Na Današnji dan, godina je 2007.
Prije 17 godina pratili smo ambiciozne i manje planove za budućnost: Slovenski kartografi podijelili piranski zaljev
Naslovnica Glasa Istre 24. ožujka 2007. godine
Subota je tog 24. ožujka 2007. godine, a naslovnica Glasa Istre donosi kartu na kojoj su slovenski kartografi podijelili piranski zaljev po sredini. Naime, u Glasu Istre toga dana objavljuju se dokumenti - zemljopisne karte iz The Timesova atlasa o graničnoj crti od prije petnaestak godina.
Stručnjaci za pomorsko pravo i granična pitanja kažu da bi zemljovidi, poput ovog iz 1991. godine mogli osnažiti hrvatsku arbitražnu poziciju. Kao autori karata navedeni su Božidar Graff, Slavko Štefanac i Zvonimir Križovan.
Apetiti Ljubljane
U tom trenutku rasprave o hrvatskoj-slovenskoj granici, posebno o njezinom morskom dijelu, dospjele su u mrtvu ulicu, piše tog dana novinar Dubravko Grakalić. "Nakon što su obje strane, u posljednjih petnaestak godina, iznijele gotovo sve argumente kojima raspolažu, hrvatska državna politika ponovno je ponudila međunarodnu arbitražu kao način rješenja spornih graničnih pitanja, što službena Ljubljana ne prihvaća", navodi autor.
Saznajemo kako se posljednji prijepor oko granica zbio tog tjedna, za zasjedanja zajedničkog odbora Sabora i Europskog parlamenta, kada je iz zajedničke izjave, na zahtjev slovenskog zastupnika Boruta Pahora, izbačena formulacija o pravnom rješavanju graničnih pitanja. Istodobno, hrvatski dužnosnici, prilično sigurni u svoje argumente, tvrde kako bi se Sabor mogao svojom odlukom unaprijed obavezati da će prihvatiti odluku arbitražnog tijela - ako isto učini i slovenski Državni zbor.
U jeku novih rasprava Glas Istre je dobio na uvid dotad nepoznate dokumente o tome gdje je, po mišljenju slovenske strane, još prije petnaestak godina bila granična crta. "Oni su zanimljivi zbog sadašnjih apetita Ljubljane, koja želi preuzeti dio hrvatskog morskog akvatorija te dobiti izlaz na otvoreno more. Naime, u tim je trenucima ovako prikazana granična crta kod Pirana tadašnjoj slovenskoj politici posve neprihvatljiva", piše tog dana autor.
Na naslovnici najava Prvog sabora kulture u Istri na Brijunima, pod naslovom: "Između želja i mogućnosti". Može li Istra biti regija kulture i znanja i hoće li to ona biti 2020. godine? Može li Istarska županija biti suosnivač Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula? Hoće li istarska kulturna agencija napokon zaživjeti i postati spona između kulturnih djelatnika i sponzora; samo su neka od pitanja koja su postavljena na ovom saboru.
"Kultura je od velike koristi za gospodarstvo, a Istra je najvjerojatnije regija broj jedan po kvaliteti kulturnih programa u Hrvatskoj, i to kroz cijelu godinu, a ne samo u ljetnim mjesecima", istaknuo je tom prigodom tada aktualni istarski župan Ivan Jakovčić. "Sabor kulture u Istri je prava prilika za traženje saveznika i prijatelja koji će nam pomoći u izgradnji Istre kao svjetske regije kulture. Ne bojimo se kritika ni argumenata na njih, uvažavamo sve primjedbe i sugestije, ali napominjem da politika ne može biti jedini faktor razvoja kulture Istre", izjavio je između ostalog Jakovčić.
Tadašnji predsjednik vijeća za vizualne umjetnosti, Bojan Šumonja, svoje je izlaganje započeo s poraznom konstatacijom da Istra nema artikulirani kulturni identitet te da jednostavno ne postoji na likovnoj karti Europe. "Namamo likovnih kritičara, kustosa, tržište, a niti infrastrukturu koja bi mogla udomiti manifestacije poput međunarodnih izložbi. Muzej suvremene umjetnosti u Istri je idealno rješenje tog problema", rekao je, između ostalog, pritom Šumonja.
"Hrvatske Kobre za bandite na cestama" - naslov je članka koje piše o predstavljanju nove jedinice MUP-a koja će nadzirati važne državne prometnice. Impresivne policijske "mašine" s najmanje 200 konjskih snaga od "sinoć" su na hrvatskim autocestama i drugim tranzitnim prometnicama, a Mobilna jedinica prometne policije neće se baviti samo prometnim prekršajima, već i suzbijanjem kriminala na cestama diljem Lijepe naše, navodi se.
Domaći poslodavci u toj godini mogu zaposliti 4.613 stranaca, više od dvije tisuće iznad prošlogodišnje kvote. Dvije tisuće se odnose na produženje već izdanih dozvola za rad, a "uvesti" je moguće dodatnih 2.613 radnika. Prema Vladinoj odluci, najviše stranih radnika mogu zaposliti poslodavci u graditeljstvu, čak njih 1.580, a u turizmu će se te godine zaposliti 257 novih, stranih radnika. Istarski poslodavci iskazali su potrebu za zapošljavanjem 439 stranih radnika.
Glas istre prenosi i sadržaj godišnje skupštine zajednice podružnica IDS-a Puljštine o aktivnostima uoči parlamentarnih izbora. Jakovčić je pozvao sve delegate s ovog područja da se počnu zagrijavati za izbore i animirati članove. Najavio je i objavu izbornog programa pred ljeto, a početak kampanje početkom listopada.
U Pulu samo pješke?
Turisti u centar grada Pule uskoro će odlaziti samo pješice, jer je u gradu na snazi privremena regulacija prometa koja zabranjuje promet turističkim autobusima oko Arene. Odluka je to Gradskog poglavarstva, a iskrcavanje putnika predviđa Karolinu. Istovremeno će se ukinuti postojeća parkirna mjesta za autobuse na Trgu Nimfej ispred Arene i u Flavijevskoj ulici, dok će se stajalište javnog gradskog prijevoza, koje je do tog trenutka bilo ispred Arene, pomaknuti stotinjak metara.
Rovinježi su se pak opremili za ekološku zaštitu mora. Nabavkom 130 metara plutajućih brana, 40 litara disprezanata te 100 upijajućih jastuka za hitnu intervenciju u slučaju ekoloških incidenata rovinjska Lučka uprava napravila je velik korak za zaštitu svog akvatorija. U Labinu se najavljuje uklanjanje eko-crne točke u Cerama, a nakon što je labinski vodovod dobio usmenu potvrdu od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o pozitivnom rješenju zahtjeva za pravo služenja parcelom kojom će prolaziti cjevovod do hidrostanice Mirkoči na tamošnjom deponiju.
Slijedi raspisivanje javnog natječaja za asfaltiranje makadamske ceste koja vodi na deponij. Planom uređenja nove sportske zone i postojećeg velikog parkirališta, na porečkoj Žatiki, planiraju se nove sportske zone s tri kapitalna objekta, višenamjenskom sportskom dvoranom, nogometnim stadionom te bazenom veličine 25 puta 33 metra.
"Sutrašnji dan" donosi pomicanje kazaljke jedan sat naprijed, a u članku se navodi kako ljetno računanje vremena obuhvaća 70 zemalja svijet. Hrvatska je prvi put ljetno vrijeme uvela 1982. godine, a zanimljivo je da industrijski najrazvijenija zemlja svijeta - Japan ne pomiče sat kao ostatak svijeta, jer su izračunali kako bi im to donijelo više štete nego koristi, piše toga dana novinarka Borka Petrović.
Ukidanje ropstva
Britanija obilježava 200. godišnjicu Akta o ukidanju ropstva, a tim se povodom zahuktala rasprava o tome je li se zemlja na prihvatljiv način suočila s prošlošću. Neki smatraju kako duboko žaljenje nije dovoljno, a tadašnji londonski gradonačelnik Ken Livingstone optužio je svoje kolege iz Laburističke stranke da se "bijedno" ponašaju "jer odbijaju dati jasnu ispriku zbog britanske uloge u trgovini robljem".
Štinjansko groblje
U Štinjanu se nastavlja uređenje groblja započeto prije četiri godine. Planira se izgradnja mrtvačnice, sanitarnog čvora, septičke jame, sobe za župnika, spremišta i prilaznog puta te sanacija sustava površinskih oborinskih voda i uređenja parkirališta. iznos koji je za navedeno planiran je dva milijuna kuna, a predviđa se da će do kraja godine groblje biti preuređeno.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
