NA DANAŠNJI DAN, GODINA JE 2002.

Vremeplov Glasa Istre: Ispraćaj 2002. uz ugodne proljetne temperature

| Autor: Doria Mohorović
Naslovnica Glasa Istre iz 2002. godine

Naslovnica Glasa Istre iz 2002. godine


Posljednji je dan 2002. godine. Svi su u niskom startu za večerašnji doček. U gradu je šušur - uz razgovor u krugu obitelji i prijatelja u gradskim kafićima ispija se posljednja jutarnja kava te godine. Mnogi već nazdravljaju i pozdravljaju proteklih 365 dana. Tako je to bilo prije 21 godinu, a ista atmosfera i iščekivanje Silvestrova vlada i tijekom današnjeg dana.
I onda je građane grijalo ugodnih više od 10 stupnjeva Celzijevih, što je temperatura koju bi prije očekivali u proljeću nego pri kraju prosinca. No, sigurno je i zbog sunčanog vremena bio jedan od razloga zbog kojeg su gradske ulice i kafići bili prepune ljudi, kako domaćih posjetitelja, tako i turista. Uglavnom su to bili Talijani. Pisalo se i da, iako je bio radni dan, atmosfera u gradu je davala dojam kolektivnog odmora. No, uz opuštenu atmosferu, još uvijek su se obavljale posljednje pripreme i pohodili dućani za najluđi dan u godini.

Erupcija Strombolija

Naše je susjedstvo tada potresla vijest o erupciji vulkana Stromboli na talijanskom otočju Euliju pokraj Sicilije, u kojem je šest osoba ozljeđeno. »Sunce je bilo zamračeno vulkanskim pepelom, a morski val, nastao nakon erupcije vulkana, bio je visok 20 metara«, prepričavali su tada očevici. Eksplozija je uništila lokalne zgrade i pristaništa, jer se s vulkanskog otoka odvojio veliki komad stijene koji se srušio u more i izazvao golemi val. Riječ je o jednom od najaktivnijih vulkana na Zemlji, a od 1932. godine redovno eruptira. Otok na kojem se nalazi vulkan poznat je i kao »Svjetionik Mediterana«, a na njemu živi oko 500 stanovnika koji se bave poljoprivredom i ribarstvom. Niz jačih erupcija zabilježen je i posljednjih godina, a najviše se pamte one 2019. godine.

Tih su dana u župnoj crkvi Sv. Mihovila u Žminju zasjale originalne jaslice. Naime, u sklopu božićnog koncerta župnog zbora, kojem su se priključile »Mladice« iz Osnovne škole Vladimira Gortana, prezentirana je i izložba žminjskih osmaša. Ispod strehe, napravljene od dijelova starih stabala, umjesto gipsanih figurica postavljeni su novorođeni Isus, Marija i Josip napravljeni od tvrde istarske hrastovine. Svojom su originalnošću pažnju plijenile i velike jaslice na jednom od oltara crkve, a koje je izradio Fabio Dusman, predsjednik lokalnog vatrogasnog društva, koji je u jaslice ukomponirao vodeni slap, ali i nekoliko tipičnih motiva istarskih seoskih dvorišta. No, kako se pisalo, najoriginalnije su jaslice koje krase kapelu Sv. Antona, oko koje je 1718. izgrađena župna crkva Sv. Mihovila. Pokojni akademik Branko Fučić ustvrdio je da je mali drveni izrezbareni oltar, postavljen na jednoj od niša kapele, nastao između 1690. i 1695. godine. Na oltariću koji je nepoznati autor izradio velikom vještinom prikazano je Poklonstvo pastira novorođenom Isusu.

Optimizam iz Moskve

Iz Moskve se tada svijetom proširila vijest koja je izazvala velik interes. Naime, nakon petogodišnjeg eksperimentiranja, ruski znanstvenici na čelu s Igorom Georgijevičem Sidorovičem, obznalili su da su otkrili cjepivo protiv AIDS-a. Iz tadašnjih ispitivanja na životinjama izašli su vrlo uspješni rezultati, a idući korak bilo je testiranje na rizičnim skupinama ljudi, odnosno narkomanima koji se najlakše i najbrže zaraze tom bolešću. Kako se pisalo, svaki sedmi zaraženi AIDS-om, virus je dobio preko šprice. Tada je, kada su znanstvenici bili na pragu otkrivenja lijeka, Georgijevič Sidorovič kazao da će biti najsretniji čovjek na svijetu ako daljnja istraživanja na ljudima pokažu dobre rezultate i pronađe se efikasno cjepivo protiv kuge 20. i 21. stoljeća. Cjepivo je trebalo pomoći organizmu da ojača imunitet i bori se protiv virusa koji je ušao u krv zaraženog. Kako je istaknuo, to nije lijek već način sprječavanja zaraze. Međutim, ono do današnjeg dana, nakon desetljeća istraživanja, i dalje, nažalost, nije razvijeno.

U ranim 1980-ima, kada je otkriveno da je HIV uzročnik AIDS-a, znanstvenici su bili optimistični i vjerovali su da će cjepivo protiv ovog virusa biti brzo razvijeno, slično kao što je to već bilo postignuto za bolesti poput ospica, vodenih kozica i hepatitisa B. Čak je i tadašnja američka ministrica zdravstva Margaret Heckler 1984. godine predviđala da će cjepivo biti dostupno unutar dvije godine. Otkako je virus otkriven 1981. godine, u svijetu je, prema podacima UN-a, virusom HIV-a zaraženo oko 80 milijuna. A iako lijeka i cjepiva nema, postoje vrlo uspješni tretmani za kontroliranje bolesti, kao i efikasni načini prevencije.

Puležani za Delbianca

Pisalo se i da su cijene nafte u svijetu na najvišim su razinama uslijed potresa na tržištima uzrokovanih strahovanjima od izbijanja rata u Iraku i nacionalnim štrajkom u Venezueli. U Hrvatsku su stigle nove osobne iskaznice, a novost je što više nisu sadržavale JMBG, odnosno jedinstven matični broj građana. Nove iskaznice bile su izrađene od polikarbonatnog materijala, a još jedna novost je što fotografija više nije lijepljena, već skenirana. Europska unija tada je najavila pooštravanje pravila uvoza proizvoda od mlijeka i mesa od 1. siječnja 2003., što je značilo da se turisti nisu mogli vraćati svojim domovima sa »suvenirima« - paškim sirom, istarskim pršutom ili slavonskim kulenom.

Na pulskoj rubrici tog je osvanula anketa građana koji su izjasnili svoje političke preferencije. A kako se može vidjeti, čak 70,59 posto njih je nezadovoljno radom gradske uprave, 28,48 posto ih je zadovoljno, dok je 0,98 posto vrlo zadovoljno. No, iako su većinom dali negativnu ocjenu radu gradske službe, ponovo bi, pokazala je anketa, odabrali tadašnjeg aktualnog gradonačelnika Luciana Delbianca. Drugi njihov izbor bila bi Loredana Štok, koja je, kako se pisalo, najglasnija pulska opozicijska vijećnica. A možda je i najparadoksalnija činjenica da, iako bi jedna četvrtina odabrala Delbianca za gradonačelnika, stranku ISDF (Istarski socijaldemokratski forum) na čijem se čelu nalazio, odabralo bi na idućim izborima tek 10 posto ispitanih. A od ponuđenih političkih opcija, građani su se radije, njih 30-ak posto, izjasnili da ne bi izašli na izbore. Oko 18 posto anketiranih svoje bi povjerenje dalo IDS-u, a 17 posto građana glasalo bi za neku opciju koja nije ponuđena na popisu.

Istarski i kvarnerski ribari na poštama čekaju listove

Iako su tih blagdanskih dana svi pomalo odmarali, rovinjski ribari su bili u punom pogonu jer je u tijeku bila sezona lova listova. U lovu na plemenitu bijelu ribu koja obitava pred zapadnom obalom Istre, pridružili su im se i njihovi kolege s Kvarnera i s otoka, pa bi tako svakodnevno isplovljavali i do deset milja na pučinu. Kasno popodne ostavljali bi mreže i rano ujutro dizali ih s »pošta«, a potom bi slijedilo njihovo iscrpno čišćenje. Posao bi im otežavao i jugo, koji bi im često napunio mrežu morskim organizmima koje je trebalo ukloniti iz mreže. Ribari su tada kazali da su tih prazničnih dana mirovali samo na Božić. lako je listova te godine bilo malo, nakon Božića im je drastično pala cijena, pa su ih otkupljivači otkupljivali po cijeni od 55 kuna za kilogram.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter