Kumulonimbusi, svojevrsna meteorološka bomba koja stvara najsnažnije oluje, izazvali su pravi kaos u Istri prije 19 godina. O štetama nastalim u jakim naletima vjetra, a koji su uzrokovali potapanje brojnih brodica i rušenje stabala, izvještavao je Glas Istre u izdanju objavljenom na današnji dan 1995. godine.

Kako se pisalo, najdramatičnija situacija bila je u pulskim lukama, gdje su, u naletima vjetra i i kiše, potopljene čak 43 brodice. Među njima, u udarima valova i kiše potopila se i duga 13-metarska ribarska koća »Vis«, koja je bila privezana u pulskoj luci uz Carinski gat. Na moru nije bilo stradalih, no zabilježena je velika materijalna šteta u pulskoj ACI marini.

Velike štete

Ondje je oštećeno 26 jahti, u fažanskoj lučici 13 barki je potonulo, u Banjolama su četiri barke bačene na kraj, a na Puntiželi ih je oštećeno 17. Uz dvadesetak stabala koja su popadala na raznim područjima u gradu, na Bulevaru je u naletu vjetra srušen četrdesetak metara visok bor, kao i nekoliko njih na S - krivini. Dežurne su se ekipe susretale na svakom koraku, iako većih zastoja u prometu nije bilo.

Olujno je nevrijeme najviše zahvatilo mjesta na Jugu Istre, dok se na Ćićariji se zabijelio i snijeg. Prema tadašnjem izvješću Centra za obavješćivanje Buzet, visina snježnog pokrivača je na području Bresta, odnosno Vodica, iznosila oko pet centimetara, s time da su ceste ipak bile prohodne. Snijega je bilo i iznad buzetske Željezničke stanice. Bio je to idiličan zimski prizor za djecu, no ne i za vozače koji su morali čekati na čišćenje prometnica od snijega.

Jake kiše i snažni vjetar nisu zaobišli ni Medulin. Iako nije bilo zabilježeno većih materijalnih šteta, vremensku su nepogodu najviše osjetili vlasnici ribarskih brodica, a nekoliko manjih čamaca je i potopljeno. Nadležne su službe, kako se pisalo, promptno reagirale i uklonile stablo koje je vjetar srušio na Premanturskoj cesti, kao i nekoliko većih grana na relaciji Medulin-Pomer.

Situacija je nešto ozbiljnija bila u Rovinju, gdje je olujno nevrijeme prouzročilo oštećenje desetak automobila parkiranih u sjevernoj luci Valdibora. Gradsku su rivu okupali valovi koji su dostizali visinu od pet do šest metara, a olujna tramontana u trajanju jednog sata potopila je i nekoliko ribarica. Zbog kiše i nevremena, ali i nepažnje HPT radnika prilikom iskopa za polaganje optičkog kabla, prouzrokovan je tada kvar na glavnom telefonskom vodu za rovinjska naselja Končeta, Karmelo, Laco Sercio, gdje su pretplatnici ostali bez veze s ostatkom svijeta. A tek što je kvar saniran, grom je udario u telefonski vod na Centeneru te ostavio bez veze stotinjak dupleksa. U brojnim su istarskim mjestima zabilježeni i udari vjetra brzine od sedamdesetak kilometara na sat, no već nekoliko sati
nakon kijameta zasjalo je sunce.

Situacija je danas, pak, bitno drugačija - jer se po najavljenoj vremenskoj prognozi, smiješi samo sunce i ugodne temperature diljem Istre, uz koju naoblaku.

Kraj »Prvomajske«

Iz Raše je stigla vijest o teškom stanju u tamošnjoj tvornici alatnih strojeva »Prvomajska«, gdje je najavljeno masovno otpuštanje radnika - njih čak 240. Pa tako je od idućeg ponedjeljka planiran bio nastavak rada bez 280 do 300 zaposlenih od njih 591 koliko ih je bilo na platnoj listi. Nakon dugotrajnih pregovora sindikata s poslodavcima, odlučeno je da posao zadrže teški socijalni slučajevi, invalidi rada, dok se za 43 zaposlena planirala dokupiti mirovina. Zbog pada proizvodnje u tvornici, spašavanje tvornice nije bilo moguće bez otpuštanja, rekao je tada Joerg Schmid, jedan od tri menadžera njemačke tvrtke Boehringer, koja je postala suvlasnikom »Prvomajske«. Naglasio je Schimd tom prilikom našim novinarima da oni veoma cijene znanje domaćih ranika i njihovu marljivost, ali i stručnost inženjera, kao i da raspolažu s vrlo kvalitetnim strojnim parkom.

Da je Istra oduvijek imala izraženu humanitarnu crtu dokazuju i sljedeće vijesti. Naime, u prvoj akciji darivanja krvi te godine, skupljeno je 79 bočica ove dragocjene tekućine. Na darivanje krvi u pazinskom Spomen domu odazvao se velik broj ljudi, a među njima bilo je nekoliko onih koji su se na tu hvalevrijednu akciju prijavili prvi put. U Puli je, pak, održan osmi Memorijal Sergio Blažić Đoser, a na jednoj od šest manifestacija - Noći prijateljstva, prikupljeno je osamnaest tisuća kuna doniranih Ligi za borbu protiv raka Pule.

Svjetska moda

A iako su još uvijek kod nas bile niske temperature koje je donijelo nevrijeme i hladna kiša, svjetska modna scena obilovala je događajima i trendovima o kojima naši promrzli sugrađani nisu mogli ni pomišljati. Tih su se dana u svjetskim prijestolnicama mode održavale modne revije kojima je najavljena sezona proljeće/ljeto 1995. Kako se pisalo, ono što je bilo u fokusu stvaratelja modnih trendova bilo je žensko tijelo sa svojim oblinama. Pa su tako piste bile preplavljene ženstvenim modnim komadima i kostimima koji prate liniju tijela. Zanimljivo je da su, kako to i danas biva, kostimi bili inspirirani nekadašnjim trendovima u modi - odnosno modom četrdesetih i pedesetih godina. To je, kako je bilo rečeno, značilo da će se te sezone nositi uski sakoi koji su strukturirani i ne prelaze dužinu bokova, dok su suknje doživjele jednu novinu - dopirale su do iznad koljena ili, vrlo rijetko, samo mrvicu ispod. Često ih je krasio i tanki, ali upadljivi pojas. Takvu su novu verziju suknje prihvatili svi modni dizajneri, dok je dugačka suknja nestala s modne scene. Dizajneri su sve češće posezali za novim sintetičkim materijalima poput gume. Pa je tako, naime, popularni Versace napravio uske suknje do koljena u vibrantnim, neonskim bojama, što je također bio hit sezone. Baš kao i senzualni korzeti koji su se kombinirali uz suknje, ali i elegante hlače. Na ulicama su se, još od sezone prije, susretale žene u sportskim izdanjima kojima su kao inspiracija poslužile odjevne kombinacije s atletskih staza.

»Sa ženstvenim kostimima vratila se moda elegantnih cipela s tankim visokim potpeticama. Ženske torbice postaju prilično zafrkantske: male su, u svim mogućim bojama, često ukrašenim lancima, lokotima, privjescima«, pisalo se tada o trendovima u modnoj industriji.

Jeftino dam samo da prodam

Zbog nevremena koje je poharalo Pulu, na tržnici je bilo svega nekoliko prodavača koji su tog dana radili u kabanicama i skrivali se od kiše ispod kišobrana i suncobrana. Nije bilo ni puno kupaca, iako se povrće moglo kupiti vrlo povoljno. Tako se, naime, po četiri kune mogao dobiti kelj i crveni radić, a i drugo je povrće bilo jeftinije no inače. Čak su kupci nudili svoje proizvode uz komentare »Uzmite, dat ću vam jeftinije, samo da idem doma!«. Voće se, pak, prodavalo po istim cijenama jer su štandovi ovih prodavača bili natkriveni, pa im je i boravak na njihovom radnom mjestu bio nešto lakši. Slabo je popunjena bila i ribarnica, a osim smrznute ribe i lignji, nudilo se i ponešto morskih specijaliteta - cipli po 15 kuna, ugori od 20 do 35, rakovice po 30, a ista je cijena bila i za osliće i zere. Kilogram lignji i listova prodavao se 50 kuna, trilje i riboni po 40, a brancini po 80 kuna. Najveću su pažnju plijenila dva kapitalca ulovljena u pulskom akvatoriju, i to običnom mrežom stajačicom. Bila je to pozamašna grdobina od dvadesetak kilograma, koja se prodavala po kilogramu za 35 kuna, kao i romb od pet kilograma, za 50 kuna po kili.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke