnju glazbenu manifestaciju, pred oko 2.000 posjetitelja, otvorio je čelnik Općine Žminj, načelnik Željko Plavčić.
- Ovo je jedna prekrasna manifestacija koja se održava 28. godinu zaredom, odnosno imali smo onu poznatu pauzu zbog pandemije, tako da bi ovo već bila jubilarna 30. obljetnica. Tih 28 godina nije mala stvar, i ovim se putem zahvaljujem i organizatoru Danieleu Perniću koji je nastavio očevim stopama. On jednostavno ima i želju i volju iz godine u godinu i dalje uz, naravno podršku Općine i naše Turističke zajednice, raditi ovaj posao i time valorizirati naš melos. To je kulturna baština ne samo Općine Žminj nego i cijele središnje Istre. Oni to uspješno organiziraju i kod nas dovode brojne izvođače. Ta obljetnica od 28 godina znači da i oni koji su nekada bili mladi sada su u ponajboljim godinama, a neki nažalost, više nisu s nama. Zahvaljujući svima njima i tom kontinuitetu, entuzijazmu, želji i volji, a prije svega ljubavi prema istarskom melosu i harmonici kao instrumentu možemo reći da imamo jednu dugotrajnu manifestaciju.
Mislim da je to velik i značajan doprinos u očuvanju nematerijalne kulturne baštine Istre, našeg melosa, kulture i zavičaja, a ono što posebno veseli, jest činjenica da ovdje imamo brojne mlade svirače. Oni nažalost, ili na sreću, više nisu samouki jer danas postoji internet, razne škole i edukacija koji su pristupačni i dostupni, a svakako i poželjni. Možda se taj jedan štih pomalo gasi, ali u svakom slučaju manifestacija očuvanja istarskog melosa i njegovanja tradicije sviranja na harmonici svakako u Žminju živi i živjet će i dalje, rekao nam je načelnik Općine Žminj Željko Plavčić.
Već prije početka koncerta u pretprogramu pred pozornicom su nastupala djeca Dječjeg vrtića »Rapčići« iz Žminja koja su pred očima svojih najmilijih i pod budnim okom svoje ravnateljice Nevije Jedrejčić, izvela Balun i Rašpu. Uslijedio je potom nastup učenica i učenika žminjske Osnove škole »Vladimir Gortan« čije su Mladice izvele »Da bi znala majko moja«, a školska folklorna skupina izvela je šete paši. Na harmonici ih je pratila Emili Boljunčić. Inače, mentori u toj školi su Valter Bašić, Anđela Damijanić i Bojana Rojnić. Zbog toga je posebna zahvala išla ravnateljici škole Mirandi Damijanić Roce. Plesove Ceranski balun, Polku i Mišani balun te pjesmu »Kad san bil’ja blizu Žminja grada« izveli su članovi Folklornog društva »Cere« iz Cera. Također, posebna je zahvala išla tom društvu i predsjednici Nikolini Kuhar.
Folkloraši iz Cera
- Mi smo Alen, Roko i Matea. Članovi smo Folklornog društva »Cere« iz Cera. Večeras smo za ovu manifestaciju pripremili Ceranski, polku i mišane. U folkloru san petnaest lit, a mislin si svi troje. Naš folklor je najstariji u Istri, osnovan je kvarnar i pete. Znači, naše društvo će iduće godine imati 80 godina svoga postojanja. Trenutno društvo ima 30-ak aktivnih članova i ima nas svugdje. Sudjelujemo na raznim manifestacijama, susretima, svadbama, kamo god. Ki god nazove, kamo god treba. U Žminju nastupamo svaki put, rekao nam je Alen iz Cera.
Josip Franković iz Labina na ovu manifestaciju dolazi svake godine:
- Tu dolazim jer mi se sviđa. Dođao sam sa ženom i prijateljima. Žena mi je Danica, pored nje je Marica, a tu pored mene Serđo. Nisam nikad svirao harmoniku, ali mogu reći da mi unuk sviri. Najviše mi se pjaža balun i ostale vesele pjesme. Volimo ići i u Boljun perke i tamo su armonike, kazao nam je Josip Franković, kojeg smo zatekli u publici. Jedan od mlađih izvođača, Davor Milanović, u Žminj je stigao iz Rovinja.
