Buzećani jubilarci

Dragan i Viljam Klarić te Marino Peruč čak 50 puta darovali krv

| Autor: Gordana Čalić Šverko
Lara Černeka, Dragan Klarić, Ervina Kisiček i Damir Kajin (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Lara Černeka, Dragan Klarić, Ervina Kisiček i Damir Kajin (Snimila Gordana Čalić Šverko)


Dragan Klarić iz Buzeta prvi put krv je dao u vojsci, a kada se zaposlio u Cimosu, osamdesetih godina prošlog stoljeća, uključio se u organizirane akcije dobrovoljnog davanja krvi.

- Kada si mlad nije primarna pobuda da je to humana gesta i da će darovana krv nekome pomoći jer onda nisi svjestan toga. Ali smo u Cimosu imali velikog radnika, entuzijastu u Crvenom križu, pokojnog Ivana Šestana, koji je nama mladima bio jako drag i onda je nas desetak polako uveo u dobrovoljno davanje krvi, prisjetio se je Klarić koji je na prigodnom prijemu gradonačelnika Damira Kajina u povodu Dana dobrovoljnih davatelja krvi, dobio priznanje za pedeset puta danu krv.

Uz njega još su dva buzetska jubilarca koja su krv dala 50 puta, Marino Peruč i Viljam Klarić, dobila prigodna priznanja i nagrade hrvatskog i buzetskog Crvenog križa, ali su bila spriječena doći na prijem.

Dvaput korisno

- Nakon druge, treće, pete akcije davanja krvi, počinješ polako biti svjestan što to nekom znači. Nama koji možemo dati krv znači da smo zdravi, a nekom da to spašava život i svaki put kada si uspio dati krv bilo ti je drago jer si bio svjestan da će to nekome pomoći i to se tako nadograđivalo od akcije do akcije koje uvijek jako dobro kod nas u Buzetu organizira Gradsko društvo Crvenog križa, naglasio je Klarić.

Gradonačelnik Kajin zahvalio se svima u sustavu Crvenog križa, a posebno dobrovoljnim davateljima krvi na njihovom doprinosu.

- Ne samo da je dobrovoljno davanje krvi korisno za zajednicu nego je dobro i za onoga koji to može činiti zato jer je to znak da je riječ o zdravoj osobi. Krv daju osobe od 18 do 65 godina, njih 175 ih je do kraja rujna pristupilo akcijama, to znači da između 4 i 5 posto radno sposobnog stanovništva na području Grada Buzeta daje krv. To je nevjerojatan podatak, rijetko koja sredina se može pohvaliti takvim brojkama. Dobrovoljno davanje krvi puno je veće od same geste, bez darovane krvi ne mogu se odvijati operacije, bez darovane krvi nema života. Doista se divim svima koji daju krv. Svaka kap darovane krvi odlazi onome kome je potrebna, naglasio je Kajin.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Buzet Lara Černeka naglasila je da se svake godine planira šest akcija, do 30. rujna su odrađene četiri. Ukupno broj planiranih darivatelja trebao je biti 235, no odazvalo ih se 175, a krv je dalo 146. Odbijenih je bilo 29. Prvi je puta krv dalo šest novih darivatelja.

- Na smanjenje broja darivanja utječe puno faktora, jedan je i nekakva manja senzibilnost poslodavaca da puštaju radnike na akcije davanja krvi, odnosno možda nakon akcije nemaju predviđenu mogućnost jednog ili dva slobodna dana. Šteta, jer treba prepoznati važnost darivanja krvi. U Buzetu se suočavamo i s velikim odljevom mladih koji bi mogli biti potencijalni darivatelji krvi, ne samo onih koji odlaze iz srednje škole i nastavljaju obrazovanje u okolnim gradovima, već i mladog radno sposobnog stanovništva koje dnevno migrira prema Rijeci, Pazinu, Puli, i tamo se uključuje u akcije, naglasila je Černeka.

Buzetski Crveni križ narednu akciju davanja krvi planira 30. listopada u prostorijama Srednje škole od 10 do 17 sati.

Ključni principi

Dobrovoljno, anonimno, solidarno i besplatno, principi su na kojima se temelji dobrovoljno davanje krvi u Hrvatskoj već punih 70 godina počevši od 25. listopada 1953. godine kada je u organizaciji društva Crvenog križa Sisak prema tim načelima provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi, a taj je dan proglašen Danom dobrovoljni davatelja krvi, naglasila je predsjednica Gradskog društva Crvenog križa Buzet Ervina Kisiček koja je pročitala pismo čelnika Hrvatskog Crvenog križa. Uz veliko srce i humanost dobrovoljnih davatelja, tijekom proteklih godina uspjelo se postići ono čemu svaka zemlja na svijetu teži. Potpunu samodostatnost u opskrbi zdravstva Hrvatske s dovoljnim i sigurnim količinama potrebnih doza krvi, što za svaku zemlju predstavlja nacionalno bogatstvo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter