Manifestacija »U bojama tradicije: Žetvena svečanost« vratila je Brtoniglu, malo mjesto u srcu Bujštine, u neka prošla vremena starih zanata koja su danas na izdisaju. Cijela se općina, na čelu s načelnikom Nešom Sinožićem, potrudila da vrati dašak tradicije i da brojni posjetitelji osjete duh stare baštine. Ulice su bile ukrašene i ispunjene izlagačima antikviteta i zanatlijama koji su prolaznicima prezentirali svoja znanja.

Očuvanje tradicije

- Meni je ovo jedna od najljepših općinskih manifestacija koje imamo. Njom čuvamo tradiciju i pokazujemo mlađim naraštajima kako se nekada živjelo. Za sreću ljudi nije nužno potrebna tehnologija i napredak, jer navodno sada živimo bolje, ali kažu mnogi da je nekad bilo više zadovoljstva. Prije je bilo više uzajamnog pomaganja i druženja, bilo je pjesme i veselja nakon odrađenog posla. Nažalost, izgubila se ta potreba za ručnim radom i taj osjećaj zadovoljstva nakon obavljenog posla. Danas više nemamo ni priliku vidjeti kako se koriste kosa, motika i slični alati, a kamoli njihova izrada. Ovom smotrom želimo te stvari sačuvati od zaborava i educirati mlađe naraštaje o nekadašnjem životu njihovih predaka, rekao je načelnik Sinožić kojeg smo zatekli u blizini drvene vršilice žita iz 1938. godine koju su mještani stavili u funkciju prezentiravši cijeli postupak vršidbe i spremanja odvojenog žita i slame.

Vršilica žita (Snimio Zvonimir Guzić)

Uz djecu, i mnogi odrasli posjetitelji su sa zanimanjem pratili nekadašnji princip rada bez kojeg ne bi bilo kruha u ono vrijeme. Razna kulturna društva i udruge koje su došle na manifestaciju dodatno su obogatili događaj - tako je folklorno društvo iz Umaga na čelu s voditeljem Vlatkom Možarom bilo zaduženo za ples i dobru atmosferu, vrijedne domaćice iz Zajednice Talijana Nova Vas uz pjesmu i zabavu pripremale fritule i ostale tradicionalne slastice, gljivarska udruga Boletus napravila je kotlić s gljivama za sve sudionike manifestacije, a priču su upotpunili i gosti iz Slovenije, Društvo ljubitelja tradicije Anbot iz Pirana kod kojih je dominirala lavanda i proizvodi od te aromatične biljke.

Kulturno društvo Umag (Snimio Zvonimir Guzić)

Veliku pažnju posjetitelja privukao je majstor Baja, kovač iz »Zlatne doline«, srca Slavonije koji je u Brtonigli prezentirao majstorije ovog drevnog zanata.

- Ovo je obiteljska tradicija koju sam naslijedio od svoga oca, a svoj kovački obrt imam već dvadeset godina. Uz obitelj imamo zaposlena i dva djelatnika, može se još uvijek živjeti od ovog starog zanata. Obilazimo razne sajmove, a dosta toga se proda i preko interneta. Ljudi prepoznaju kvalitetu, svaki naš iskovani predmet je unikatan, rekao nam je vlasnik obrta Josip Čavajda koji je sa suprugom došao iz Jakšića pored Požege na poziv Turističke zajednice Brtonigla.

Josip Čavajda (Snimio Zvonimir Guzić)

- Bili smo nedavno na sličnom sajmu u Grožnjanu gdje su nas zapazili iz TZ-a Brtonigla i pozvali da dođemo kod njih. Supruga ima svoj obrt preko kojeg izrađuje i prodaje suvenire, a specijalnost joj je graviranje na staklu i ostalim materijalima tako da je dosta uspješna u poslu, rekao je Čavajda.

Brašno od kukuruza

Društvo ispred trgovine kartalo je briškulu, što je bio jedan od najdražih načina zabave koji se prakticirao u prošlosti. Autentičan doživljaj upotpunio je Antonio Radin sa svoja dva tovara, koja je doveo s obližnjeg ranča. Magarci su marljive i radišne životinje bez kojih se nekad nije mogao zamisliti život na selu, a sada su više turistička atrakcija te su se mnogi poželjeli fotografirati s njima.Svoje mjesto i štand na ovom skupu starih baština dobio je i Sergio Demark koji izrađuje violine i bajseve.

Sergio Demark (Snimio Zvonimir Guzić)

- Nažalost, ostao sam jedini u Istri koji izrađuje te instrumente, bio je jedan gospodin iz Ročkog polja koji ima 94 godine i prestao se baviti tim poslom. Ove godine u Draguću na susretu svirača bajsa bio sam jedini proizvođač. Za napraviti jednu violinu treba mi oko mjesec dana, dok za bajs još desetak dana više. Do sada sam izradio 14 bajseva i sljedeći je u izradi, dok imam izrađene dvije violine za moje unuke. Radim i »kantine« od ovčjih crijeva, to su žice za bajs koje je danas jako teško naći. Nekad ih je bilo u Trstu, a danas treba ići sve do Vicenze da bi ih dobili, rekao je Denmark koji se ovim zanatom počeo baviti nakon umirovljenja prije jedanaest godina.

Nekoliko metara dalje Davor Paladin demonstrirao nam je kako se od kukuruza dobiva brašno za palentu ručno vrteći svoj kameni mlin. Uz tradicionalne zvuke harmonike i drugih instrumenata koji su se čuli ulicama Brtonigle, za večernju glazbenu zabavu bio je zadužen Trio Fortuna s kojim je i završena ova starom zanatskom baštinom bogata manifestacija. Parafrazirajući poslovicu »Bolje da umre selo nego običaji« uvjereni smo da Brtoniglu čeka duga i tradicijom bogata budućnost.

Davor Paladin (Snimio Zvonimir Guzić)

Povezane vijesti

• Novi vrtić u Brtonigli čeka europski novac
• Mobiteli još uvijek nisu posve potisnuli satove
• Žetvene svečanosti u Brtonigli: Posebna atrakcija vršidba pšenice na još uvijek ispravnoj vršalici iz 1938. godine