- Imam 12 godina. Završio sam šesti razred osnovne, a harmoniku sam počeo svirati prije dvije godine. Za taj sam se instrument odlučio jer ga svira moj prijatelj. Pohađam Školu harmonike Enisa Krizmana u Žminju. Nastavu i vježbe imam svakih sedam dana. Za večerašnji nastup pripremio sam poznatu talijansku kanconu »Sara perche ti amo«, rekao nam je Davor. Među mladim snagama je i Aleks Kmet iz Žminja.
- Iman 11 lit, a harmoniku svirin tri godine. Moj prijatelj je svirio taj instrument. Bilo mi je jako lipo pak san i počeja. Kad san ima šest let nono, mi je kupija harmoniku ali niš nisan zna. Pokle san iša u školu pa san se navadija. Volin sviriti ove naše istarske kante, Brkica, Žminjka, i onda ča ja znan. Večeraska ću sviriti »Prihajan doma« od Marija Battifiace i Klape sol. Ovdje mi je lipo, tu san drugi put. Volin sviriti u Žminju, rekao nam je Aleks. Iz Rovinja je došao i Nathaniel Glad:
- Imam osam godina, a nedavno sam bio u Italiji, u Veroni, gdje sam osvojio prvo mjesto. Na međunarodnom prvenstvu u A kategoriji bio sam prvi. Izveo sam »La musica di notte«. Izvest ću je i večeras. Sviram harmoniku godinu i pol, a taj sam instrument izabrao jer mi se sviđa. Pohađam hamonikaški centar Enisa Krizmana, tu u Žminju, kaže Nathaniel. Susreli smo i jednog »veterana« žminjskog susreta.
- Ja sam Edi Žufić iz Katuna Lindarskog. Imam 61 godinu, a na susretima harmonika u Žminju sudjelujem već 15 put. Budući da smo 28 godina ovdje, ja sam, kao predstavnik sudionika, svojim rukama izradio zahvalnice organizatorima i voditeljici. Oni nama uvijek daju zahvalnice pa je bio red i da se i mi njima zahvalimo, kazao je Žufić.
Puno je bilo mladih svirača, a svakako valja istaknuti i najstarijeg harmonikaša koji je nastupio u Žminju - to je 91-godišnji Mario Batagelj iz Pazina.
Škola iz Žminja
Obzirom da smo više puta spomenuli harmonikaški centar iz Žminja kratko smo razgovarali s osnivačem Harmonikaškog centra Livi iz Žminja, Enisom Krizmanom.
- Osim predstavljanja harmonikaškog centra, ovdje u Žminju, na ovogodišnjem susretu nastupaju moji učenici. Nastupa ih 14, a inače, škola ima 48 upisanih polaznika. Škola se, točnije, nalazi u mom mjestu, u mjestu Zahariji kod Žminja. Svake godine uoči početka redovne školske godine upisujemo novu djecu i radimo raspored. Moj harmonikaški centar postoji od 2021. godine, ali ja ovaj posao radim od 2016. godine. Kada sam počeo, imao sam učenike u sklopu svoje skupine »Kosirići« iz Tinjana. Tamo su bili moji prvi učenici. To vam nije klasična muzička škola. Mi radimo po želji čovjeka koji dođe. Može biti glazbeno obrazovan ali i početnik. Kod nas ljudi dođu i s 50 ili 60 godina jer žele svirati za svoju dušu. Nema ograničenja po starosnoj dobi. Radim individualno, a skupno samo uoči nekih nastupa. Inače, kada me pitate za ovu manifestaciju moram reći da na njoj sudjelujem od svoje 12 godine. Ovo je moja općina, moj dom i nikada ne bi preskočio sudjelovanje na Armonikama Zad Kaštela, rekao nam je Krizman.
Organizatori manifestacija u Žminju, a to su Općina i Turistička zajednica Općine Žminj za kraj ljeta najavljuju još jednu veliku pučku feštu - Žminjsku Bartulju najveću feštu u Istri. Ona predstavlja kulminaciju jednotjednog programa i održava se posljednje subote u kolovozu, 31. kolovoza. Stoljetna je to fešta s bogatim programom koja, osim velikog koncerta, uključuje biciklijadu, utrku, nogometni turnir i turnir u boćanju, stočni sajam, predstave, sajam autohtonih proizvoda, te sajam automobila. Žminjske ulice ispune izlagači s ekološkim maslinovim uljima, vinima, suhomesnatim proizvodima, slasticama, proizvodima od lavande, aronije, smilja i konoplje, nakitom i brojnim dekorativnim predmetima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
