Na današnji dan prije 27 godina, porečki kraj bio je prožet zapanjujućim otkrićem. Na polutoku Loron kod Červar Porta arheolozi iz Istre i Francuske otkrili su ostatke rimske tvornice amfora. Bila je to jedna od istaknutijih vijesti u nedjeljnom broju Glasa Istre koji je izašao na današnji dan 1996. godine.

- Uz samu obalu otkopani su temelji nekoliko zidova, datiranih u prvo i drugo stoljeće nove ere, dio kanalizacije i jedan zanimljiv kanal četverokutnog oblika, kazao je tad profesor Francis Tassaux sa Sveučilišta u Bordeauxu koji je projekt vodio uz ravnatelja porečkog Muzeja Marina Baldinija i Roberta Matijašića iz pulskog Arheološkog muzeja.

Istaknuo je da se značaj cijelog tog lokaliteta može usporediti s onim u brijunskoj uvali Verige. Lokalitet koji su tada, počevši od 1993. godine zajedničkim snagama istraživali istarski i francuski arheolozi, bio je tek manji dio ostataka građevina - proizvodnih pogona, rezidencijalnih objekata i utvrda na Loronu.(Arhiva Glasa Istre)

U istraživanju 1996. godine precizno je utvrđena vlasnička lista tvornice: iz naslaga krhotina, pa i cijelih glinenih i keramičkih posuda, iskopano je i stotinjak komada s utisnutim pečatima proizvođača. A vlasnik je bio jedan od najbogatijih Rimljana svoga vremena - Statilius Taurus Sisenna. Kako se pisalo, bio je nećak prijatelja cara Augusta, a 17. godine poslije Krista rimski konzul. Sisennine amfore za ulje bile su poznate u antici i njihove ostatke nalazimo i na drugim lokalitetima. Znalo se da je jednu tvornicu Sisenna imao i u Istri, ali nije bila poznata točna lokacija. Sada i to znamo, kazali su tada areholozi našem novinaru Goranu Prodanu, ne skrivajući zadovoljstvo otkrivenim.

Kasnije je vlasnica tvornice amfora postala Calvia Crispinilla, "savjetnica za užitke" rimskog cara Nerona. Poslije Calvije, tvornica je bila pod vlasništvom Rimskog carstva, sve do njegova pada, nakon čega ju je preuzeo Bizant. Inače, u istraživanju na tom lokalitetu 1996. godine sudjelovali su i brojni stručnjaci iz porečkog, pulskog i rovinjskog muzeja te studenti zagrebačkog, bordoškog i tršćanskog sveučilišta. Najveći im je problem bila morska plima. Naime, od rimskih vremena kopno je potonulo za metar i pol, pa su iskopine dobrim dijelom bile pod morem. Upravo zbog toga, tempo istraživanja diktirala je oseka.

Muke po znakovima

Zanimljiva je vijest bila i ona o količini znakova postavljenih u općini Medulin.U nastojanju da se riješi kaos u prometu i parkiranju, postavljeno je oko stotinjak znakova. Neki su građani to doživjeli kao korak naprijed, budući da se placom nije moglo proći od parkiranih automobila, dok su drugi bili zbunjeni silnim znakovima. Kako se pisalo, znakova je bilo toliko da se Medulin slobodno mogao predbilježiti za Guinnessovu knjigu rekorda. Iz Općine su našoj novinarki odgovorili da ih je postavljeno stotinjak, a da to nisu još ni svi znakovi koji se moraju postaviti. Svakih deset metara "osvanuo" je jedan novi znak - obavezan pravac, zabranjeno zaustavljanje i parkiranje, stop. I tako stotinjak puta. Svaki znak s postavljanjem košta 2 tisuće kuna po komadu.

Dok je Medulin bio zatrpan znakovima, u Pazinu su nedostajale one koje bi upućivale na svjetski prirodni fenomen - pazinsku Jamu. O situaciji u Pazinu pisala je naša nekadašnja novinarka Selvina Benić. "Ploča zaklonjena krošnjom stabla jedino je po čemu će slučajni namjernik u Pazinu, ako dođe do Kaštela pogledati neku od stalnih ili povremenih izložbi, doznati da mu je tu pred nosom i poznati te jedinstveni svjetski fenomen pazinska Jama", pisala je Benić. Na toj jedinoj ploči piše da je zaštićeni krajolik, pazinski ponor, a uz to je napisano i upozorenje kojim se zabranjuju radnje koje narušavaju izgled ovog objekta. Autorica teksta smatra da bi ploči dobro došlo više pažnje, kao i samoj jami. "Apsolutno nigdje i ničim nije označeno da ovaj grad ima i Jamu. No, nema niti nikakve oznake da se u blizini Kaštela, ako se nastavi malo pješačiti, dolazi do mosta "Vršić" kojim je pazinska Jama premoštena 1992. godine".(Arhiva Glasa Istre)

Na današnji dan prije 27 godina ipak se nešto lakše disalo, budući da su temperature bile i za 5 stupnjeva niže. U Rovinju je bilo 25 stupnjeva, dok je u Puli, Labinu i Poreču zabilježeno 27. Naslovnicu je tog dana krasila fotografija prijepodnevne vreve u Flanatičkoj ulici, gdje se hrpa ljudi uputila u nabavku na gradsku tržnicu.

Nešto dalje, nakon što je dovršena prometnica od Šikića prema Šišanu, asfaltirala se nova regionalna cesta na prometnici od Šišana prema Ližnjanu. Planom se predvidjelo i da se opasni zavoji prošire.

Pisalo se tada, kao i ovih dana, o skupom školskom priboru. Male bilježnice, kako je tada uočila novinarka našeg lista, mogle su se pronaći već od 1,75 kuna pa do 4,30, a velike od 9,82 do 18 kuna. Bilježnice tvrdih korica mogle su se nabaviti od 27 do 29 kuna, a male za 22 kune. Pernice, ovisno o oblicima i sadržaju, koštale su od 19,30 do 85,29 kuna. Školarcima najprimamljiviji artikli su školske torbe, odnosno ruksaci, za koje kupci moraju izdvojiti od 136,82 kune do 201,14 kuna, dok je cijena brendiranih dosezala vrtoglave 542 kune.

Unatoč skupom priboru, roditeljima su muke po potrazi za školskim potrepštinama, olakšali besplatni kompleti za osnovnoškolce. Kako se pisalo, u škole su tih dana pristigle prve besplatne pošiljke udžbenika i druge obavezne literature, namijenjene učenicima. Predviđeno je bilo da ih s početkom nastave - 9. rujna, preuzimaju roditelji uz obavezu da ih očuvane vrate po završetku školske godine, a kako bi ih mogle koristiti iduće generacije.(Arhiva Glasa Istre)

Miroslav Bulešić

Uz blagdan svetog Bartola apostola, obilježena je i 49. obljetnica mučeništva Miroslava Bulešića u Svetvinčentu. Nakon svete mise vjernici su mogli razgledati malu prigodnu izložbu o Miroslavu Bulešiću, a posjetili su i njegov grob kraj ulaza u starodrevnu crkvu Sv. Vincenija na svetvičentskom groblju.

Podsjetimo, Miroslav Bulešić je rođen 1920. godine u Čabrunićima. Nakon sjemenišnog školovanja u Kopru te studija teologije i filozofije u Rimu, zaređen je za svećenika 1943. godine. Pomagao je svima koji su bili potrebiti, a osobitu pozornost posvetio je odgoju mladih, kao nastavnik i odgojitelj u sjemeništu i pazinskoj Gimnaziji. Zbog svog dosljednog i principijelnog katoličkog stava, mučki su ga ubili komunisti 24. kolovoza 1947. u župnom stanu u Lanišću, u 27. godini života.

Za i protiv kontracepcije

Prije 27 godina, na današnji dan na pulskoj rubrici nalazila se gradska anketa u kojoj je nekadašnja ekipa Glasa Istre - novinar Zoran Angeleski i fotografkinja Adriana Tošić, ispitala što Puljani misle o kontracepciji. Zanimljivo je da, iako se prije obavljanja zadatka, redakcija složila da će se teško pronaći sugovornici, a kako Puležani nevoljko progovaraju o intimnim stavovima, situacija na terenu ipak se pokazala drugačijom. Ponuđena su različita mišljenja i iskustva - najčešće su sugovornici kazali kako od kontracepcijskih sredstava koriste perezervative ili spiralu, a složili su se u jednom - neželjeno dijete je najgora solucija.

Povezane vijesti

• Vremeplov Glasa Istre: Čitav svijet, ali i Istra, zgražali su se nad zločinima Francova režima
• Prije 17 godina pratili smo ambiciozne i manje planove za budućnost: Slovenski kartografi podijelili piranski zaljev
• Nekoliko događaja iz 1997. podsjećaju na nešto čemu i danas svjedočimo