(Snimio Davor Puklavec / Pixsell)
Prema izmjenama Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na liste lijekova HZZO-a, koje stupaju na snagu idući tjedan, HZZO će dobiti mogućnost korigiranja lista lijekova prema ishodima liječenja. Konkretno, u pravilniku stoji da će Zavod kontinuirano pratiti učinak lijeka s liste kroz kratkoročne mjerljive parametre prema kriterijima utvrđenim uz pojedini lijek na listi lijekova. Ako lijek u primjeni ne postigne učinak u liječenju kako je predstavio nositelj odobrenja, odnosno proizvođač lijeka kad je lijek stavljen na listu, Povjerenstvo za lijekove može predložiti brisanje lijeka s liste lijekova.
Povjerenstvo, osim toga, može zatražiti dodatno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora, referentnog centra Ministarstva zdravstva, Agencije za lijekove, odnosno nekog drugog stručnog društva te od liječnika specijalista u ugovornom odnosu s HZZO-om.
Prvi je to korak prema dugo najavljivanom praćenju ishoda liječenja, koje bi trebalo pokazati koliko je neka terapija ili procedura liječenja učinkovita. U ovom slučaju, lijekovi koji se pokažu dovoljno učinkovitima i dalje će se primjenjivati, a oni za koje se ustanovi da u primjeni ne daju rezultate kakvi su istaknuti kod uvrštenja lijeka na listu, izaći će iz primjene kako bi ih zamijenili drugi.
Iz udruga pacijenata pozdravljaju sustavno praćenje ishoda liječenja u bilo kojem obliku.
- Iako se najava iz Ministarstva zdravstva odnosi na praćenje učinkovitosti lijekova, smatramo to iskorakom u dobrom smjeru. Sustavno praćenje ishoda liječenja je daleko šire i obuhvaća dijagnostiku, vrijeme čekanja, početak liječenja, medicinske zahvate, utjecaj na kvalitetu života pacijenta i slično, te u budućnosti očekujemo proširenje praćenja ishoda te uključivanje oboljelih kroz praćenje ishoda prema iskustvu pacijenta, komentira Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
Dodaje kako je za praćenje učinkovitosti neke terapije važna i pravovremenost primjene lijeka, što također treba uzeti u obzir kod praćenja ishoda. S druge strane, ističe Belina, otvorit će se prostor za ulazak novih terapija na listu lijekova HZZO-a.
Proizvođači lijekova, s druge strane, nisu zadovoljni nekim elementima pravilnika, u prvom redu onima koji se odnose na formiranje cijene lijekova.
- HUP-Udruga proizvođača lijekova pozdravlja izmjene i dopune predmetnih pravilnika, na kojima je zajedno s Ministarstvom zdravstva radila proteklih nekoliko mjeseci, i koje donose određene promjene nabolje. U oba su pravilnika vidljive promjene u kojima se ogleda razumijevanje i prihvaćanje argumenata svih dionika sustava u cilju postizanja dugoročne održivosti dostupnosti lijekova. S pravilnicima, međutim, nismo do kraja zadovoljni, poručuje Milka Kosanović, predsjednica Udruge.
Ona upozorava da najniža cijena lijeka na listi lijekova, trenutno postavljena na 30 posto, neće biti dostatna za postizanje željenog cilja - smanjenja financijske neatraktivnosti hrvatskog tržišta lijekova za dolazak novih, a cjenovno priuštivih terapija. »Ta razina treba biti minimalno 50 posto ako doista želimo unaprijediti stanje«, ističe Kosanović.
Također, u pravilnicima ne prepoznaje adekvatan odgovor na najveći postojeći izazov, a to je hitno usklađivanje cijena lijekova s inflacijom.
- Smatramo da je nužno donijeti i dodatne mjere, kao što to radi i većina država EU-a, koji će dugoročno pridonijeti jačanju otpornosti cijeloga sustava u budućnosti. Radi svega očekujemo nastavak dijaloga s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om koji će, zbog kompleksnosti problematike, sigurno biti kontinuiran, zaključuje Kosanović.
HUP-Udruga proizvođača lijekova, podsjetimo, već dulje vrijeme upozorava na to da su cijene lijekova neodržive zbog enormnog rasta troškova proizvodnje. Diljem Europe dolazi do nestašice lijekova, a neki su i bez krize bili na granicama financijske održivosti. Hrvatska je tu u još lošijoj poziciji jer je malo tržište s niskim cijenama, što je farmaceutima i dobavljačima lijekova slaba motivacija za plasman proizvoda. Ako želi spriječiti nestašice lijekova koje su sve češće, i Hrvatska bi, poručuju, trebala korigirati cijene lijekova što su učinile i druge države članice EU-a.