Veliko zanimanje građana Rovinja izazvalo je predstavljanje Plana održive urbane mobilnosti, izrađen na Zavodu za prostorno planiranje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti. U tijeku javne rasprave u Domu kulture najviše se raspravljalo o mogućnosti parkiranja u ulicama Carducci i Mattea Benussija, u kojima se nalaze Dom zdravlja, apoteka, pošta i autobusni kolodvor.

S 12,5 tisuća stanovnika sustav gradskih prometnica zadovoljio bi lokalni promet, međutim ljeti se zbog velikog broja turista u gradu nalazi triput više vozila pa tada prometno jedva funkcionira. Najviše, dakako, ispaštaju Rovinjci kojima je traženje parkirališta oko Trga na lokvi nemoguća misija. Predlagači s Fakulteta smatraju da je svaka javna usluga u Rovinju dostupna na najviše 15 minuta hoda, što je puno manje nego u nekim većim gradovima. Međutim, prisutni na raspravi su ukazali da ti gradovi imaju javni prijevoz, ali i da je zbog konfiguracije Rovinja teško očekivati da će se stariji i bolesni građani moći, primjerice, do Doma zdravlja bez dolaska automobilom.

Javni prijevoz

Marko Ševrović i Marijan Jakovljević, profesori s Fakulteta prometnih znanosti, predložili da se u sezoni osigura prijevoznička služba koja bi dolazila na poziv za dolazak i odlazak iz Doma zdravlja. Prisutni građani su međutim izrazili skepsu da bi se ljeti moglo osigurati takvu uslugu jer su usluge taksija nedostupne prosječnom umirovljeniku. Predložili su, međutim, da se sugerira Gradu Rovinju osiguranje javnog prijevoza prema Rovinjskom Selu, Gripolama, Bolnici i Centeneru. Time bi se, smatraju, smanjio prometni pritisak na središte grada. Predložili su da se u tu svrhu angažiraju mini busevi, po mogućnosti na elektropogon, kao što je primjerice eksperimentalno uveo Grad Poreč koristeći europske fondove. Iz Fakulteta su skeptični, ne vjeruju kako će se netko upustiti u takvu poduzetničku avanturu koja bi bila iskoristiva tek 60-ak dana glavne turističke sezone. Građani su poručili da bi mini busevi zimi mogli razvoziti djecu do vrtića i škola, a vikendom i u brojne sportske klubove, koji ionako moraju tražiti prijevoz za gostovanja svojih sportaša. Ispalo je da bi to mogla biti jedna vrsta javnog gradskog prijevoza koje bi mogla poslovati u nekoj od komunalnih tvrtki.

Analizirajući promet u Gradu, stručnjaci s Fakulteta su iznijeli zapanjujuće podatke da u punoj sezoni kroz južni i sjeverni ulaz u grad dnevno prođe preko 20 tisuća vozila, u vršnim danima kad se zbog kiše umjesto na plaže u grad slije veliki broj turista, ne samo s područja Rovinja, već i okolnih gradova. Posebno su prometno zagušene dionice Istarske ulice, Aleja Ruđera Boškovića, Ulica Gripole, Aleja 30. svibnja i Ulica Stjepana Radića, pa tim ulicama dnevno prođe preko 30 tisuća vozila.

Poseban se prometni čep stvara na križanju Istarske ulice i Vijenca braće Lorenzetto na kojem se planira izgradnja kružnog toka, koja je pak zbog uskog prostora i konfiguracije terena teško izvediva. Kada se uzme vrijeme potrebno za doći pješice u središte grada, vremenski se i na prijevoz automobilom izgubi isto ili više vremena.

Sustav parkiranja

U svakom slučaju, dobro je da se nakon punih 22 godine Grad Rovinj odlučio za izradu dokumenta koji je precizno izmjerio intenzitet prometa i dao prijedloge što bi trebalo poduzeti da se prometno zagušenje šireg dijela grada koliko toliko učinilo podnošljivim građanima Rovinja i njihovim brojnim gostima.

Provedena analiza sustava parkiranja ukazuje na značajan udio parkirališnih kapaciteta u gradskom središtu, s najvećim površinama smještenima u užem središtu grada. Gotovo 16.000 kvadrata uličnog prostora urbane zone odnosi se na parkirališta s oko 1.250 mjesta. Isto tako, utvrđeno je da čak pola analiziranih kapaciteta nije u sustavu naplate. Rezultat su stalno popunjena parkirališta u središtu grada i prosječno zadržavanje automobila tri sata.

Marko Ševrović, Elvis Prenc i Marijan Jakovljević (Snimio Aldo Pokrajac)

Uz navedeno, odsutnost koncepta Park&Ride dodatno otežava situaciju mobilnosti u gradu. Grad Rovinj je prošle turističke sezone pokrenuo vožnju jednom linijom turističkog vlakića koji povezuje glavne parkirališne površine na obodu grada što se pokazalo za građane vrlo pozitivno te je korišteno za potrebe svakodnevnih putovanja kao i povezivanja parkirališnih površina na obodu grada sa središtem. Prijevoz putnika autobusima do Rovinja organiziran je kroz 12 županijskih linija te četiri linije u koncesiji koje su bile u funkciji povezivanja središta i rubnih dijelova grada, računajući i plaže prema kojima ljeti gravitira velik broj građana i turista. U proteklom periodu prometale su i tri komunalne linije od autobusne na sjeveru prema Amarinu i Valalti te jugu prema Polarima. Međutim, pokazalo se da je bila niska potražnja pa su linije ukinute.

Preostaje promoviranje pješačenja i biciklizam. Na temelju analize prometa može se zaključiti da grad ima razvijenu pješačku i biciklističku infrastrukturu, posebno duž glavnih gradskih prometnica izvan središta grada. Međutim, postoje i određeni izazovi i nedostaci u pješačkoj infrastrukturi, posebno u užem središtu grada. Nogostupi u ovom području su značajno uži u usporedbi s glavnim gradskim prometnicama izvan središta grada, a nerijetko nisu izvedeni ili su izvedeni samo s jedne strane kolnika. Ova problematika je posebno izražena u većini stambenih ulica gdje se najčešće tijekom turističke sezone vozila parkiraju na kolniku ili nogostupu uslijed čega su pješaci prisiljeni hodati cestom. Pješačka zona razmjerno je jedna od najvećih u Hrvatskoj i služi kao primjer pozitivne prakse razvoja održivih oblika prometovanja. Uz prednosti, veličina pješačke zone donosi i određene izazove te je utvrđeno miješanje pješačkog prometa s biciklistima i električnim romobilima što kod pješaka stvara osjećaj smanjenje sigurnosti i nelagode, pogotovo kad su u pitanju pješaci mlađe i starije životne dobi.

Biciklistička mreža

Kad je u pitanju biciklistički promet, u postojećem stanju infrastruktura bilježi značajnu duljinu od približno 200 kilometara. S druge strane, biciklistička mreža za potrebe obavljanja svakodnevnih putovanja na području urbanog središta u funkcionalnom smislu nije izgrađena. Velik izazov tome predstavlja nedostatak javnog prostora, posebno u urbanoj zoni, što je potrebno uzeti u obzir kod prijedloga rješenja.

Mjere koje teže optimalizaciji gradskog prometa usmjerene su na jačanje pješačenja, biciklizma te javnog prijevoza koji bi umanjili negativni utjecaj prometa na kvalitetu života građana i posjetitelja. Za očekivati je da se u kratkom razdoblju pravilnim potezima može značajno utjecati na promjenu načina dolaska posjetitelja u grad. Za očekivati je da će se kroz implementaciju mjera ovog plana - parkirnu politiku i zadržavanje i preusmjeravanje vozila na parkirališne površine na obodu grada kroz ključni Park&Ride sustav - smanjiti broj dolazaka automobilima u uži dio centra kroz mjere.

Prema analizi stavova javnosti odabran je željeni scenarij razvoja sukladno čemu je definirana vizija i ciljevi razvoja prometnog sustava grada Rovinja. Ciljevi razvoja prometnog sustava proizlaze iz načela planiranja održive urbane mobilnosti destimulacije korištenje osobnih vozila u ukupnoj raspodjeli putovanja s naglaskom na revitalizaciju ulica i trgova te vraćanje javnog prostora čovjeku, a ne motornim vozilima. Prema navedenom vizija je veća mobilnost u funkciji domicilnog stanovništva. Umjesto da bude usmjerena isključivo na tehničke aspekte prijevoza, ova prometna filozofija promiče integrirani sustav koji podržava ljudski život, udovoljava različitim potrebama zajednice te osigurava održivost. Želi se postići smanjenje broja motornih vozila u gradskom središtu, organizacija i regulacija prometa u stambenim ulicama s ciljem jačanja pješačkog i biciklističkog prometa, revitalizacija ulica i trgova te podizanje razine svijesti o važnosti održive mobilnosti.

Mapa prometnog opterećenja

Prema analizama postojećeg stanja jedan od glavnih izazova mobilnosti je upravo nedostatak prostora za pješake i bicikliste u stambenim ulicama što negativno utječe na njihovu sigurnost kao i vizualni identitet grada. Sukladno tome u prvom koraku se pristupilo organizaciji sustava jednosmjernih ulica pritom pazeći da se postignu očekivane prednosti bez negativnih utjecaja na promet i pristupačnost. U sklopu ovog Plana definirano je 78 jednosmjernih ulica u ukupnoj duljini od oko 15 kilometara.

Ako se uz prometno opterećenje analiziraju i točke interesa, može se zaključiti da se dio prometnog opterećenja navedenih ulica odnosi na promet koji gravitira značajnim smještajnim kapacitetima i turističkom sadržaju na južnom dijelu grada. S ciljem smanjenja opterećenja predlaže se dovršetak planirane obilaznice. U prvoj fazi planira se bajpas spoj Aleje Ruđera Boškovića s Ulicom Gripole. Kroz drugu fazu Aleja 30. svibnja se spaja s Ulicom Luje Adamovića, a u trećoj ide spoj Ulice Gripole s Ulicom braće Božić. Ovom dinamikom će se već kroz izgradnju prve i druge faze osigurati obilazni pravac.

Neophodan Park&Ride

Za Park&Ride sustav Rovinj bi u većoj mjeri mogao iskoristiti 900 mjesta na postojećih 13 parkirališnih površina. Tijekom turističke sezone ove površine ne bilježe stopostotnu popunjenost u odnosu na parkirališna mjesta u središtu bez obzira što se nalaze u zoni tri minute vožnje od pješačke zone. Za potrebe povezivanja parkirališnih kapaciteta na obodu grada kroz koncept Park&Ride predlaže se reorganizacija postojeće linije turističkog vlakića kroz uvođenje dvije linije. Prva linija bi bila u funkciji povezivanja oko 400 parkirališnih mjesta na potezu od Trga Valdibora do Retail parka Rovinj. Obrt linije bi iznosio do 30 minuta što omogućuje uspostavu optimalnog voznog reda s češćim polascima tijekom vršnih opterećenja. Druga linija bi bila u funkciji povezivanja oko 500 parkirališnih mjesta na potezu Trga Valdibora do resorta Amarin. Obrt linije bi iznosio nešto više od 30 minuta što omogućuje uspostavu optimalnog voznog reda s češćim polascima tijekom vršnih opterećenja. Organizacijom Park&Ride sustava omogućava se dovoljan broj polazaka javnog prijevoza s parkirališnih mjesta na obodu grada prema središtu čime takva parkirališta postaju privlačna za korisnike i konkurentna parkirališnim mjestima u gradskom središtu.

Shodno tome, nakon uspostave Park&Ride sustava, predlaže se provođenje sustavnog smanjenja broja uličnih parkirališnih mjesta u gradskom središtu u prvoj mjeri za potrebe posjetitelja. Takva mjesta je potrebno staviti u funkciju lokalnog stanovništva te kratkotrajnih zadržavanja u zonama gdje su glavne točke interesa. U trenutku potrebe nužno je sustavno raditi na proširenju parkirališnih površina izvan gradskog središta, a koja su planirana prostorno planskom dokumentacijom kako ne bi došlo do nedostatka kapaciteta u sklopu Park&Ride sustava.

Uz navedeno, za potrebe pješačke zone se predlaže povećanje broja parkirališnih mjesta za potrebe lokalnog stanovništva i to na parkiralištima u zoni Trga na lokvi, Obale Vladimira Nazora i Obale Alda Negrija. To se se osigurati kroz širenje pješačke zone gdje će u ove ulice biti zabrana ulaza osim za vozila s dozvolom. S druge strane, povećanje broja mjesta za potrebe lokalnog stanovišta u zoni Valdibora treba omogućiti kroz tarifnu politiku odnosno mjesečne karte s ciljem smanjenje broja posjetitelja na parkiralištima u urbanom središtu.

Regulacija prometovanja

Organizacija javnog cestovnog prijevoza putnika predviđena je kroz dvije faze djelovanja. U prvoj fazi predlaže se sustavna destimulacija dolaska osobnim vozilom u središte grada. S obzirom na složenost, prva faza se predlaže kroz mjere uspostavljanje Park&Ride sustava čija je primarna funkcija zaustavljanje vozila posjetitelja na obodu grada. Potom i povezivanje značajnijih prometnih generatora javnim autobusnim prijevozom za potrebe zaposlenika i posjetitelja. Ova mjera se primarno odnosi na povezivanje četiri kampa kroz postojeće četiri autobusne linije. Povezivanje Rovinjskog Sela treba osigurati kroz pojačani županijski prijevoz putnika. Naime, u postojećem stanju minimalno pet linija prolazi kroz Rovinjsko Selo te ih je kao takve potrebno usuglasiti s potrebama građana. S obzirom da je u tijeku reorganizacija županijskog prijevoza putnika Istarske županije svakako je potrebno uzeti u obzir da se kroz županijski prijevoz osigura povezanost i na području grada što će značajno utjecati na manje troškove sustava.

Cilj mjera regulacije prometovanja je povećanja sigurnosti mobilnosti u gradskom središtu. Shodno tome predlaže se dodatna regulacija prometovanja teških vozila u gradsko središte te prometovanje u pješačkoj zoni. Prvo kroz zabrana prometovanja teškim vozilima, kampera i kamionima u ulicama Carducci, Mattea Benussija i Fontana. Kad je u pitanju regulacija zabrane prometovanja u pješačkoj zoni uz proširenje pješačke zone i osiguravanje parkirališta za bicikle na obodu zone predlaže se zabrana prometovanja biciklistima i električnim romobilima u pješačkoj zoni od kružnog raskrižja kod gradske tržnice do Trga Brodgradilišta. Sa stajališta sigurnosti nisu utvrđene kritične točke u prometnoj mreži gdje je potrebna sanacija opasnog mjesta. S druge strane raskrižja na kojima je utvrđena potencijalno smanjenja sigurnost su: Ulica Stjepana Radića – Omladinska – Ulica Mattea Benussija Ulica Aleja 30. Svibnja – Ulica Marca della Pietra – Motovunska ulica Istarska – Ulica Carducci.

Osnovni nedostatak raskrižja Ulica Stjepana Radića – Omladinska – Ulica Mattea Benussija proizlazi iz smanjenje preglednosti sporednih prilaza. S ciljem povećanja sigurnosti optimalno rješenje bi bilo raskrižje s kružnim tokom no uslijed prostornih ograničenje moguće je izvođenje samo mini kružnog raskrižja. Drugo rješenje, ukoliko se pokaže potreba, je semaforizacija raskrižja.

Smanjena sigurnost u zoni raskrižja Ulica Aleja 30. Svibnja – Ulica Marca della Pietra – Motovunska ulica uzrokovana je tipom raskrižja. Naime, radi se o četverokrakom nesemaforiziranom raskrižju koje ima po tri prometne trake na glavnom smjeru što otežava uključivanje lijevih skretača sa sporednih prilaza. Uz navedeno glavni smjer (Aleja 30. svibnja) je u pravcu te su prisutne povećane operativne brzine. Prijedlog rješenje je promjena tipa u raskrižje s kružnim tokom prometa. Problematika prometovanja raskrižjem Istarska – Ulica Carducci je također uzrokovana smanjenom preglednosti te većem prometnom opterećenju tijekom ljetnih mjeseci. Poboljšanje situacije na ovom raskrižje bit će uslijed manjeg opterećenja nakon uvođenja novog sustava jednosmjernih ulica.

Više od 13 tisuća vozila

Osnovni cilj telefonske i web ankete bio je prikupljanje što više mišljenja vezanih za ocjenu postojećeg stanja kao i mišljenja o glavnim prometnim izazovima grada Rovinja te potencijalnim mjerama unaprjeđenja. U sklopu anketiranja prikupljeno je 820 upitnika, tristo kroz intervjue, te 520 kroz online anketni upitnik. Prema dobivenim rezultatima građani za obavljanje najčešćih svakodnevnih putovanja najviše koriste osobni automobil što je u skladu i s nalazom na terenu, i to s udjelom od preko 60 posto prometa. Dolazak pješke ima udjel od 21 posto, a bicikli i romobil koriste se tek u devet posto slučajeva.

Ovakvi rezultati su u skladu s analizom stupnja motorizacije prilikom čega je tijekom 2022. godine u Rovinju ljeti na užem području grada stacionirano više od 13 tisuća motornih vozila s time da taj broj godišnje raste od tri do šest posto, što ukazuje da treba što prije uvesti mjere kojima će se uspjeti zaustaviti kaotične ljetne gužve u gradu. Kad je u pitanju ocjena stanja prometnog sustava više od pola ispitanika je sadašnje stanje ocijenilo s ocjenom dvojkom.

Dinamičan plan implementacije

Dinamički plan implementacije predloženih mjera predstavlja detaljni vremenski okvir i operativni plan za provođenje mjera. Vremenski okvir Plana je do 2034. godine, a podijeljen je u tri ključna razdoblja. U prvoj etapi, do 2026. godine, fokus će biti na implementaciji preduvjetnih mjera koje su financijski manje zahtjevne. Do 2030. predviđen je širi spektar mjera. I konačno, do 2034. trebale bi biti implementirane sve mjere, uključujući izgradnju novih prometnica. Dakle, do rješavanja glavnih postavki proći će dugo vremena.

Pametno upravljanje

Mjere pametnog upravljanja prometom predstavljaju inovativna zelena tehnološka rješenja koja se koriste kako bi se optimizirao prometni sustav uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. U okviru pametnog upravljanja prometom, a u skladu s ostalim mjerama plana, najviše pažnje je posvećeno pametnim rješenjima sustava parkiranja te prometnog informiranja korisnika i nadzora prometa implementacijom tehnoloških rješenja kojima će se u realnom vremenu voditi korisnike prema najbližem slobodno parkirališnom mjestu.

Takav sustav zahtjeva pokrivenost parkirališnih mjesta senzorima koji služe za praćenje popunjenosti. Pogodna situacija u Rovinju je što je dosta važnijih parkirališnih kapaciteta izvan uličnog tipa te se popunjenost lako može pratiti kroz evidenciju ulaza i izlaza što znatno smanjuje investicijski trošak ovakvog ITS sustava. Kroz ITS uputni sustav povećava se mogućnost upravljanja prijevoznom potražnjom te se smanjuje nepotreban broj kružnih vožnji koji nastaje kao posljedica potrage za slobodnim parkirališnim mjestom u gradskom središtu.

Nadzor prometa se u okviru ovog Plana u prvoj mjeri odnosi na sustave parkiranja, a s ciljem povećanja sigurnosti parkiranih vozila u slučaju nesreća, vandalizma i sl. Prilikom toga je uvođenje sustava nadzora i rasvjete posebno važno kod parkirališta na obodu grada gdje nema stambenih objekata u neposrednoj blizini Park&Ride sustav kako bi korisnici bili sigurni kod dugotrajnijih parkiranja svojih vozila na takvim parkiralištima.

Povezane vijesti

• TKO STOJI IZA ODLUKE O DOGRADNJI ISTARSKOG IPSILONA Oleg Butković: I tako meni Kliman kaže "ajde malo da poguramo taj Ipsilon"
• S DJECOM NA CESTI NEMA OPROSTA U susret novoj školskoj godini rovinjski prometni redari u jačim kontrolama
• DA LI SU GRADSKE SLUŽBE SPORE ILI POJEDINI GRAĐANI ROVINJA TRAŽE VEĆA PRAVA OD DRUGIH?! Dok čekaju na dozvolu za prometovanje starogradskom jezgrom, stanare kažnjava policija