Mehmed Džekić stigao je u poput mnogih Bošnjaka trbuhom za kruhom u Istarske ugljenokope u Labin iz Gradačca 1962. godine. Imao je samo osnovnu školu, zaposlio se kao rudar i zatim kroz rad obrazovao, stekao srednje i više obrazovanje, postao inženjer sigurnosti na radu, rukovodilac službe sigurnosti, kasnije općekadrovskog sektora i direktor OOUR-a s 1.150 radnika. Uz to obavljao je i mnoge rukovodeće funkcije u društveno-političkom životu Labina i tadašnje Zajednice općina Rijeka.

Kvalitetna regulativa

Ne miruje ni odlaskom u mirovinu, angažirao se među svojim Bošnjacima te je izuzetno cijenjen među njima na Labinštini, u Istri, ali i u Hrvatskoj gdje je izabran za počasnog predsjednika Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SBAH). S Mehmedom Džekić koji i danas živi u Labinu gdje je kupio i grobnicu jer je to, kako je rekao, »njegov grad koji mu je sve dao«, razgovarali smo o stanju i položaju bošnjačke nacionalne manjine, ali i konceptu i dinamici razvoja grada Labina. Džekić, koji je bio dugogodišnji rukovodilac u IU-u Raša a kasnije u rudniku Tupljak, posljednjem ugljenokopu u Hrvatskoj, napisao je tri knjige o Bošnjacima Labinštine i Istre i vrlo je zanimljiv sugovornik.

- Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u svojim je odredbama definirao nacionalnu manjinu na način da je nacionalna manjina skupina hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njezini članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Prema dostupnoj pravnoj literaturi Republika Hrvatska je najkvalitetnije zakonodavno definirala prava pripadnika nacionalnih manjina od svih članica Europske unije.

Mehmed Džekić (Snimio Branko Biočić)

Bošnjačka nacionalna manjina grada Labina, Labinštine i Istre od prvog saziva 2003. pa do šestog saziva 2023. vrlo kvalitetno i aktivno konzumira pravo na izbor predstavnika i Vijeća nacionalnih manjina. Temeljem odluke Vlade u svibnju su održani izbori za predstavnike i Vijeća nacionalnih manjina koja su izvršna tijela kulturne autonomije i vrlo su kvalitetno konstituirana i ekipirana u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Sada od nadležnog ministarstva čekamo rješenja o upisu u registar vijeća, kaže Džekić. Na pitanje čime će se baviti ti predstavnici i vijeća, te na čemu su sada angažirani, podsjeća da su predstavnici i vijeća prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina korisnici proračunskih sredstava kako bi imali normalne uvjete za djelovanje.

- No, dužni su napraviti i dostaviti programe rada i financijski plan i na tome su sada angažirani. Kako ne bi bilo zlouporaba u korištenju novca dužni su redovito izvještavati o njegovom trošenju, kaže Džekić, te ističe da su u Gradu Labinu i susjednim općinama gdje prema zadnjem popisu stanovništva živi 1.373 Bošnjaka, i to najviše u Labinu i Raši, načelnici općina i gradonačelnik grada, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali uvijek bili susretljivi, senzibilni i spremni pomoći bošnjačkoj nacionalnoj manjini i njezinim pripadnicima u promicanju, afirmiranju i održavanju svog etničkog, kulturnog i vjerskog identiteta.

- Mogu slobodno reći da su institucije lokalne i regionalne samouprave iskrenije i spremnije pomoći u promicanju bošnjačkog identiteta nego pojedini Bošnjaci koji korijenom pripadaju tom identitetu. Ima Bošnjaka koji proizvode sprdnju s drevnim kulturnim i vjerskim tradicijama bošnjačkog identiteta, izvode smijurije u svojim interpretacijama, ali to se dešava kod onih Bošnjaka koji nisu svjesni smisla svoga postojanja, smatra naš sugovornik.

Društveno angažirani

Kaže kako je prema svojim istraživanjima za knjigu o Bošnjacima u Istri otkrio da su oni ovdje stigli mahom početkom 50-ih godina prošlog stoljeća te da su dali veliki doprinos u razvoju Labinštine i Istre.

- Prvi Bošnjaci, tada Bosanci, »muslimani« su počeli dolaziti krajem 1940-ih i početkom 1950-tih godina. Prvi Bosanci koji su dolazili bili su uglavnom nepismeni, polupismeni ili sa završenim razredima niže osnovne škole. Prvo su se zapošljavali u rudniku, a kasnije u svim industrijskim i društvenim područjima Labinštine. Kada su dolazili na ove prostore Bosanci, odnosno Bošnjaci, nisu ništa znali o kulturi, običajima i tradiciji domicilnog stanovništva, ali i lokalno stanovništvo nije znalo ništa o pridošlicama. Vremenom, zajedničkom radom, aktivnostima druženjem i suživotom integrirali su se u novu sredinu, zasnivali obitelji i izabrali je kao trajno svoju. Mnogi su uz marljiv i aktivan rad napredovali u struci te stjecali stručni i ljudski ugled u svojoj radnoj i društvenoj sredini, i ja sam jedna od njih, govori Džekić te ističe kako su kroz radne aktivnosti tada Bosanci, danas Bošnjaci, bili i društveno angažirani pa su i sami sudjelovali u poticanju bržeg i kvalitetnijeg razvoja Labinštine.

- I u novoj Hrvatskoj državi Bošnjaci su aktivni u svim sferama života, dali su svoj doprinos i u Domovinskom ratu, a sada sve čine da se lokalna sredina razvija na zadovoljstvo svih građana. Labinština je u bivšoj državi bila jedna od najrazvijenijih općina i takav se trend zadržao sve do početka 1990-ih i agresije na Hrvatsku. Tada je svugdje došlo do zastoja u industrijskoj proizvodnji, zapošljavanju i investicijama. Nakon što je rudnik prestao s proizvodnjom ugljena, a nakon što su se ugasile neke tvornice, Labinština se našla u izuzetno teškoj situaciji.

Međutim, stanovnici Labinštine su inteligentan, marljiv i kreativan svijet i vrlo su brzo razvili koncept samozapošljavanja kroz razne proizvodnje, usluge i turizam iako je veliki broj privremeno otišao u inozemstvo da bi zarađeni novac investirao ovdje. U Labinu je osnovan Poduzetnički inkubator, Poslovna zona Pijacal i Ripenda, Poslovna zona Vinež I i II, došao je strani kapital, odobreni su poticaji poduzetnicima i obrtnicima. U Rapcu je udvostručen turistički promet, izgrađeni su trgovački centri i infrastruktura. Labin i Labinština postali su urbanistički, estetski gospodarski i vizualno europski. Sva propala industrija i prestanak proizvodnje ugljena su vrlo brzo i kvalitetno prestruktuirani i kompenzirani novom, čišćom i isplativijom proizvodnjom, a svemu tome doprinos su dali i Bošnjaci, zaključuje Džekić.

Povezane vijesti

• Slavlje uz bogati program
• PODIJELJENI SMO NA PREVIŠE UDRUGA Bošnjaci su u Hrvatskoj i Istri razjedinjeni zbog frakcija i klanova koji guraju svoje interese
• OBILJEŽEN DAN NEOVISNOSTI BIH: U Istri živimo sa najboljima i učimo od najboljih