(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Istarski pršut, nositelj europske zaštićene oznake izvornosti, nadasve je cijenjena delicija stoga ni toplinski val nije omeo najupornije ljubitelje pršuta da se upute u Tinjan na Ljetni festival istarskog pršuta koji je održan u dvodnevnom, večernjem ljetnom izdanju.
Na srpanjskoj gastro manifestaciji predstavilo se dvanaest pršutara, uz istarske pršutare Antolovića, Buršića, Dujmovića, Milohanića i Tomasa, te OPG Franjul, svoje proizvode izložili su i proizvođači iz Slavonije, Dalmacije, Slovenije i Španjolske.
Sajmovi poput tinjanskog, važni su radi promocije pršutara i radi upoznavanja kupaca direktno s njihovim proizvodom, kazao je Milan Antolović, nekadašnji županijski pročelnik za poljoprivredu, s dvadesetogodišnjom tradicijom proizvodnje pršuta u Bašićima u Općini Tinjan.
- To je direktan spoj bez posrednika i time se stvara imidž istarskog pršuta koji je uvijek kroz povijest bio dominantan u gurmanskoj ponudi, kazao nam je Antolović. Drugog festivalskog dana rezao je pršut težak 8,5 kilograma i star godinu i pol. Do njegovog štanda smjestili su se Španjolci, partneri sajma, kako je rekao Antolović, koji u Tinjan dolaze dva puta godišnje, na jesenji Internacionalni sajam pršuta (ISAP) koji je u listopadu lani održan u jubilarnom 15. izdanju i na ljetni festival kojemu je ovo četvrto izdanje. Predstavljaju svoj pršut iberico koji je vrhunski proizvod, ali drugačiji, pojasnio je Antolović, s kožom je i nije dimljen. Upravo zato jer je s kožom drže ga tri godine u fazi zrenja.
Visoke ljetne temperature nisu prepreka za degustaciju pršuta. - Navečer je gušt pojesti fetu pršuta uz malo domaćeg vina, složila se Mikela Buršić Lisjak. Na štandu pršutane Buršić iz Vodnjana, nudili su i čips od istarske pancete, jedinstven proizvod u Hrvatskoj.
Pršut se rezao i na štandu OPG-a Franjul iz Svetog Petra u Šumi, šampiona ovogodišnjeg desetog supetarskog međunarodnog sajma S klobasicom u Europu i osvajača kobasičarske štafete koju mu je donijela istarska kosnica. - Došli smo podržati ljetni festival u susjednoj općini. Toplo je, ali da li je ljeto ili zima, pršut uvijek ide, ljudi prepoznaju tu kvalitetu, kazao je Loris Franjul.
Vrhunski istarski pršut na ljetnom se festivalu u Tinjanu, koji se ponosi svojom titulom općine istarskog pršuta, narezan prodavao po sajamskog cijeni od 10 eura za 10 dekagrama. Pršut u komadu po 30 eura za kilogram, s PDV-om. Posjetitelji prezadovoljni kvalitetom. - Pršut je fenomenalan, povjerio na je Mario Jergović iz Zagreba, koji je boravak u Istri iskoristio da svrati do Tinjana.
Na festivalskim štandovima nudili su se i drugi suhomesnati proizvodi, ali i proizvodi lokalnih OPG-ova. Martina Štifanić iz OPG Mirai aromatica iz Tinjana izložila je proizvode od samoniklog bilja, od čajeva, ukiseljenih proizvoda, začina do tinktura na bazi samoniklog bilja. Cilj je, kazala je, ponuditi nešto što priroda daje, što nas okružuje i na dohvat je ruke, samo treba prepoznati.
Otvarajući srpanjsku manifestaciju, načelnik Tinjana Goran Hrvatin, naglasio je kako se na Ljetnom festivalu istarskog pršuta slavi perjanica istarske gastronomije.
- Namjera je da turiste, koji u ovo doba godine borave u Istri, a poznato je da smo općina u središnjoj Istri s pozamašnim brojem noćenja, zaintrigiramo. Prvo, da promoviramo i jesenski sajam, i drugo da promoviramo gastronomiju u turističkoj sezoni, izjavio je Hrvatin.
Ljetni sajam pršuta u Tinjanu vrijedna je manifestacija, značajna za Istarsku županiju, s ciljem promocije istarskog pršuta, kazao je županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan.
- Prilika je to da veći broj posjetitelja upozna kvalitetu istarskog pršuta, ujedno i da se proizvođači predstave sa svojim pršutom. Visoke temperature otegotna su okolnost, ali mislim da naši prozvođači mogu adekvatno predstaviti svoj proizvod i u srcu turističke sezone. Vjerujem da je to manifestacija koja doprinosi značajno promociji i proizvodnje pršuta i upoznavanju s kvalitetom pršuta svih proizvođača, poručio je Pinzan.
Na otvaranju festivala nastupile su tinjanske mažoretkinje koje se pripremaju za nastup na Svjetskom prvenstvu, te mali folkloraši, svi iz Kumpanije Kosirići. Na obližnjem boćalištu odvijalo se natjecanje u cornholeu. Zabavni dvodnevni program dodatno su upotpunili Alfa Time Band, 2BMB band, te grupa Vigor i Etaloni band.