Svi koji su jesensku nedjelju, predzadnju u studenom, odlučili provesti na svježem zraku u bespućima Ćićarije, mogli su na Festivalu šuma i šumskih plodova održanom u Brestu pod Žbevnicom, uživati u pravoj šumskoj avanturi, u čaroliji šume, prirode i zajedništva. U kreativnim radionicama, šetnjama, programu za cijelu obitelj, u vatrenom performansu, u odličnoj glazbi i bogatoj gastro ponudi istarske tradicionalne hrane, vegetarijanske i veganske ponude kao i gljivarskog kotlića.
Jedinstven Festival šuma i šumskih plodova i u ovogodišnjem je trećem izdanju okupio brojne posjetelje iz Istarske i Primorsko goranske županije, odlučne da se upuste u istraživanje bogatstva koje šuma i priroda nude, u povezivanje i očuvanje tradicija.
- Ponosni smo što uz raznolik program pružamo priliku da ljudi svih generacija uživaju, uče i stvaraju uspomene u srcu naših šuma, poručila je laniška načelnica Roberta Medica, ne skidajući osmijeh s lica. Angažirana na info pultu, zajedno s pročelnicom Jedinstvenog upravnog odjela Lorenom Žakić, cijeli je dan bila na raspolaganju posjetiteljima.
- Sav trud uložen u festival doista se isplatio jer atmosfera je prijateljska, srdačna i to je ono što se može očekivati na Ćićariji. Ove godine, s posebnim naglaskom na održivost, očuvanje šumskih resursa i uključivanje lokalnih proizvođača, nastojimo dodatno valorizirati naš kraj, kazala je odlično raspoložena načelnica Medica te dodala da festival ne bi bio moguć bez nesebičnog truda i predanosti mnogih pojedinaca i organizacija.
Festival šuma i šumskih plodova, Općina Lanišće i Udruga Modelna šuma Istra organizirali su uz podršku pokrovitelja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Istarske županije, Turističke zajednice Istarske županije te International & Mediterranean Model Forest Network. Podršku su im pružili brojni partneri i donatori kao i Udruga Brest. Svu festivalu scenografiju osmislile su dvije kreativke Goranka Črnac i Sanja Pernić iz Buzeta koje su dekorirale cijeli prostor festivala. Efektne šumske kostime za članove organizacijskog odbora dizajnirala je Kristina Nefat.
Zadovoljstvo još jednim uspješnim šumskim festivalskim izdanjem nisu krili ni u Modelnoj šumi Istra.
- Organizacijski smo se još više potrudili, u suradnji s laniškom općinom i velikim brojem volontera iz cjele Hrvatske koji su nam došli pomoći. Modelna šuma Istra je sve svoje ljudske resurse i organizacijske vještine iskoristila kako bi festival pokazao sve dobrobiti šuma, sve vrijednosti koje imamo od šuma, sve što se može u šumi raditi, što se može naučiti od šume, i sve to kako bi se povezali sa sobom, s drugima i sa šumom, kazala je Ana Fornažar, programska voditeljica Modelne šume Istra, udruge sa sjedištem u Pazinu.
U malom Brestu organizatori su ponudili tridesetak različitih sadržaja, ali sve s istim predznakom - šumski. Kreativne radionice kao što su "Istraživači šume", "Veliki i mali šumski stanari", "Šareno pero", "U čudesnoj šumi" koja je bila prilagođena i djeci s teškoćama u razvoju. Obitelji su mogle uživati u zajedničkim aktivnostima na radionicama "Šumska blaga", "Zaljubljena šuma" ili "Šumska mandala". Odrasli su se uključili u poseban program koji je obuhvatio šumsku art terapiju, svjesno disanje, šumski wellness te radionice poput "Creating tree-nets" međunarodnog predavača Alekseja Petrova.
Za ljubitelje rekreacije organiziran je uspon na Žbevnicu, Istarskog planinarskog saveza, kao i posebna šumska rekreacija znakovita naziva "Šumska njuškava avantura" koju je za pse i njihove vlasnike pripremio Dog Works Klub iz Opatije, uz laganu šetnju šumom i rad na poligonu. - Ovo nam je prvi takav nastup na jednom takvom festivalu, kazala je Sandra Rakovac, voditeljica Dog Works Kluba i licencirana trenerica.
Posve slučajno, na Žbevnicu se u nedjelju uputilo i pedesetak planinara iz Varaždina i Čakovca, članova Planinarskog društva Ravna gora koje je oduševila mogućnost da po povratku s planinarenja zastanu u Brestu na šumskom festivalu.
Plesna radionica sa slavenskim ritualima potaknula je dubinsko povezivanje sa šumom. U zgradi stare škole odvijala su se predavanja na temu planinarenja, života u divljini te upotrebe ljekovitih gljiva, dok su kreativne radionice obuhvatile izradu ukrasa od filcane vune i balzama od šumskog bilja. Izložba fotografija "Ili si biljka ili si grota" Dina Blažine dodatno je obogatila ponudu.
Pozornost je privukla land art skulptura "Šumski div" kipara Nikole Fallera iz Osijeka, umjetničkog voditelja udruge Slama, koji je demonstrirao što se može napraviti s lokalnim materijalom. Sijeno je bilo istarsko, a slama slavonska, a kombinirao je i borovo lišće i grančice. - Mitovi o divovima su česti u Istri, i u drugim krajevima, ali u Istri posebno, svi smo čitali Velog Jožu, kazao je Faller te dodao da div predstavlja simbolički biće koje je bliskije i jače povezano sa prirodom.
U radionicama na livadi moglo se je izraditi šumski vjenčić, uključiti u Šumski facepainting Nataše Rotar, poslušati priču "U društvu divova" pripovjedača Aleksandra Bančića, pogledati Vatreni ples šumske vile - Slama Land Art & Sara Muharemi, a uz krijes se moglo ugrijati i uživati u toplini vatre.
Šumski sajam pod šatorom i izvan njega okupio je tridesetak izlagača iz Istre, ali i drugih krajeva Hrvatske. Glavni kriterij odabira izlagača bio je da je ono što nude uglavnom vezano uz šumu, da li je to vuna, šumsko bilje, kozmetika, šumski kolači, med, različiti proizvodi bazirani na šumskim plodovima. - Naš festival je zasigurno jedinstven zato što kako to volimo reći, spajamo svijetove, na način da povezujemo taj svijet prirode, čak i malo ezoterije i alternative s tradicionalnim, istarskim ruralnim nasljeđem, poručila je Fornažar.
Posebno je ove godine u sklopu Šumskog sajma uređen Ćićski kutak s izlagačima s područja laniške općine. Zdenko Čendak iz Jelovica izložio je brinjevac, autohtoni domaći proizvod od samoniklog bilja. Bobice brinja, borovice obične, prolaze fermentaciju pa destilaciju. Irena Vujić iz Sluma koja se u svom iVartu bavi izradom keramike, za ovu prigodu izložila je radove specijalno šumske tematike. Boje Lanišća svojim je rukotvorinama od drva branio Miro Šverko, poznat i kao jedini graditelj ćićke tamburice na području Ćićarije.
Među izlagačima Ana Milanović iz Drnja kod Koprivnice sa širokom ponudom heljdinog, pirovog, kukuruznog brašna, kukurzne i pšenične krupice koje melje na mlin na kamen, a glatko oštro i polu bijelo krušno brašno u industrijskom mlinu na valjke. Petra Dragosavac iz Vodnjana izložila je svilene marame ručno oslikane prirodnim bojama iz lokalnih šuma. Gužva i na štandu Darka i Morene Labaš iz Generalskog Stola kod Karlovca zbog svježih gljiva Shiitake i Lavlje grive, koje sami proizvode u svom OPG-u Čudesna šuma. Ljubitelji gljiva mogli su puno toga naučiti i na prezentaciji gljiva i u razgovoru s determinatorom gljiva Josipom Marinom Šimićem.
Za autohtone ćićske glazbeno-recitacijske izvedbe pobrinuli su se Vokalna skupina Mići Ćići, Vokalna skupina Frndalice, pjesnikinja Ivanka Šverko i Miro Šverko na cindri. Glazbeni program na livadi trajao je od prijepodnevnih sati uz Mističnu šumu - glazbeno putovanje, Juda ft. Gnomad, a potom i koncert grupe "Vrach", te DJ odMorise & Juda ft. Gnomad.