Vremeplovom nećemo baš tako daleko, samo do 2012. godine. Koji vikend; u subotu 21. siječnja, naslovnica apostrofira predstojeći referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji pod naslovom: »Europa ni raj ni pakao, ali bez nje se ne može«.

Naime, članak donosi stavove i iskustva građana susjednih zemalja, Slovenije i Italije, te do kojih je promjena kod njih došlo nakon ulaska u tu asocijaciju.

Referendum i izbori u Puli

Prodaja i zakup državnog zemljišta je na čekanju - veto je stavio tadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Na naslovnici i o projektu »Pitagora« u Istri - »Uz plinovod, polaže se i svjetlovod«. Zlatari su povoljniji od otkupljivača, istražili su novinari Glasa Istre. U kriznim vremenima sve više Istrana prodaje obiteljsko srebro, a cijene otkupa mogu varirati do 30 posto. Slijedom tužbe Općine Pićan protiv Rockwoola, prvo ročište održano je nakon 16 mjeseci. Toga je dana vijest na naslovnici bila i kako Vodnjan dobiva deset taksija.

Referendum o članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji održat će se te nedjelje. Kako će se izjasniti 199.745 birača u Istri, naslovljeno je kao pitanje toga dana u članku koji tematizira predstojeći referendum. Ponuđeni odgovori bili su, podsjećamo, »za i protiv«. U članku se čitatelji upućuju na glasačka mjesta koja se mogu pronaći putem internetske stranice. Zanimljivost su brojke koje navode da na ovom državnom referendumu pravo glasa ima 4.504.686 birača, od čega njih 412.628 u inozemstvu.

Osim referenduma, toga smo dana kao građani Pule birali i predstavnike mjesnih odbora u gradu, a u članku »Glasačka i biračka mjesta u različitim bojama« detaljnije saznajemo koja su to glasačka mjesta. »Da glasačima bude sve jasnije, glasačka, odnosno biračka mjesta za referendum i izbore za mjesne odbore bit će obilježena različitim bojama; crno-bijelim za referendum i žuto-zelenim za mjesne odbore. Istovremeno, javna rasprava na pulskom Sveučilištu pokazala je kako svi mladi ne misle isto na temu »Hrvatska i EU«.

Naime, u prepunoj dvorani Sveučilišta Jurja Dobrile, pred kraj javne rasprave, koju je organizirala Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva uz sufinanciranje Istarske županije, jedan od studenata zapitao je: »Zašto nema osobe koja će pokazati i drugu stranu?« Upravo su najveći pljesak izazvali studenti iz publike, koji su kritizirali i dovodili u pitanje EU. Aktualni župan Ivan Jakovčić tom je prilikom rekao da EU ne znači da će odmah sutra biti bolje, ali da je to šansa za Hrvatsku. »Nisam vas došao nagovarati da budete za ulazak u EU, već da prodiskutiramo koja je alternativa ako ne uđemo, a to je stagnacija. Nisam euroeuforičan, već eurorealist«, rekao je između ostalog tada Jakovčić. Tomislav Capar, tadašnji potpredsjednik udruge »Volim Hrvatsku - ne u EU«, koji je smatrao da su građani obmanuti izjavama kako će Hrvatska sa svojih četiri milijuna stanovnika uspjeti na tržištu koje broji 500 milijuna, pozvao je tada nazočne političare da, ukoliko se pokaže za pet godina da je EU propala, preuzmu odgovornost i podnesu ostavke, prenijela je novinarka Maša Jerin.

Toga dana čitamo i o HDZ-ovcima koji su u Saboru protiv nameta koji su sami uveli. »HDZ protiv poreza za mobilne operatere« - glasi naslov ovog članka.

Naime, iako ga je njegova Vlada uvela, HDZ se dan prije u Saboru usprotivio prijedlogu novog kabineta da mobilni operateri i dalje plaćaju naknadu od šest posto na usluge prijenosa slike, govora i zvuka porukom, te govorne usluge. Vladajuća većina Kukuriku koalicije bez problema je izglasala ove zakonske izmjene, navodi se. »Govoreći u ime HDZ-a Martina Dalić je rekla da je Kukuriku koalicija u predizbornoj kampanji obećavala oporavak gospodarstva i nove investicije, koje će sada, smatra pritom ona, biti dovedene u pitanje«, piše novinar Zlatko Crnčec.

Tadašnja svjetska kriza

U Glasu Istre toga dana bilo je govora i o zasjedanju Ceha ribara. Njihove su namjere da resornom ministarstvu upute zahtjeve za pomoć i kompenzacije koje će omogućiti opstanak u EU-i. »Nastavak sufinanciranja goriva za ribarska plovila i isplaćivanja kompenzacije za ulovljenu ribu te imenovanje osobe koja će umjesto dosadašnjeg državnog tajnika, u novom Ministarstvu poljoprivrede biti zadužena za ribarstvo i pregovore s ribarima, glavne su stavke zahtjeva koje će se uputiti resornom ministru«, navodi se u članku. U tijeku je Izrada glavnog plana i strategije razvoja turizma Republike Hrvatske, najvažniji dokument za razvoj hrvatskog turizma, koji bi prema tadašnjim najavama trebao biti gotov 3. rujna tekuće godine. Strategija se odnosi na razdoblje do 2020. godine, a njome se, kako je pojasnio tadašnji ministar turizma Veljko Ostojić »ne samo definira što želimo, kamo idemo i koji nas to načini vode do cilja - veće zarade i kontinuiranog rasta blagostanja stanovništva, a sve u skladu s održivim razvojem korištenja resursno-atrakcijske osnove - već bez strategije ne bi bilo moguće povlačiti sredstva iz EU fondova, zbog čega je, među ostalim, izrada i ubrzana«, naglasio je tada.

Prema prvim najavama sezona te godine u kampovima trebala bi biti odlična, pa čak i bolja od rekordne 2011. godine, kada je ostvareno čak 15,2 milijuna noćenja. Hrvatski su kampovi imali porast rezervacija od 30 do čak sto posto, a pozitivne najave stižu sa svih tržišta. U prilogu Zoom na temu »Gdje je nestala duša radnika«, piše novinar Goran Starčević. »Dok svijet proživljava najveću ekonomsku krizu od vremena velike depresije, koja mu je svojedobno ostavila Rooseveltov New Deal, Speerovo militarizirano gospodarstvo i Staljinovu ubrzanu industrijalizaciju, fenomene koji će dugoročno obilježiti svjetski poredak i nakon Drugog svjetskog rata, danas se malo tko sjeća njezina ponajvećeg junaka - radnika«, piše tako. »Svijet bez duše radnika i sam je postao svijetom bez duše. To je posve kafkijanski, ustrojeni, bešćutni i hladni svijet«, navodi autor i na danas aktualnu temu.

Projekt Modelna šuma

Najavljuje se osnivanje Udruge Modelna šuma »Sliv rijeke Mirne«, koja bi trebala biti realizirana te godine u Motovunu. Preduvjet je to međunarodnog projekta »Modelna šuma«, čime bi Istra prva u Hrvatskoj dobila obuhvaćeno područje 12 općina i pet gradova: Lupoglava, Lanišća, Cerovlja, Oprtlja, Grožnjana, Motovuna, Vižinade, Kaštelir-Labinca, Tar-Vabrige, Brtonigle Tinjana, Karojbe, Pazina, Buzeta, Buja, Novigrada i Umaga - ukupno 115.000 hektara, od kojih 53.000 hektara šumskih površina. Modelna šuma podrazumijeva integrirano upravljanje teritorijem te bi trebala okupiti mjesno stanovništvo, udruge, stručnjake na projektima održivog razvoja - od razvoja turizma, sakupljanja, prerade i promocije šumskih proizvoda. Zanimljivo je da je proteklog tjedna Modelna šuma Istra izabrana da u sljedećih 15 mjeseci bude vodeći partner na projektu »U šumi kao u učionici«, kojeg je program Erasmus + Mala partnerstva u školskoj edukaciji odlučio financirati sa 60.000 eura. Projekt je ocijenjen sa skoro maksimalnim brojem bodova, te je jedan od samo dva od njih 38 prijavljenih koji se financira putem ovog natječaja. Partneri na projektu su Šumarski institut iz Ljubljane, Dječji vrtić »Olga Ban« Pazin, Osnovna škola »Vazmoslava Gržalje« Buzet i Pučko otvoreno učilište iz Gospića.

Cjenik

Na rovinjskoj tržnici crveni se radić tih dana mogao kupiti po cijeni od 20 kuna, a po istoj cijeni prodavala se i mješavina divlje trave. Divlji radić koštao je tih dana 30 kuna, dok su se brokula i cvjetača prodavale po 14 kuna. Duguljasti kupus cijenili su s deset, a običan šest kuna. Cikla, cuka, mrkva, broskva i repa mogle su se kupiti za deset kuna, luk za osam, špinat za 20, a mlada blitva za 16 kuna. U rovinjskoj ribarnici sardela i inćuni prodavali su se za 20 kuna, moli po 30, šarun po 40 kuna. Bobe i sipe imale su cijenu 60, hobotnica i kokoti po 70 kuna, folpi po 40, list i kovač po 120 kuna, dagnje po 25, riboni i baraju po 80 kuna. Rakovica se prodavala za 70 kuna.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke